Intervju

Doris Pak: Kriza će natjerati lidere da sarađuju

Vesna Popović

Doris Pak, poslanik Evropskog parlamenta i predsjednica Komiteta za jugoistočnu Evropu, izjavila je u intervjuu za "Nezavisne" da bh. lideri nisu iskreno posvećeni rješavanju problema u zemlji, ali je uvjerena da će ih finansijska kriza natjerati da počnu da sarađuju i rade zajedno.

''Iako su pregovori s MMF-om u toku, smatram da BiH ne bi trebalo da dobije novac sve dok političari sami ne smanje svoje troškove'', kaže ona.

Ona je upozorila da je kriza ''toliko strašna da će do kraja godine doći do potpunog kolapsa ukoliko ne uspiju da postignu sporazum i da je krajnji momenat da političari počnu da rade zajedno u interesu svih građana''.

NN: S grupom evropskih parlamentaraca tražili ste izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da li BiH s ovakvim ustavom i državnim uređenjem može ući u Evropsku uniju ili ne?

PAK: BiH ne može u Evropsku uniju sa sadašnjim ustavnim uređenjem. Mi možemo da pomognemo, ali je na bh. političarima da sami promijene Ustav i tu smo da pružimo sve što je u našoj moći, ali mi ne možemo da ga promijenimo. Potrebno je ubrzati reforme i razmišljati o reformi Ustava BiH na osnovu dogovora svih strana.

NN: U svakom slučaju smatrate da su promjene Ustava neophodne, kao i brža implementacija dogovora iz Pruda?

PAK: Da, svakako je neophodna promjena Ustava. Prudski sporazum je bio sasvim dobar i smatram da može da riješi sadašnje probleme.

NN: Očigledan je zastoj prudskog procesa jer tri lidera imaju različit pristup promjeni Ustava. Svaki ima svoju viziju Ustava.

PAK: Da, nažalost imaju različit pristup. Bila sam veoma srećna kada je došlo do prudskog procesa nakon čega sam razgovarala s Dodikom i Tihićem. Mislim da prvenstveno sada treba da nađu zajedničko razumijevanje i počnu da rade nešto u parlamentu, jer to svakako mora da prođe parlament. Takođe, u sve to treba da bude uključeno i civilno društvo: studenti, nevladin sektor, poslovni ljudi, jer oni zapravo čine civilno društvo. Ja se nadam da će uskoro početi s tim jer ovako samo gube vrijeme. Ukoliko bi se bh. političari više potrudili da prudski sporazum i provedu u djelo, onda bi to značilo potvrđivanje i jačanje države BiH.

NN: Dakle, nema nametanja rješenja ustavnih promjena jer je sve na dogovoru političara?

PAK: Ne, nema nametanja, ali ustavne promjene su uslov za ulazak u Evropsku uniju jer država koja ne funkcioniše ne može ući u Evropsku uniju. Ono što je nephodno jeste funkcionalan ustav. Treba biti zasnovan na Dejtonskom sporazumu, ali i promijenjen na onim mjestima na kojima su promjene moguće. Dobar ustav mora biti u interesu svih građana: Srba, Hrvata i Bošnjaka.

NN: Evidentno je i to da nema dvotrećinske većine u parlamentu BiH za usvajanje ustavnih promjena. Kako izaći iz ove krize, ne samo kada je Ustav u pitanju nego i zastoj u reformskim procesima?

PAK: Političari moraju da se dogovaraju i rješenje je na njima. Oni treba da počnu da rade u parlamentu zajedno i da se dogovaraju po ovom pitanju. S druge strane, i finansijska kriza je toliko strašna i velika i do kraja godine će doći do potpunog kolapsa ukoliko ne uspiju da postignu sporazum. Ovo je momenat kada treba da počnu da rade zajedno u interesu svih građana. Nije poenta da samo jedan radi na tome pa da od svog naroda bude viđen kao izdajnik. Poenta je da svi rade zajedno, prevaziđu krizu i krenu naprijed, a ne da razmišljaju da će tako izgubiti svoje biračko tijelo.

Ovo je vrijeme kada mnogi ostaju bez posla, čak su i plate administracije ugrožene. Parlamentarci moraju biti svjesni toga, moraju shvatiti kakva je situacija i početi zajedno da rade na ovome, za dobrobit same zemlje.

NN: Da li su lideri u BiH iskreno posvećeni rješavanju ovih problema?

PAK: Nažalost, ne u mjeri u kojoj bi trebalo da budu, ali mislim da će ih ova aktuelna kriza natjerati da počnu da sarađuju i rade zajedno. Iako su pregovori s MMF-om u toku, ja mislim da BiH ne bi trebalo da dobije novac sve dok političari sami ne smanje svoje troškove. Još jedna bitna stvar jeste da nema direktora Kancelarije za evropske integracije, jer nakon što je Osman Topčagić otišao, niko ga nije zamijenio. Kao druga stvar, procedure u ovoj zemlji su komplikovane i dugo traju. Nešto što može biti završeno za nekoliko sedmica, to ovdje traje po šest mjeseci.

Građanima trebaju političari koji će biti posvećeni interesima naroda, a tu se podrazumijeva i vizni režim. Šta mislite da političari moraju da čekaju u redovima za vize? Mislite da se ne bi zapitali? Onda bi se sigurno više potrudili da naprave državu kako treba, ali ne, oni imaju vize. Evropska zajednica je bila spremna da građanima da mogućnost putovanja bez viza, ali to sprečavaju političari.

NN: Osvrnimo se i na nacionalističku retoriku. Vi ste često upozoravali da lideri treba da se drže dalje od govora mržnje.

PAK: U svojoj rezoluciji, koja je usvojena u petak u Evropskom parlamentu, govorila sam upravo o tom govoru mržnje i mislim da vi, kao građanin, ne možete prihvatiti da vaši političari daju takve izjave u vaše ime. Mislim da je to sramota jer vi, građani, ste ih birali i oni su vaši predstavnici i baš zato treba da se ponašaju na jedan krajnje prihvatljiv i ozbiljan način.

NN: Da li podržavate korištenje bonskih ovlašćenja?

PAK: Ja mislim da ako zaista postoji volja da se krene naprijed onda nema potrebe za bonskim ovlašćenjima. Ako Dodik ne želi bonska ovlašćenja, a moram priznati da ni ja nisam za njihovu upotrebu, onda mora da krene naprijed i uđe u Evropsku uniju. Naravno, ne mislim samo na Dodika, već i na Silajdžića i sve ostale političare u ovoj zemlji.

Najčitanije