Dragan Đurđević, predsjednik Skupštine opštine Bijeljina, koja ima 68 mjesnih zajednica, tvrdi da su vrata skupštinske sale otvorili za sve građane kako bi kroz direktne kontakte i razgovor sagledavali njihove potrebe i probleme.
On navodi da Semberce najviše boli činjenica da u najvećoj žitnici BiH proizvodnjom velikih količina hrane ne mogu svoje proizvode preraditi, upakovati i prodati.
"Nadamo se da će to uskoro biti riješeno i da ćemo dolaskom premijera RS Milorada Dodika u Bijeljinu i održavanjem sastanka naći zajedničku riječ", kaže Đurđević.
NN: Lokalni parlament broji 31 odbornika, od čega je, između ostalog, 10 iz redova SDS-a, a osam iz SNSD-a. Kakva je saradnja pozicije i opozicije?
ĐURĐEVIĆ: Trebalo je malo vremena da opozicija u skupštinskim klupama shvati da je i ona dio ove vlasti koja donosi odluke i da se sve odluke koje se donose primjenjuju i na njih, njihove porodice i sve članove partija te njihove birače. Ono što moramo znati je da kada donosimo odluke treba da ih napravimo da budu kvalitetne i u interesu svih građana. Sve je više odluka koje jednoglasno donosimo i ne vidim razloga da tako ne bude i ubuduće. Uveli smo pripremne sastanke pred sjednice Skupštine i oni su veoma važni u radu lokalnog parlamenta jer sve odluke koje treba da izglasamo, potrebno je da prethodno zajednički analiziramo kako bismo na samoj sjednici bili što efikasniji, a ne da koristimo govornicu za čitanje informacija, odnosno prethodno dostavljenog materijala. Konkretnost i efikasnost rada su cilj našeg parlamenta. Mi smo u tom cilju uveli i direktnu obuku za odbornike, koja se održava šest puta godišnje u trajanja po nekih 12 sati kako bismo njihov rad unaprijedili. Ono što je takođe bitno za efikasnost rada lokalnog parlamenta je činjenica da odmah po završetku sjednice Skupštine obavijestimo odbornike i stručnu službu šta će biti na sljedećem zasjedanju i usaglašavamo okvirne termine održavanja sljedeće sjednice.
NN: Koliko je rad lokalnog parlamenta javan i dostupan građanima?
ĐURĐEVIĆ: Otvorenost Skupštine i javnost rada je nešto na što sam ponosan jer smo transparentni i svi smo u službi građana. Sve sjednice snimamo tonski, a omogućili smo direktan prenos preko lokalnog medija. Kako smo rasprostranjena opština želja nam je bila da uvedemo i neposredno učestvovanje građana u radu Skuštine kako bi se što bolje sagledala potreba građana, odnosno mjesnih zajednica i u tom cilju smo vrata skupštinske sale otvorili za naše građane kako bismo kroz direktne kontakte i razgovor sagledavali njihove potrebe i probleme i da ih zajednički i blagovremeno rješavamo. Uveli smo "Sat građana", koji ima simboličan naziv, a vrijeme koje je planirano za razgovor s građanima je znatno duže od jednog sata i održava se jednom mjesečno.
NN: Da li ste zadovoljni saradnjom opštine Bijeljina s Vladom RS?
ĐURĐEVIĆ: Mi nemamo većih problema u saradnji i smatram da nema nerješivih problema. Na području naše opštine je veliki broj preduzeća privatizovano i nažalost zbog tog su mnogi od njih prestali s obavljanjem osnovne djelatnosti, pa je to doprinijelo da je mnogo radnika ostalo bez posla, ali imamo šansu da na relaciji i opština i Vlada RS bar "Savu" i Šećeranu pokušamo vratiti na zdrave noge. Građane Semberije najviše i boli činjenica da su u najvećoj žitnici BiH i da proizvodnjom velikih količina hrane ne mogu svoje proizvode preraditi, upakovati i prodati. Nadamo se da će to uskoro biti riješeno i da ćemo dolaskom premijera RS Milorada Dodika u Bijeljinu i održavanjem sastanka naći zajedničku riječ. Na nedavno održanom sastanku na Jahorini smo dotakli vrh ledenog brijega, a to je upravljanje opštine svim komunalnim preduzećima, što smatram dobrim putem za opštine RS. Semberija je veliki potencijal i mi ne tražimo nikada sredstva od Vlade RS za projekte opštine već samo sredstva za osnovno i visoko obrazovanje i infrastrukturu. Privatizacijom "Telekoma" deseti dio kolača je trebalo da se vrati u Bijeljinu, ali to nije učinjeno. Dostavili smo 18 projekata ispred opštine Vladi RS, a ni na jedan nemamo odgovor. Razumijemo ih, jer ako bi podržali sve naše projekte, šta bi bilo s drugim opštinama koje nemaju resurse i mogućnosti kao mi. Ipak, smatram da da će doći do realizacije, a mi od Vlade najviše tražimo podršku.
NN: Ima li problama u upravljanju javnim dobrima, te koji su, pored toga što je najveća žitnica, drugi potencijali Bijeljinske regije?
ĐURĐEVIĆ: Kada završimo osnivanje zajedničkih firmi za gasifikaciju, a već imamo osnovanu firmu za geotermalne vode, moći ćemo zaokružiti naše nadležnosti i početi da upravljamo svim javnim dobrima. Ostaje nam da se bavimo ekonomijom jer moramo da podstaknemo što više ljudi da učestvuju i ulažu u bijeljinsku opštinu. Nadam se da će izgradnjom eko-deponije opština dobiti i sertikfikat, jer će obezbijediti sve uslove za zdravu životnu sredinu gdje se proizvodi zdrava hrana. Imamo prirodne resurse i sve preduslove za dobru budućnost. Semberija ima vrijedne i radne ljude i moći ćemo odgovoriti na sve izazove koje potencijalni investitori u Semberiji to budu tražili. Semberija se nalazi na obalama rijeka Save i Drine, može da koristi površinske vode, vode koje su u dubini na šest do sedam metara za navodnjavanje, zdravu i pitku vodu, geotermalne vode koje su bogatstvo. Takođe, evidentna je blizina Srbije i aerodroma u Beogradu, autoputa koji nas povezuje s Evropom i brojne druge prednosti su prisutne, ali naglašavam da su najveće prednosti ljudi koje imamo. Na nama je da napravimo dobru pravnu regulativu da građani što brže rješavaju svoje probleme, želje i potrebe.