Sve eventualne zloupotrebe i nezakonita raspolaganja državnom imovinom biće utvrđena kroz analizu promjena vlasništva nad objektima koji su 31. decembra 1991. godine bili vlasništvo SR BiH, kaže Dragica Miletić, glavni pravobranilac BiH.
Ističe i da Pravobraniteljstvo BiH nema podataka o tome da je državna imovina na teritoriju RS rasprodata ili privatizovana.
Miletićeva kaže da Pravobraniteljstvo, između ostalog, radi na 1.176 tužbi radnika institucija BiH koji, po raznim osnovama, traže isplatu 15,8 miliona KM.
NN: Na koliko predmeta trenutno radi Pravobraniteljstvo BiH?
MILETIĆ: U radu je trenutno 2.672 predmeta. Od tog broja 1.176 predmeta se odnosi na radno-pravne sporove u kojim radnici institucija BiH tuže za neisplaćene naknade za prevoz ili odvojeni život i razlike u plati. Ima predmeta u kojima se traži naknada štete ili se utvrđuje da je BiH titular nekoga prava ili neko tuži BiH zbog utvrđenja takvih prava.
NN: Koliko bi to novca mogli "povući" ti radno-pravni sporovi?
MILETIĆ: Po postavljenim tužbenim zahtjevima to je 15,8 miliona KM, ali do sada je u većini ovakvih slučajeva BiH dobivala sporove.
NN: U pripremi je zakon o državnoj imovini BiH. Postoji li pouzdana evidencija te imovine?
MILETIĆ: Nažalost, ne. Evidencija je prije rata bila u nadležnosti Službe zajedničkih poslova Skupštine SR BiH. Sada je to u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH i ono bi trebalo da vodi evidenciju o nekretninama i njihovom korištenja. Oni treba da izvrše i popis nekretnina čiji je vlasnik bila SR BiH i njeni organi. Uporedo s ovim, Pravobraniteljstvo BiH samoinicijativno prikuplja dokaze o tim nekretninama i ukoliko se utvrdi da je nešto u posjedu trećih lica, mi poduzimamo pravne radnje radi zaštite imovine i imovinskih interesa BiH, mirnim putem ili podnošenjem tužbi nadležnom sudu.
NN: Jeste li do sada radili na nekim slučajevima nezakonitog korištenja imovine, osim bolnice u Cavtatu?
MILETIĆ: Da! Vodimo postupke za vraćanje imovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj i trenutno je u toku šest takvih postupaka.
NN: Ima li BiH imovine i u drugim zemljama nastalim raspadom SFR Jugoslavije ili u trećim državama?
MILETIĆ: Nismo došli do tih saznanja. Provlačila se priča da je BiH vlasnik vile u Beogradu u Užičkoj broj 5, ali mi smo utvrdili da je ta vila vlasništvo Republike Srbije. Istina, postoji ugovor iz 1967. godine kojim tu nekretninu Savezno izvršno vijeće SFRJ daje na korištenje Izvršnom vijeću SR BiH, ali tim ugovorom je propisano samo korištenje, a ne i trajno pravo korištenja ili raspolaganja. To znači da je ta vila vlasništvo bivše SFRJ, odnosno njenog pravnog sljedbenika, Republike Srbije.
NN: Ko treba da sačini popis imovine BiH van njenih granica? Pominju se stanovi u Srbiji, imovina bivših jugoslovenskih carina, direkcije robnih rezervi i još mnogo toga.
MILETIĆ: Savjet ministara BiH je formirao Radnu grupu koja je sačinila popis imovine BiH. Mislim da je ta grupa odgovorila svome zadatku, te da je prikupila određene podatke o nekretninama. Za konkretne stanove u Srbiji treba utvrditi ko je bio titular i da li su oni, ako su dati nekom na korištenje, privatizovani. Ako su to bili službeni stanovi institucija SR BiH i njenih organa, onda nisu mogli biti privatizovani i sada su vlasništvo BiH. Odgovor na pitanje o službenim stanovima van teritorija BiH će dati Ministarstvo finansija kada ustroji evidenciju o nekretninama BiH.
Valja napomenuti da je sva imovina koja je prije raspada Jugoslavije bila uknjižena na SR BiH i njene organe ostala imovna BiH i njenih organa i ona nije bila predmet Sporazuma o sukcesiji. Sukcesija se odnosi na imovinu čiji titular je do 31. decembra 1991. godine bio SSNO i savezni organi SFRJ i ta imovina pripada državi sukcesoru na čijoj se teritoriji nalazi.
NN: Dok traje priprema zakona o državnoj imovini, pojavile su se informacije da je dobar dio te imovine, prvenstveno na teritoriji RS, davno prodat ili privatizovan?
MILETIĆ. Prvi put čujem za to. Ne znam da li je RS privatizirala državnu imovinu, ali mi je teško u to povjerovati, prvenstveno zato što postoji Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i mislim da ga RS poštuje.
NN: Da li je moglo biti privatizacije ili prodaje prije zakona kojim je OHR zabranio raspolaganje?
MILETIĆ: Da, ali za takvo što treba postojati valjan pravni osnov, odnosno da bi se izvršila uknjižba u zemljišnim knjigama mora postojati valjan dokaz-ugovor ili neki drugi "pravni posao".
NN: Ko će utvrđivati da li je bilo zloupotreba?
MILETIĆ: To će utvrditi nadležni organi. Za sada nemamo saznanja da je bilo nezakonitog raspolaganja imovinom, ali sada se prikupljaju podaci o imovini čiji je vlasnik 31. decembra 1991. godine bila SR BiH i kada to završimo vidjećemo hronologiju upisanih vlasništva od tada do danas. Za sada ne mogu govoriti o zloupotrebama jer nemam materijalnih dokaza. Ako dođemo do takvih podataka, poduzećemo sve pravne radnje da zaštitimo tu imovinu.
Vila u Trpnju ne može imati dva vlasnika
NN: Jednu vilu u Trpnju u Hrvatskoj, koja je državno vlasništvo, sada koristi Vlada FBiH, a imovina je, navodno, uknjižena kao vlasništvo Parlamentarne skupštine BiH i Službe zajedničkih poslova FBiH?
MILETIĆ: Nije mi to poznato i nije uobičajeno da državna imovina ima dva vlasnika. Ne znam da li je u zemljišnim knjigama došlo do promjene vlasništva, to sam čula iz medija i mi ćemo te informacije provjeriti. Služba zajedničkih poslova FBiH ne može biti uknjižena kao vlasnik jer za to ne postoji pravni osnov, ali ako se informacije iz medija pokažu tačne, mi ćemo tražiti poništenje tog upisa.
NN: Ako država ne koristi i ne brine o svojoj imovini, a entiteti je, uzevši je na korištenje, štite i održavaju, da li je to opravdano?
MILETIĆ: Entiteti bi trebalo da traže saglasnost od državnih organa kao titulara te imovine.