Dobra saradnja na državnom i političkom nivou nije dovoljna za kvalitet međudržavnih odnosa jer oni najviše zavise od ekonomske saradnje. Kada je saradnja s BiH u pitanju, za nas su prioritet projekti iz energetskog sektora, ali i saobraćajna infrastruktura, rekao je Duško Marković, ministar pravde i potpredsjednik Vlade Crne Gore.
Govoreći o evroatlantskim integracijama, Marković je bh. liderima poručio da su one uslov za napredak zemlje i cijelog regiona.
"Političari treba da usaglase stavove, sjednu za sto i donesu hrabre odluke, koje će nekad biti rizične i nepopularne, ali koje garantuju napredak zemlje", rekao je Marković.
NN: Odnosi BiH i Crne Gore su dobri, ali se ističe da bi ekonomska saradnja mogla da bude bolja. Ima li Vlada Crne Gore konkretne prijedloge za unapređenje te saradnje?
MARKOVIĆ: Za nas su prioritet projekti iz energetskog sektora. Izgradnja hidroelektrane Buk Bijela je zaustavljena zbog ekoloških razloga, ali tu je mogućnost korišćenja hidroenergetskog potencijala Bi¬lećkog je¬ze¬ra. Treba jačati infrastrukturne veze, a posebno mrežu puteva. Planiramo gradnju puta Šćepan Polje - Foča, a postoji inicijativa o gradnji nove pruge između Crne Gore i BiH. Za sve te projekte radimo studije izvodljivosti. Nažalost, ekonomske prilike nas ograničavaju da na njima nešto više uradimo u skorije vrijeme.
NN: Važno je i pitanje međudržavne granice. Kraj 2011. spominjan je kao rok do kojeg bi to trebalo da bude završeno…
MARKOVIĆ: Posao je, koliko znam, završen, ali sporazum vjerovatno neće biti potpisan do kraja decembra. Na posljednjem susretu s Igorom Radojičićem, predsjednikom Narodne skupštine RS, bilo je riječi o granici i konstatovali smo da između BiH i CG u tom pogledu nema ništa sporno. To potvrđuje dobre odnose između naših zemalja. Sasvim je sigurno da će to biti prvi međudržavni sporazum o granici koji ćemo uskoro potpisati.
NN: Evroatlantske integracije su cilj naše dvije zemlje. Koliko ste zadovoljni rezultatima postignutim na putu ka Evropi?
MARKOVIĆ: Naš napredak na putu ka EU potvrđen je 9. decembra, kada je donesena odluka o otvaranju pregovora, koji počinju u junu iduće godine. Savjet Evrope zadužio je Evropsku komisiju da pripremi programsku platformu za početak pregovora i da Savjet ministara istovremeno izvijesti o sprovođenju novih zakona koje smo usvojili uz saglasnost EU i Evropske komisije. Svaki građanin Crne Gore, Vlada i sve institucije mogu da budu zadovoljni napretkom koji je postignut na putu ka zajednici evropskih država.
NN: Šta možete preporučiti vlastima BiH, kakva su vaša iskustva kada je riječ o evropskom putu Crne Gore?
MARKOVIĆ: Zapadni Balkan je u posljednjim godinama prošao različite traume. Sve nedaće, pa čak i one na nacionalnom nivou, možemo lakše prebroditi sarađujući s Evropom. Saradnja s EU je ključna kada su u pitanju politički aspekti, a s NATO kada je riječ o bezbjednosti. Bh. liderima poručujem da moraju sjesti za sto, donijeti hrabre odluke, koje će ponekad biti rizične i nepopularne, i da se ne smiju osvrtati u prošlost. Ako ne budu gledali ispred sebe, ne definišu zajednički interes i ne usaglase stavove, onda nema napretka za njihovu zemlju. Kod nas su dobri rezultati na putu ka Evropi postignuti upravo jer smo postigli konsenzus kad su u pitanju parlament i Vlada, ali i civilni sektor. Istina, u mnogim pitanjima se razilazimo, ali u ovom krupnom, spoljnopolitičkom, mora postojati saglasnost.
NN: Borba protiv korupcije i kriminala je oblast u kojoj nas EU često kritikuje zbog slabih rezultalta. Kakve rezultate institucije CG postižu u ovoj oblasti?
MARKOVIĆ: Evropa nas s pravom kritikuje. Kriminal i korupcija nagrizaju naše institucije, ugrožavaju sposobnost da obezbijedimo vladavinu prava i poštovanje zakona. Svjesni smo tog nedostatka i radimo na tome - institucionalno i operativno. Donijeli smo Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koja sadrži nekoliko obaveza za Vladu i njene institucije. Tu je, prije svega, donošenje dobrih zakona kojima uvodimo nove mehanizme, koji će policiji i tužilaštvu omogućiti efikasniji rad u borbi protiv kriminala. Donijeli smo set antikorupcijskih zakona, koji treba i u preventivnom i u represivnom smislu da smanje prostor za korupciju u CG.
NN: U Banjaluci ste boravili povodom konferencije o ljudskim pravima. Kako biste ocijenili stanje u ovoj oblasti u regionu?
MARKOVIĆ: Pitanje ljudskih prava i sloboda najveći je izazov država regiona, a razloge za to možemo pronaći u bliskoj prošlosti. Ipak, u posljednjoj deceniji urađeno je mnogo. Sve vlade posvećene su ovoj oblasti, pa je stanje danas mnogo bolje nego ranije. Crna Gora je s aspekta poštovanja ljudskih prava i sloboda, multietničnosti i multikonfesionalnosti primjer u regionu. Uprkos tome, i nama predstoji dosta posla.
NN: Bili ste 12 godina šef tajne službe. S obzirom na to, kako biste opisali Crnu Goru?
MARKOVIĆ: Crna Gora je danas bezbjedna zemlja. Dostigli smo visok standard u oblasti demokratije i vladavine prava. Smatram da smo kao takvi i prepoznati u regionu. Mi nismo destruktivan faktor u reginu, već smo u dobrim odnosima sa svima - BiH, Hrvatskom, Albanijom, Srbijom, Kosovom. Mislim da nisam subjektivan i da je ova ocjena utemeljena na mišljenju relevantnih međunarodnih institucija.
Crnogorci u BiH
NN: Predsjednik NS RS je Crnogorac. Koliko je, po informacijama koje Vi imate, crnogorska zajednica u BiH zadovoljna životom na ovim prostorima?
MARKOVIĆ: Kada bih bio crnogorski narcisoidan onda bih, zbog toga što je Igor Radojičić dobar i uspješan predsjednik parlamenta, rekao da je razlog tome činjenica da je Crnogorac. Nemam podatak o broju pripadnika crnogorske nacionalne zajednice u RS i BiH, ali čim nemamo prigovore i otvorena pitanja na tom nivou, očigledno je da je pozicija crnogorske nacionalne zajednice u BiH, a posebno u RS, zadovoljavajuća.