Republika Srpska će od saradnje s ruskim energetskim kompanijama imati veliku korist, jer će se u vrijeme velike ekonomske krize, koja pogađa Evropu, započeti realizacija velikih investicija koje se mjere stotinama miliona evra, kaže Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi.
On navodi da pored projekta izgradnje nove termoelektrane u Ugljeviku, za koju su već obezbijeđena sredstva i gdje su administrativni i pripremni radovi već u punom jeku, izvjesno da će se u RS graditi krak "Južnog toka", te da su ruske kompanije zainteresovane i za gradnju hidroelektrana.
NN: U kojoj fazi su pregovori RS sa "Gazpromom" u vezi s izgradnjom kraka "Južnog toka"?
PEROVIĆ: Prvi sastanak je bio 21. novembra kada su Aleksej Miler, prvi čovjek "Gazproma", i Milorad Dodik, predsjednik RS, dogovorili da se prvo potpiše okvirni ugovor za projektovane količine isporuke gasa za stanovništvo i privredu, nakon čega su se stekli uslovi za projektovanje trase, odnosno kapaciteta gasovoda. Pošto sam ja koordinator toga u Moskvi između "Gazproma" i RS, mogu reći da smo imali već četiri sastanka s njima u kojima su oni pokazali veliki interes za ovo područje, jer ga smatraju jednim od strateških pravaca koji ima perspektivu.
NN: Da li će to biti tranzitni gasovod ili samo krak za RS?
PEROVIĆ: To je stvar politike i to još nije poznato. Od 2006. godine mijenjalo se mnogo trasa, sada su najveći problem "Južnog toka" pregovori s Turskom, jer dio gasovoda prolazi kroz akvatorij te zemlje. Drugi problem je Bugarska, koja često mijenja stav o ovom projektu.
Što se nas tiče, mi smo obavili pripremne razgovore s predstavnicima "Gazproma" i sada se spremamo da u drugoj polovini januara delegacija RS, predvođena predsjednikom Miloradom Dodikom, dođe u Rusiju kako bi bio potpisan sporazum između Vlade RS i Ministarstva energetike Rusije na osnovu čega se potpisuje okvirni ugovor između "Gazeksporta" i državne gasne kompanije RS o količinama gasa koje će biti isporučene. Na osnovu podataka koje dostavimo biće napravljen biznis plan, na osnovu kojeg će se projektovati trasa kroz RS. Kuda će on dalje ići, da li će biti tranzit ili grana, to će se tek vidjeti. Bez obzira na to šta će biti odlučeno, to će biti od velikog zanačaja za RS.
U Ugljeviku sve teče predviđenom dinamikom, već je naručena najsavremenija oprema koja se može nabaviti
NN: Koji su rokovi za gradnju?
PEROVIĆ: U "Gazpromu" kažu da je plan da gradnja "Južnog toka" počne 2013. godine. Međutim, treba reći da gradnja ide dosta brzo pošto se trasa gasovoda radi paralelno na više mjesta. Mi zato treba da požurimo sa gasifikacijom gradova.
NN: Da li možete reći koliki bi mogao da bude kapacitet gasovoda koji bi prolazio kroz RS?
PEROVIĆ: Koliki će tačan kapacitet biti pokazaće studija, ali ako govorimo o procjenama, one se kreću oko 1,7 milijardi kubika gasa godišnje.
NN: Da li je realno da su RS i BiH potrebne tolike količina gasa?
PEROVIĆ: Predviđena je izgradnja i dvije termocentrale na gas, jer se "Gazprom", između ostalog, bavi i gradnjom termocentrala i alternativnim obnovljivim izvorima energije. Dogovoreno je sa predsjednikom "Gazproma" da se u RS grade dvije termocentrale na gas snage po 250 MW. Njihova lokacija će naknadno biti određena, a njihov značaj će biti veliki, jer će mnogo uticati i na punjenje gasovoda, pošto bi svaka imala potrošnju oko 400 miliona kubika gasa godišnje.
NN: Kako će teći gasifikacija gradova u RS?
PEROVIĆ: "Gazprom" ne ulazi u gradnju sekundarne mreže, već isporučuje gas samo na magistralama, tako da moramo sami da gasifikujemo gradove, privredu i toplane. Ruska kompanija "Gazservis", koja se bavi izgradnjom sekundarne mreže, tačnije gasifikacijom do krajnjih potrošača, podnijela je zahtjev za koncesiju. Procjenjuje se da bi taj posao mogao da košta oko 80 miliona evra samo za gasifikaciju grada Banjaluka i to je za RS velika šansa. Treba reći da kod nas niko ne vodi računa o ekologiji i da se koriste energenti kao što su drvo, ugalj ili mazut. Za razliku od njih, prirodni gas je u okviru svih ekoloških normi i u budućnosti će se potpisivati sve više ekoloških konvencija, tako da ćemo morati prelaziti na taj energent, koji je uzgred i najjeftiniji. U gasu je velika perspektiva, tako da se isplati prebaciti i toplane na prirodni gas.
NN: Kako teče projekat gradnje termoelektrane u Ugljeviku, koji radi kompanija "Comsar Energy" ruskog milijardera Rašida Serdarova?
PEROVIĆ: U Ugljeviku sve teče predviđenom dinamikom, oprema je naručena i radi se o najsavremenijoj opremi koja se danas u svijetu može nabaviti. Oprema je u rangu sa svim evropskim regulativama, pa čak i bolja. Prvi put na ovim prostorima će biti primijenjeno vazdušno hlađenje u termoelektrani. Inače, biće instalirane dvije turbine bruto snage od 460 MW, odnosno 400 MW neto snage. Ko je dobavljač i više tehničkih detalja biće objavljeno poslije 15. januara.
Kuda će ići trasa "Južnog toka" kroz RS, da li će biti tranzit ili grana, to će tek da se vidi. Bez obzira na to šta će biti odlučeno, biće od velikog zanačaja za RS
NN: Da li su završena detaljna ispitivanja rudnih ležišta?
PEROVIĆ: Paralelno se rade i istraživanja uglja, a končni rezultati bi trebalo da budu poznati u februaru. Mogu reći da su prvi rezultati optimistični. Takođe, krajem januara počinje gradnja kampusa za radnike, uređuje se i mjesto na kojem će biti građena elektrana, pravi se i novi pristupni put. U junu bi već trebalo da počne gradnja temelja elektrane do kada će biti završen projekat ležišta turbine i zgrade postrojenja. U finskoj laboratoriji "Fosterviler" već je urađena i prva analiza ugla, što je neophodno za izbor kotla.
NN: Da li imate saznanja da je neka od ruskih kompanija možda zainteresovana i za hidropotencijale RS?
PEROVIĆ: "Rus hidro" je veoma zainteresovan da gradi hidrocentralu za šta imaju obezbijeđena sredstva i uskoro bi trebalo da bude formirana radna grupa da odluči u koji će se projekat ići pošto ih je više u opciji. Mogu reći da se razmišlja o elektranama na Drini ili Trebišnjici, te da bi njihova snaga trebalo da se kreće od 250 MW pa naviše.
Šansa u izvozu hrane
NN: Kakve su šanse da se poljoprivredni proizvodi iz RS, prije svega voće i povrće, plasiraju na rusko tržište?
PEROVIĆ: Imamo potpisan protokol sa gradom Moskvom o isporuci hrane iz RS, a imamo i jedan takav protokol sa Sankt Peterburgom.
Na proljeće bi u RS trebalo da dođe delegacija grada Moskve, tačnije komitet za trgovinu, kako bi se preciziralo koju vrstu hrane možemo ponuditi i koje količine. Zato bi ovdje morao da se centralizuje otkup, a da u Rusiji imamo kompaniju koja će to primati i distribuirati. Samo "Gazprom", na primjer, ima 1,5 miliona radnika koje treba nahraniti. Šansa je velika samo treba da se organizujemo i iskoristimo je, jer za Rusiju to nisu velike količine.