Džerard Selman, ministar pravde RS, izjavio je da će kazna zatvora za pedofiliju biti povećana na deset godina umjesto dosadašnje koja iznosi od jedne do pet godina.
On je najavio da će biti sankcionisano i neprimjereno korištenje dječje pornografije u internet klubovima rigoroznim zatvorskim kaznama, te istakao da Ministarstvo radi na izmjenama Krivičnog zakona RS koje se odnose na narušavanje tjelesnog integriteta ljudi.
NN: Da li Ministarstvo pravde RS predviđa povećanje kazni zatvora za najteža krivična djela, kao što je to planirano izmjenama Krivičnog zakona BiH? Kolike kazne predviđa Krivični zakon RS za teške oblike krivičnih djela?
SELMAN: U našem krivičnom zakonu obuhvaćena su sva teška krivična djela i predviđene su dugotrajne kazne zatvora, pošto je Krivični zakon RS donesen 2003. godine i usaglašen je s odredbama Krivičnog zakona BiH. Međutim, Ministarstvo pravde RS radi na izmjenama odredaba Krivičnog zakona koje se odnose na narušavanje tjelesnog integriteta ljudi i tu će kazne biti rigorozne. Pooštrićemo kaznenu politiku i povećati kazne, a na udaru će biti pedofilija, dječja pornografija, silovanja, ali i druga teška krivična djela. Nismo zadovoljni sadašnjom kaznenom politikom, jer te kazne nisu dovoljne i ne postiže se čak ni prevencija kod krivičnih djela, a kamoli adekvatna kazna za počinjeno djelo. Kako bi određeni rokovi i procedure bili skraćeni ide se na izmjene i dopune zakona, i u programu rada Vlade RS je da taj zakon što prije završimo, ali ćemo ujedno ići na izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku. Očigledno da su pedofilija i neprimjereno korištenje dječje pornografije krivična djela koja su u posljednje vrijeme sve učestalija u BiH i RS. Naše zakonodavstvo zato moramo da prilagodimo takvim pojavama kako bi im se stalo ukraj.
NN: Iako je pedofilija kao jedan od najtežih oblika krivičnih djela obuhvaćena sadašnjim zakonom, smatrate li da su zatvorske kazne male?
SELMAN: Za najteže oblike svih krivičnih djela moraju biti maksimalne kazne. Činjenica je da mi imamo regulisano krivično djelo pedofilije zakonom, ali je veoma teška procedura dokazivanja takvog krivičnog djela. Sigurno da su zaprijećene kazne od jedne do pet godina male, tako da ćemo ići na deleko rigoroznije kazne. Kazne od jedne do pet godina neprimjerene su za teška krivična djela kao što su pedofilija, silovanje, zloupotreba dječje pornografije...
NN: Prema Vašem mišljenju, kolika bi trebalo da bude kazna za pedofiliju?
SELMAN: Za pedofiliju su potrebne daleko teže kazne i vremenski duže nego što su sada. Sigurno je da će kazne za pedofiliju biti povećane do deset godina.
NN: Da li će kazne biti pooštrene i za internet klubove koji su koristili dječje pornografske sadržaje, a pojedini su bili pod istragom zbog dječje pornografije?
SELMAN: Izmjene Krivičnog zakona RS zahvatiće i internet klubove, jer je bilo klubova sa čijih računara su posjećivane internet stranice sa dječjom pornografijom. Predviđena zaprijećena kazna od jedne do pet godina je mala i tu ćemo biti daleko rigorozniji. Kolike će one biti još nismo utvrdili, ali će sigurno zatvorske kazne biti visoke.
NN: Koja će kaznena djela još biti na udaru, budući da izmjene krivičnog zakona BiH predviđaju maksimalne kazne zatvora do 40 godina za trgovinu drogom, bijelim robljem, oružjem, terorizam, silovanje maloljetnice, najteže oblike organizovanog zločinačkog kriminala u privredi?
SELMAN: Pripremamo radni materijal i obuhvatili smo sva ta krivična djela. Kazne za ta krivična djela postoje, ali će one biti daleko rigoroznije i proširene za sva ona koja se odnose na narušavanje tjelesnog integriteta. To su sva ona krivična djela koja su i sada u Krivičnom zakonu RS, ali će kaznena politika biti daleko rigoroznija.
NN: Kada će se Prijedlog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine naći u parlamentu RS?
SELMAN: Prijedlog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine trebalo bi da se nađe u parlamentarnoj proceduri do kraja juna.
Konačan nacrt ovog zakona još nije završen, pošto se u javnim raspravama pojavila dilema u vezi s nazivom i sadržajem zakona. Primjedbe su se uglavnom odnosile na regulisanje građanske i krivičnopravne odgovornosti. Mislim da ćemo se opredijeliti da zakon reguliše oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom i vjerujem da će ta procedura biti jednostavnija, u odnosu na ono što je predlagano u nacrtu zakona. U toku su konsultacije s pravnim ekspertima, ali se prikupljaju i iskustva iz država u okruženju, odnosno Hrvatske i Srbije.
Hrvatska ima takav zakon, a Srbija će od 1. marta početi primjenjivati svoj, zbog čega su pravnici iz RS u intenzivnim kontaktima s predstavnicima ministarstava pravde ove dvije zemlje.