BANJALUKA - Edin Dilberović, novi direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, dijeli optimizam političkih lidera kada je u pitanju termin predaje kredibilne bh. aplikacije za kandidatski status u EU.
U intervjuu za "Nezavisne" Dilberović ističe da će više detalja biti poznato 11. decembra, nakon prvog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.
"BiH aplikaciju može predati u ovoj godini i nadamo se da će to biti što prije. S druge strane, ponašamo se kao da smo je već predali", ističe on.
NN: Upravo ste stupili na dužnost direktora DEI, nesumnjivo jedne od ključnih državnih institucija u predstojećem periodu. Šta će biti Vaši prioriteti u prvim mjesecima rada?
DILBEROVIĆ: Prioriteti se nisu promijenili u odnosu na ono što je rađeno i prije. Kao što znate, imamo prvi put pozitivan Izvještaj o napretku za 2015. godinu, i imamo nekih otprilike 70 preporuka koje nam je Evropska komisija dala prema tom izvještaju. I mi ćemo nastaviti da radimo kako bismo zadržali pozitivan tempo i momentum koji postoji kako u EU, tako i u političkoj strukturi u BiH koja je opredijeljena za evropske integracije.
NN: U tom kontekstu sutra i prekosutra (srijeda i četvrtak) u Briselu su dva iznimno važna događaja za BiH: najprije konferencija u Dejtonu u Evropskom parlamentu, a onda i prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Šta možemo očekivati od ovih sastanaka?
DILBEROVIĆ: To je samo još jedan od pokazatelja i dokaza gdje se nalazi BiH i gdje joj je mjesto. A nalazi se u familiji evropskih država, i tu treba i da bude. Zato i jeste značajno što će se u Evropskom parlamentu sa šefom države, članovima Predsjedništva BiH, razgovarati o 20 godina Dejtona, o tome što je napravljeno i učinjeno za tih 20 godina. S druge strane, predstavnici Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada će na prvoj sjednici Vijeća za implementaciju po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU imati svoj prvi sastanak na kojem će se razgovarati o onome što je u BiH do sada urađeno, što jest i bio pozitivan pomak, kao i o onome što treba uraditi u skladu sa preporukama Evropske komisije koje smo dobili u izvještaju. Ali kažem, radi se o nečemu sa čim su i naši politički akteri, kao i oni koji se bave pitanjima evropskih integracija na tehničkom nivou i te kako dobro upoznati.
NN: Imate li detaljnije informacije o tome kada će BiH, konačno, nakon godina iščekivanja podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU? Da li će to biti do Nove godine, kako se najavljuje?
DILBEROVIĆ: Mi ćemo raditi ono što se od nas očekuje, u političkom smislu, ali isto tako završavati sve ono što se od nas očekuje kao od stručnih institucija Vijeća ministara, kada su evropske integracije u pitanju. Naravno da nam je cilj da to bude što prije i naravno da bismo jako voljeli da se to dogodi u decembru. Možda ćemo konkretnije informacije imati nakon ovog sastanka 11. decembra, a ja mislim da smo mi, manje-više, spremni za kredibilnu aplikaciju za članstvo, a što se vidjelo i iz izvještaja za 2015. Postoje određena pitanja koja definišu tu kredibilnost aplikacije, a koja su vrlo rastezljiva. Radi se o političkoj odluci, i u ovom slučaju je više do EU nego što je do BiH. Znači, BiH je spremna za aplikaciju, BiH aplikaciju može predati u ovoj godini i nadamo se da će to biti što prije. S druge strane, ponašamo se, barem kada je Direkcija u pitanju, kada je Vijeće ministara u pitanju i entitetski i kantonalni nivoi uključeni u ovu priču, kao da smo aplikaciju već predali. Već radimo po principu priprema pitanja - odgovora koji će se od nas očekivati.
NN: Šta poslije toga? Možemo li, realno, dobiti kandidatski status već do kraja 2017. godine? Obično su dvije godine vremenski minimum između predaje aplikacije i dobijanja kandidatskog statusa?
DILBEROVIĆ: Kako kod koga, kod nekoga je to kraće, kod nekoga duže, a mi ćemo pokušati da koristimo kraći period, što znači da se iskreno nadamo da ćemo na pitanja moći da odgovorimo na vrijeme i na zadovoljavajući način. Znate, ono što se zaboravlja u svoj ovoj priči jeste da postoji period koji je vrlo rastezljiv, od zemlje do zemlje, od predaje aplikacije pa do samog dobijanja konkretnih pitanja na koja treba da date odgovore. Neke zemlje čekaju pet mjeseci, a neke i godinu dana dok dobiju sama pitanja. Tek onda kreće taj period odgovora na pitanja, da bi se EK prema Vijeću EU, odnosno Evropskom vijeću izjasnila u pozitivnom smislu za dobijanje kandidatskog statusa. I ja se iskreno nadam, barem na osnovu ovih prvih iskustava iz pozicije direktora DEI, da će taj period biti kratak jer su i politički akteri apsolutno opredijeljeni za integracije.
NN: Dugo ste bh. diplomata, bili ste ambasador u Njemačkoj i vjerovatno iz prve ruke znate razmišljanja zvaničnika ključnih evropskih država i institucija. Radi osiguranja stabilnosti cijele regije, pogotovo u kontekstu terorističkih prijetnji regiji i cijeloj Evropi, može li se desiti da BiH na neki način bude "asimilirana" u EU u paketu s nekom od susjednih zemalja koje su mnogo više napredovale?
DILBEROVIĆ: Ja se ne bih vodio pričom utrkivanja ko će prije i ko je bolji. BiH jeste u procesu nekoliko koraka iza nekih zemalja u regionu, ali, vjerujte, kad dođemo u formu koja se zove predaja aplikacije, kad dođemo u formu odgovaranja na konkretna pitanja, to uopće ne mora značiti da taj proces možda neće ići i brže od procesa u nekim drugim zemljama u regionu. Uopće ne znači da ćemo mi ostati na začelju. Jer postoje neke stvari iz pravnih stečevina EU koje su već implementirane u bh. zakonodavstvu, što će, kada je u pitanju BiH, taj proces ubrzati. A da li ćemo biti primljeni pojedinačno ili ne - to je pitanje za koje treba i vremena i prostora za elaboraciju. Zasad je stav EU da se koriste kriteriji koji se zovu pojedinačni uspjesi u približavanju, znači svaka zemlja će se posebno cijeniti. Ali ono što ni u kojem slučaju ne smijemo zaboraviti jeste pitanje regionalnih odnosa i stabilizacije, koje je jedno od ključnih. I Srbija, i BiH, i Makedonija, i Crna Gora, i Albanija će svoju ozbiljnost ka EU pokazati kroz ozbiljnost međusobnih odnosa.