Predsjednik (Milorad) Dodik i ja uvijek smo bili vrlo otvoreni i iskreni jedan prema drugom, čak i kada se nismo slagali, kaže u oproštajnom intervjuu "Nezavisnim" Edvard Ferguson, odlazeći ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.
"Složili smo se da je kontinuirani dijalog važan i drago mi je da smo riješili sve nesporazume", kaže on u pisanom intervjuu.
Dodao je i da su sa Dodikom riješene nedoumice u vezi sa "40 britanskih špijuna" u BiH.
"Tokom moje posjete Banjaluci u srijedu, u potpunosti su otklonjene sve preostale sumnje o ulozi ovih snaga. Činjenice su mnogo dosadnije od fikcije, ali istina je da su u pitanju vojnici, ne špijuni, i da u BiH dolaze na zahtjev EUFOR-a, a ne na inicijativu britanske vlade", kaže on.
NN: Završavate mandat u BiH. Šta je bilo dobro, a šta možda ne baš tako dobro u to vrijeme?
FERGUSON: Definitivno je bilo poboljšanja. Kada sam došao u ovu zemlju, imao sam osjećaj da je ekonomija veoma ranjiva. Penzije su kasnile, a neke od banaka su imale ozbiljne probleme. Danas je ekonomija puno stabilnija i u porastu. Većina pokazatelja je pozitivna, zapošljavanje je u porastu, kao i industrijska proizvodnja, izvoz i prihodi. Moglo je biti i puno bolje da su se implementirale sve obećane reforme. Nažalost, zadnje dvije godine su uglavnom protraćene. Još mnogo toga se mora uraditi prije nego što obični građani počnu osjećati dobrobit. Ali, ipak je bolje nego što je moglo biti. U isto vrijeme, u drugim područjima nije bilo značajnog napretka, ili je došlo do pogoršanja. Još nisam vidio nijednu presudu za korupciju na visokom nivou, što je zaista razočaravajuće. Bilo je puno pritiska na pravosudni sistem, iznutra i izvana. Vidjeli smo porast kontrole nad medijima, uključujući tu i javne servise. Nakon izbora, mora se uložiti puno više napora da se dođe do poboljšanja u ovim poljima.
NN: Razumijem da svaka ambasada bilo gdje u svijetu ima osoblje koje se bavi obavještajnim radom, ali postoje sugestije da su neki britanski operativci možda prekoračili uobičajene norme. Ima li UK agente u BiH i šta oni rade?
FERGUSON: Bilo je dosta histerije u vezi sa 40 takozvanih britanskih špijuna. Tokom moje posjete Banjaluci u srijedu, u potpunosti su otklonjene sve preostale sumnje o ulozi ovih snaga. Činjenice su mnogo dosadnije od fikcije, ali istina je da su u pitanju vojnici, ne špijuni, i da u BiH dolaze na zahtjev EUFOR-a, a ne na inicijativu britanske vlade. Tako da će oni raditi za austrijskog generala, u sklopu snaga EU koje podržava Savjet bezbjednosti UN-a. Kao i svim ostalim pripadnicima EUFOR-a, iz 18 različitih zemalja, njihov posao će biti da pomognu da se održi sigurno i bezbjedno okruženje na dobrobit svih građana ove zemlje.
NN: Da li Vaša ambasada podržava nevladine organizacije ili grupe s ciljem smjene vlasti, ili u smislu promjena institucionalnog sistema u zemlji?
FERGUSON: Naravno da ne podržavamo. Mi smo potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i predani smo pružanju podrške institucijama RS, jednako kao i institucijama BiH. Bilo koje promjene institucionalnog poretka se moraju uraditi ustavnim ili pravnim mjerama. A u praksi to znači da se u vezi s tim moraju dogovoriti sva tri konstitutivna naroda. U stvari, jedan od ključnih elemenata britansko-njemačke inicijative u čijem sam stvaranju učestvovao, je bio da ćemo raditi s institucionalnim poretkom u BiH, a ne protiv njega. I to je upravo ono što smo uradili. UK je samo u posljednje dvije godine uložilo preko 12 miliona maraka za podršku radu institucija RS. Mi imamo izuzetno snažan poslovni odnos s velikim brojem ministarstava i njihovih timova. Pomogli smo da se izrade nova transportna i energetska strategija, uspostavljamo novi, online sistem registracije kompanija, podržavamo razvoj digitalnog sektora. Razlog zašto smo bili tako uspješni je baš zato što smo pokazali potpuno uvažavanje važnih ustavnih ovlaštenja entiteta RS, kao i drugih nivoa vlasti. Tako da mi je razočaravajuće kada se naši motivi dovode u pitanje.
NN: Možete li navesti neke primjere projekata u oblasti bezbjednosti ili policije?
FERGUSON: Imamo veliki projekat u tom području, u kojem usko sarađujemo s MUP-om RS i Policijom RS. Cilj je da se poboljšaju kapaciteti bezbjednosnih i policijskih agencija u borbi protiv terorizma i organizovanog kriminala. Tako da vršimo obuku za rad policije zasnovan na obavještajnim podacima, što je u osnovi način da se osigura da agencije za sprovođenje zakona imaju najjasniju moguću krim-obavještajnu sliku, kako bi mogli prioritizirati svoje resurse. U sljedećoj fazi projekta značajno ćemo uložiti u softver koji će koristiti MUP RS i Policija RS. Mi, takođe, radimo s SIPA, Graničnom policijom, Federalnom upravom policije i kantonalnim upravama policije, jer bi ovaj sistem trebalo da omogući bolju razmjenu informacija između različitih agencija, ali i unutar njih samih. A to će učiniti da građani budu sigurniji.
NN: Čini mi se da je saopštenje nakon Vašeg susreta s predsjednikom Dodikom bilo veoma umirujuće. Jeste li to zakopali ratne sjekire?
FERGUSON: Predsjednik Dodik i ja smo se redovno sastajali tokom mog četvorogodišnjeg mandata u BiH i uvijek smo bili vrlo otvoreni i iskreni jedan prema drugom, čak i kada se nismo slagali. Složili smo se da je kontinuirani dijalog važan i drago mi je da smo riješili sve nesporazume.
NN: Vaš novi posao će biti u Americi u sektoru odbrane. Kako komentarišete ponašanje predsjednika Donalda Trampa i izjave da NATO možda nema budućnost?
FERGUSON: NATO je najuspješniji savez na svijetu i ostaće takav. Nakon angažmana predsjednika Trampa, evropski saveznici su pojačali svoje doprinose Savezu, što će ga dodatno ojačati. Ali, nije sve u novcu. NATO nastavlja širiti svoj sigurnosni kišobran sigurnosti i stabilnosti širom Evrope. Crna Gora se nedavno pridružila Savezu, a Makedonija je dobila poziv da se pripremi za članstvo. Neke zemlje, uključujući i BiH, nisu još odlučile da li će se pridružiti ili ne.
Ta odluka je u potpunosti na njima kao suverenim državama. Niko neće nametati članstvo u NATO-u. Ali, sve evropske zemlje, uključujući i Srbiju, koja ima politiku neutralnosti, žele bližu saradnju s NATO-om jer uviđaju da će to poboljšati njihove oružane snage. Mi želimo to isto i za BiH.
U UK kad se vlade mijenjaju, institucije rade
NN: Ja cijenim UK jer pokazuje snagu institucija čak i u vrijeme kriza. Kako ste to, osim bogate tradicije koja je sigurno dio toga, uspjeli postići?
FERGUSON: Ovo je zaista dobro pitanje. Tradicija je, naravno, važna. Neke od naših institucija, poput monarhije ili sudova, su stare stotinama godina. Prošle su brojna iskušenja tokom istorije i opstale su. Mi, takođe, imamo državnu službu koja je u potpunosti nezavisna od politike. To znači da, kada se vlade mijenjaju, institucije nastavljaju s radom i mi ne gubimo profesionalnost niti iskustvo uposlenika. Ali, mislim da razlog leži i u našim odnosima. Mi imamo jednu od najvećih diplomatskih mreža u istoriji i imamo prijatelje širom svijeta koji znaju da mogu računati da će se UK zalagati za međunarodni poredak zasnivan na pravilima, kao i za ljudska prava, i da UK može izgraditi mreže kako bi pomoglo u krizama i napravilo pozitivnu promjenu. Ovo je upravo ono što smo pokušali uraditi tokom mog četvorogodišnjeg boravka u BiH. Siguran sam da će naše prijateljstvo sa BiH, ovako snažno i puno raznolikosti, s vremenom postati još jače.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.