Očekujemo da će doći do oporavka naše privrede i da će podaci spoljnotrgovinske razmjene BiH do kraja godine ići u pozitivnom smjeru, što bi podrazumijevalo rast izvoza, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
"Prognoze Svjetske banke o rastu ekonomije od 2,8 odsto te nastavak rasta BDP-a u BiH su optimistični, ali i realni", istakao je on.
Egrlić je naglasio da vakcinacija stanovnika nije važna samo s aspekta zdravlja stanovništva, već i sa aspekta protoka novca i robe.
NN: Prošla godina bila je veoma teška što se tiče ekonomije u BiH, pa možemo li reći da se već polako oporavlja i kada se predviđa povratak na nivo koji je bio prije pandemije?
EGRLIĆ: Ekonomija BiH se trenutno nalazi u fazi oporavka, čiji tok nije moguće u potpunosti predvidjeti, jer je i dalje nemoguće predvidjeti nastavak pandemije i brzinu vakcinacije u svijetu. Ako posmatramo prva četiri mjeseca tekuće godine, izvoz je porastao za 852 miliona KM, što je za 24,82 odsto više nego prošle godine. Ali takođe i uvoz je porastao za 684 miliona KM, što je za 12,39 odsto više nego lani. Uzimajući u obzir da je osnovica za poređenje prethodnih godina u kojoj je počela opadati naša ukupna industrijska proizvodnja, zatim smanjenje izvoza na tržište EU uzrokovano neizvjesnošću trgovinskih odnosa SAD i Kine, stagnacijom njemačke privrede te italijanska recesija, Brexit, narušavanje CEFTA od strane Kosova, neprovođenje Ugovora o slobodnoj trgovini BiH sa Turskom, ipak bh. robna razmjena bilježi povećanje ukupnog obima robne razmjene.
NN: Koje su privredne oblasti koje su najviše pogođene pandemijom i čiji se oporavak još ne nazire, a koje su oblasti koje su najmanje bile pogođene?
EGRLIĆ: Sektor usluga se najsporije opravlja, turisti su u prošloj godini ostvarili za oko 64 odsto manje noćenja u odnosu na 2019. godinu. Sektor transporta, koji je najsrodniji turizmu, zabilježio je značajan pad svih pokazatelja u cestovnom, vazdušnom i željezničkom saobraćaju. Tako je u cestovnom prevozu broj pređenih kilometara vozila i broj prevezenih putnika manji za preko 80 odsto, što govori o nepovoljnom uticaju na ovu granu privrede. Sa druge strane, sva drvna industrija se relativno dobro održala, s obzirom na prošlogodišnje uslove, tako da je ostvaren suficit od 924 miliona KM. Kada pogledamo metalski sektor, on se oporavlja od perioda restrikcije i vrijednosno je najviše zastupljen u uvozu i izvozu, a za vrijeme pandemije izvoz ovog sektora je doživio veliki pad, posebno auto-industrija.
NN: Da li oporavak bh. ekonomije zavisi od oporavka ekonomije u EU?
EGRLIĆ: Kada je u pitanju Evropska unija, u koju od ukupnog našeg izvoza izvozimo preko 71 odsto, što znači da smo potpuno ovisni o tržištu EU, sigurno je da oporavak u Evropskoj uniji znači i oporavak ekonomije BiH. Odnosno, eventualni pad industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji direktno utiče i reflektuje se na našu industrijsku proizvodnju, tako da nam je jedan od najvažnijih stvari da EU izađe što brže iz recesije, a to bi odmah značilo i brže i bolje naše pozicioniranje na tom tržištu.
NN: BiH kasni za mnogim zemljama što se tiče vakcinacije stanovnika, koliko će i da li će to imati uticaja na ekonomiju?
EGRLIĆ: Vakcinacija stanovnika nije važna samo s aspekta zdravlja stanovništva, već i s aspekta protoka novca i roba. Ukoliko ne budemo vakcinisani bržom dinamikom, mi nećemo biti u prilici da možemo brzo komunicirati, dakle, nećemo imati potrebnu dokumentaciju kojom možemo prolaziti granice, naši vozači, transport, sve to može doći u pitanje. Jako je važno da vakcinacija bude brza, efikasna, da bude u korak sa evropskim i svjetskim trendovima i samo tako ćemo zaustaviti pad ekonomije.
NN: Domaći proizvođači traže da se ograniči uvoz mesa iz EU, da li je to opravdano i da li BiH ima dovoljan stočni fond koji bi mogao da zadovoljni potrebe domaćeg tržišta?
EGRLIĆ: Vanjskotrgovinska komora je po tom pitanju u saradnji sa entitetskim komorama pripremila i dostavila relevantnim institucijama analizu sa prijedlogom mjera sa ciljem zaštite domaće, primarne proizvodnje goveđeg i svinjskog mesa kao i zaštite klaoničke i prerađivačke proizvodnje. Ključni razlozi su da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH razmotri reviziju kriterija za raspodjelu kvota u kojem bi klaoničari i mesoprerađivači imali prednost u raspodijeli liste u odnosu na kompanije koje ne vrše preradu mesa, kao i da se preko nadležnih inspekcijskih organa entiteta i Brčko distrikta spriječe zloupotrebe i prodaja zamrznutog goveđeg i svinjskog mesa, kao i svježeg rashlađenog u skladu sa pozitivnim procesima koji tu oblast već definiraju.
NN: Da li smo i šta naučili iz krize te kakva su privredna očekivanja za ovu godinu?
EGRLIĆ: Sigurno je da smo iz krize dosta naučili, najviše kako se brzo prilagoditi promjena, ne samo u poslovanju, nego i u načinu svakodnevnog života. Ono što smo zaključili jeste da sami ne možemo i da jedino zajedničkim radom svih aktera, kako u zemlji, tako i u okruženju, možemo prevazići krizu i izazove koji su pred nama. Nadamo se završetku pandemije i vraćanju u normalne tokove života i poslovanja. Govoreći s aspekta poslovanja Vanjskotrgovinske komore, naša očekivanja su ambiciozna, uprkos pandemiji, zacrtali smo sebi određene ciljeve koje ćemo nastojati realizovati. Svakako da bih izdvojio realizaciju digitalizacije komore u koju smo ušli sa ciljem unapređenja i jačanja domaće privrede, jer je digitalna komora jedinstven eko-sistem koji objedinjuje sve proizvođače BiH na jednom mjestu, a sve s ciljem njihove prezentacije u digitalnom okruženju te njihovog umrežavanja i povezivanje sa potencijalnim kupcima, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Dakle, očekujemo da će doći do oporavka naše privrede i da će podaci vanjskotrgovinske razmjene BiH do kraja godine ići u pozitivnom smjeru, što bi podrazumijevalo rast izvoza. Prognoze Svjetske banke o rastu ekonomije od 2,8 odsto, te nastavak rasta BDP-a su optimistični, ali i realni. Naša zemlja je izvozano orijentisana i zavisna od inostranih tržišta, a rast od 2,8 odsto nije dovoljan za snažni rast, ali svakako da je to optimistično i daje nam nadu da ćemo imati dalji rast.
Teško bismo podnijeli novi lockdown
NN: Da li bi bh. ekonomija ponovo preživjela lockdown?
EGRLIĆ: Nadam se da neće doći do ponovnog locdowna i sasvim je sigurno da bi ekonomija BiH teško podnijela takvu jednu novu situaciju, jer je ona upravo u fazi oporavka. Mislim da to ne bi preživjela, ne samo naša, nego ni mnoge razvijene zemlje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.