Partnerstvo SAD sa BiH i regionom zapadnog Balkana je nepokolebljivo, rekla je u intervjuu za "Nezavisne novine" Elizabet M. Alen, podsekretarka u Stejt departmentu za javnu diplomatiju i javne poslove, koja boravi u posjeti BiH i regionu.
"Mi smo prijatelj i partner, posebno BiH, već 30 godina, i to ćemo i dalje biti, posebno zato što vjerujemo da je njena budućnost u evroatlantskoj zajednici, a ne s Rusijom", rekla je ona.
NN: Vjerovatno znate da na zapadnom Balkanu, posebno među srpskim narodom, Rusija ima posebno mjesto s obzirom na istorijske veze. To je jako emotivan i dubok odnos i primjećuje se kod običnih ljudi da je teško da razluče šta pripada geopolitici, a šta su te istorijske veze. Kako Vi to vidite?
ALEN: Veoma mi je drago što ste postavili ovo pitanje jer slične razgovore ja vodim u regionu, ali i s vlastitom porodicom i prijateljima u SAD koji su istorijski povezani s ovim regionom. Veoma važno je prihvatiti da dijelimo istoriju, kulturu i tradicije, stvari poput hrane, muzike, plesova, praznika i svega onoga do čega je ljudima stalo kada je u pitanju njihova istorija i kultura. Zato mislim da je važno da u slučaju Rusije napravimo razliku između istorije, naroda i trenutnog režima. Ono što bih ja ljudima rekla je da, gledajući ono što Vladimir Putin radi, ne mogu da zamislim da neko može da osjeti privrženost za nekoga čije akcije su destabilizirajuće, kao na primjer invazija na Ukrajinu. On je zloupotrijebio energiju kao oružje, a napadima na silose i druge mete u Ukrajini doprinio globalnoj nesigurnosti hrane, počinio ratne zločine, užasna nedjela protiv žena i djece u Ukrajini. Tako da, kada govorimo o destabilizirajućim akcijama Putina s jedne strane, i SAD kao partnera koji podržava zapadni Balkan na putu evroatlantskih integracija s druge, mislim da možemo napraviti razliku između destabilizirajućih aktivnosti Vladimira Putina i potpuno razumljivog čuvanja pozitivnih osjećanja prema istoriji, kulturi i običajima.
NN: U posljednje vrijeme mnogo se govori o dezinformacijama, misinformacijama i manipulacijama. Kako napraviti razliku između slobode izražavanja s jedne strane i zabrana nekih medija, recimo Russia Today, što je pitanje koje je u BiH veoma aktuelno, dakle da li spriječiti neki medij kao medij ili samo spriječiti da se šire misinformacije i dezinformacije? Kao neko ko se bavi problemom dezinformacija, kakvu poruku Vi možete poslati medijskoj zajednici u BiH?
ALEN: Veoma sam vam zahvalna na prilici da nešto kažem na ovu temu. Mnogo vremena provodimo u Vašingtonu razmatrajući politike i mjere i misleći o njima. Rusija je ta koja širi kampanje dezinformisanja u ovom regionu, kao što i vi znate, ali i širom svijeta. S moje pozicije, mnogo razmišljamo o problemu misinformacija, dezinformacija, propagande i integriteta informacija na globalnom nivou. Znamo da su ljudi na zapadnom Balkanu žrtve veoma agresivne ruske kampanje dezinformisanja. U odgovoru na vaše pitanje osvrnuću se na nešto na šta ste i vi aludirali. Važno je razlikovati misinformacije kojih je prepun internet, a koje često ne dolaze s namjerom da se manipuliše. Ali dezinformacije to uvijek čine. Moramo biti veoma jasni u vezi s dezinformacijama plasiranim s ciljem manipulisanja ljudima. Znamo da je prostor informacija neka vrsta bojnog polja suprotstavljenih narativa. Rusija je posebno efektivna u manipulisanju tim prostorom. Prvo ću na vaše pitanje odgovoriti globalno. SAD su nedavno pokrenule okvir za suprotstavljanje malignim stranim uticajima. To je sposobnost SAD da rade s EU i zemljama širom svijeta, našim prijateljima na Indopacifiku i prijateljima na globalnom jugu. Dakle, sa svim zemljama širom svijeta koje razumiju da informacioni prostor treba više istine, više integriteta. Svi mi možemo raditi zajedno na mjerama kako da se suprotstavimo misinformacijama, dezinformacijama i malignim stranim uticajima. To možemo činiti, recimo, upoređivanjem analiza, razobličujući narative dezinformacija. Ono što je jako važno, to možemo i pružanjem podrške nezavisnim medijima, što ide ka onom što ste pitali u vezi s medijima. Izuzetno je važno podržati nezavisne medije, omogućiti istraživačko novinarstvo, poticanjem onih informacija koje se suprotstavljaju dezinformacijama, koje pružaju činjenice javnosti. Druga komponenta je da pomognemo javnosti da budu bolji korisnici informacija. Na primjer, kroz programe medijske pismenosti, programe digitalne pismenosti. Kada razgovaram s novinarima i urednicima, a imala sam neke od tih razgovora ovdje juče u Sarajevu, kao što ste i sami primijetili, oni se bore za svoje poslovne strategije, kako da se održe i opstanu na medijskom tržištu. Tako da će jedan od alata u našoj paleti biti edukacija ljudi. Istovremeno, pružamo podršku nezavisnim medijima.
NN: I novinari i javnost u BiH se suočavaju s još jednim problemom, konkretno u Republici Srpskoj ponovo je kriminalizovana kleveta na način da će novinarima generalno biti mnogo teže raditi. Kako SAD mogu pomoći, a da istovremeno to ipak bude djelo domaćih aktera, dakle novinara, nevladinih organizacija, da ne bude neka vrsta nametanja?
ALEN: I kriminalizacija klevete i nacrt zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj je nešto o čemu sam čula direktno od novinara u BiH. To je nešto što posebno pratimo. SAD su bile jasne da ovi zakoni prate scenarije iz Rusije koji se repliciraju širom cijele regije. Znamo da je ovaj nacrt u RS slično onome što je uradila Rusija da bi suzbila građansko društvo, potisnula drugačija mišljenja i ograničila nezavisne medije. Mi ćemo nastaviti da glasno govorimo o takvim zakonima. Takođe, nastavićemo da investiramo u nezavisne medije i njihovu mogućnost na nastave svoj posao i u smislu istraživačkih projekata i davanjem potrebnih resursa, stupanjem u partnerski odnos s građanskim društvom, kako bi im bilo lakše da se zastupaju kada se suoče s optužnicama iz tih nepravednih zakona. Želimo da budemo jasni da se ovakvi zakoni poput ovih o kleveti i stranim agentima često lažno predstavljaju kao zakoni koji štite ljude. A u stvari radi se o tome da se želi ljude ograničiti, potisnuti istina. To je protivno ciljevima koje mi imamo i ciljevima u koje mi vjerujemo, a i ljudi u BiH vjeruju - težnji za budućnošću u slobodi.
NN: Da li su rat u Ukrajini i ono što se dešava na zapadnom Balkanu po Vašem mišljenju povezani na bilo koji način? Da li taj rat treba da gledamo samo kao na veliku ljudsku tragediju ili da pratimo neke tendencije koje bi se mogle odraziti i na naš region?
ALEN: Naravno da postoji veza jer vidimo sve agresivniju Rusiju koja gleda kako da destabiliše ovaj region, kao što je Putin destabilizovao Ukrajinu, a onda je i napao. Moramo biti jasni u vezi s tom prijetnjom i moramo biti jasni u vezi s liderima kao što je Milorad Dodik, čiji se ciljevi poklapaju s Putinovim ciljevima. Zbog toga je naše partnerstvo u BiH i regionu zapadnog Balkana nepokolebljivo. Mi smo prijatelj i partner, posebno BiH, već 30 godina i to ćemo i dalje biti, posebno zato što vjerujemo da je njena budućnost u evroatlantskoj zajednici, a ne s Rusijom.
OSLOBOĐENJE: Vaša posjeta regionu obuhvata četiri zemlje, od kojih su tri – kad izuzmemo Sjevetnu Makedoniju – u ozbiljnim međusobnim problemima. Vjerujete li da može doći do zadovoljavajućih rješenja da se krene u evroatlanske integracije?
ALEN: Posjeta je još jedan pokazatelj da su SAD podvećene regiji zapadnog Balkana i njenoj budućnosti. Napredak koji je potrebno napraviti, kao što ste i sami naglasili, donekle je uslovljen problemima koji postoje u regiji. Retorika koju čujemo, prijetnje secesijom ovdje u BiH, pritisak na organizacije civilnog društva u cijeloj regiji ograničavaju mogući napredak. SAD su posvećene daljem radu na putu ka evroatlanskim integracijama. Posvećeni smo napretku cijele regije. Da se vratim na BiH. Vidite, ne postoji veća prijetnja od eskalirajuće retorike i prijetnji secesijom. Spremni smo da pozovemo na odgovornost one koji pokazuju antidejtonske namjere, bave se takvim aktivnostima i uzrokuju opasnost. Čak i sa tako jasnim viđenjem problema, mi smo idalje posvećeni regiji i njenoj budućnosti.
OSLOBOĐENJE: Već dosta dugo cijeli Balkan a čini se i Evropa čekaju odluku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića hoće li Srbija imati integracije s zapadom ili s Rusijom. Do kada tako?
ALEN: Ne govorim u ime gospodina Vučića, ali ću primijetiti da partnerstvo sa Rusijom ne može postojati ako se u isto vrijeme tvrdi da ste partner EU. Srbija jeste partner SAD-a. Mi ćemo ih podsticati da idu sopstvenim putem ka evropskim integracijama.
OSLOBOĐENJE: Ruska invazija na Ukrajinu ne jenjava, a sve su glasniji i svjetski lideri koji upozoravaju da Rusija ne misli stati. Neki od njih kao novo žarište spominju upravo ove krajeve. Devedesetih smo čekali dvije godine da se SAD uključe, da li je danas svima jasnije šta se dešava?
ALEN: Moj kolega Entoni Blinken, američki državni sekretar, otišao je u Ukrajinu. U posjeti je da bi pokazao solidarnost i podršku, da se osigura da Ukrajina ima prednost na bojnom polju i da bude u stanju nositi se s ovim konfliktom. Drago nam je što je Američki kongres usvojio odluku da se daju dodatna sredstva za Ukrajinu. Nama je vrlo jasno, reagujemo na ono što se dešava u ovom regionu. Apsolutno smo spremni, voljni i u mogućnosti da se suprotstavimo onima koji djeluju antidejtonski, kada čujemo antidejtonsku retoriku, kada čujemo prijetnje od Dodika i drugih. To smatramo najvećom prijetnjom BiH. Nastavićemo pozivati ljude na odgovornost, kao što smo to radili sa sankcijama. Znači, postoje sredstva, postoji spremnost i mi pažljivo pratimo situaciju. Prema našem mišljenju budućnost BiH je okrenuta ka Briselu a ne ka Moskvi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.