Zaključke Narodne skupštine RS o efektima prenošenja nadležnosti sa RS na BiH treba preformulisati u principe za ustavne promjene koje će od BiH napraviti funkcionalnu državu na putu ka Evropi.
Ovo u intervjuu za "Nezavisne" tvrdi Emil Vlajki, profesor na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Prema njegovom mišljenju, platforma NS RS za ustavne promjene treba da sadrži belgijski model, jer i Belgija ima tri naroda i uslovno rečeno dva entiteta.
"Nema nikoga na svijetu i u Evropi da kaže Belgija nije funkcionalna država i da u takvom okruženju ne može i BiH funkcionisati unutar Evrope", kaže on i smatra da OHR ne bi mogao prigovoriti ovakvom rješenju a RS bi dobila prostor za akciju.
NN: Kako komentarišete zaključke NS RS?
VLAJKI: Mislim da je NS RS taktički pogriješila zbog toga što je govorila o prenosu nadležnosti bez konteksta ustavnih promjena koje se očekuju od BiH. Dakle, riječ je o tome da BiH bude funkcionalna država koja će zadovoljiti sve one uslove i ciljeve da bi postala dio EU. Ali isto tako, međurodna zajednica i OHR ne mogu zaboraviti činjenicu da je BiH dejtonska tvorevina i da ona ima svoju strukturu koja se mora poštivati jer je to međunarodni ugovor koji je potpisan od niza najvažnijih zemalja u svijetu. Dakle, NS RS je taktički pogriješila u tom smislu što je u razgovoru o nadležnostima govorila van ovog konteksta "mape puta" ka EU.
NN: Šta parlament RS treba da uradi?
VLAJKI: Ono što bi NS RS trebalo da uradi umjesto da govori o nadležnostima i prenosu nadležnosti, je da govori o putu u Evropu, o ustavnim promjenama, a da se unutar toga situira prenos nadležnosti koje su već izvršene ili koje će biti izvršene u ustavnim promjenama. Principi bi trebali biti sljedeći. Mora se poštivati dobra volja međunarodne zajednice, dakle OHR-a i visokog predstavnika, koji su sasvim sigurno mislili nešto najbolje, a to znači da pomognu BiH da se izvuče iz ratnih trauma, bez obzira što se možda sada čini da postoje neke zamjerke. Drugo, mora se poštivati volja međunarodne zajednice da BiH dobije institucije koje funkcionišu kako bi mogla ići putem Evrope. Treće, mora se poštivati dejtonsko uređenje BiH koje je međunarodno priznato i koje ne bi smjelo biti upitno ni po koju cijenu. Prema tome, poštujući ta tri principa NS RS bi trebalo umjesto formulacije o zaključcima kako ih je usvojila, da ide putem formulisanja ustavnih promjena, a ne putem, po mom mišljenju, jalove diskusije da li je trebalo prenositi nadležnosti, da li to treba preispitivati i tako dalje. To može ići u beskraj a ne može nam koristiti.
NN: Ako sam dobro shvatio, namjera NS RS je bila dobra, ali je pogrešno formulisana?
VLAJKI: Namjera je očito bila dobra jer niko nije nerazuman u Skupštini da ne shvati da se BiH ne može ukinuti i da se ne može nešto osamostaliti unutar toga jer to međunarodna zajednica nikada neće priznati. Uzgred rečeno, mislim da to ne bi bilo ni korisno. To je moje osobno mišljenje. Parlament RS bi trebao priznati da je na neki način netaktično postupio time što se moglo pomisliti da ima nešto protiv OHR-a, visokog predstavnika itd. Dakle, da se to kaže na drugi, malo taktičniji način unutar ovih ustavnih promjena koje OHR želi, onda bi to poprimilo sasvim drugačiju dimenziju. Ovako, van konteksta to ispada kao neki izazov OHR, što nikome nije bilo potrebno.
NN: Kakav prijedlog ste Vi napravili, koji se očigledno ozbiljno razmatra u Skupštini?
VLAJKI: Prijedlog je sljedeći: poštujući napore međunarodne zajednice i OHR-a da što prije i što bolje i kvalitetnije uvede BiH u EU, mora se shvatiti da ni na koji način nije moguće bilo koje drugačije rješenje. Referendumi i nešto u tom smislu nemaju nikakve šanse. Pri tome se isto tako mora poštovati i specifičnost BiH, koja izuzetno liči na specifičnosti koje ima jedna od stubova Evrope a to je Belgija. Belgija ima tri naroda koji žive jedni uz druge, to su Flamanci, Valonci i Nijemci, govore apsolutno različitim jezicima, a imaju dva uslovno govoreći entiteta - flamanski i valonski. Zajedničke nadležnosti države su odbrana, finansije i vanjski poslovi. Dakle, takva tvorevina kao Belgija kao model, već postoji unutar Evrope i niko ne misli da je ona nefukcionalna. Pošto postoji sličan primjer, po mom mišljenju bi NS trebala donijeti zaključak da apsolutno prihvaća napore međunarodne zajednice koji su dobronamjerni za ulazak u Evropu, ali s obzirom na ove specifičnosti BiH koje su skoro identične sa Belgijom, trebalo bi da NS RS zaključi da se preispitivanje nadležnosti postavi u formi ustavnih principa, a sve u funkciji puta prema Evropi, ali da se založi da se belgijski model uzme kao osnovica.
NN: Ako je to tako, zašto međunarodna zajednica u BiH gura drugi model, ako model o kojem govorite funkcioniše u centru EU?
VLAJKI: Povodom ovog vrlo neugodnog pitanja moraću biti vrlo konkretan. Čini mi se da na zapadu postoje dvije različite koncepcije ulaska BiH prema Evropi. To je evropski model i američki model. Meni se čini da se Belgija kao država nalazi u Evropi i da se BiH nalazi u Evropi. Nijedna od ove dvije države nije u SAD.
Bonska ovlaštenja
NN: Kako komentarišete upotrebu bonskih ovlaštenja?
VLAJKI: Bonska ovlašćenja su vanredne mjere koje se hvala Bogu u zadnjih nekoliko godina sve manje koriste. Ja se nadam da uz ovaj moj prijedlog neće ni biti potrebno da se primjenjuju. Po mom mišljenju, ako NS RS usvoji zaključak da treba krenuti u Evropu i da uzme u razmatranje model Belgije kao rješenje za uređenje BiH, ne vidim nikakvog razloga da bi neki visoki predstavnik ili OHR mislio drugačije jer je Belgija ovdje i jedan je od stubova Evropske zajednice. Pa zašto to ne bi mogla i BiH?