Od ukupnog broja do sada privatizovanih preduzeća, njih oko sto nije izmirilo obaveze za doprinose i samo za penziono-invalidsko osiguranje duguju najmanje 37,7 miliona KM, ističe Enes Ganić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.
Dodaje da sigurno 15.000 radnika ovih firmi čeka penzionisanje, te da je Vlada FBiH zadužila Zavod PIO, Poreznu upravu i Finansijsku policiju FBiH da utvrde zaostala dugovanja za PIO, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti te da ih naplate.
"Nastojimo preko Zakona o radu obavezati kupce da izvrše taj dio obaveza. Kad bude uplaćeno PIO, najveći dio ljudi će otići u penziju i ostvariće prava kao penzioneri te imati besplatno zdravstveno osuguranje. Oko sto do sada privatiziranih firmi nije izmirilo te obaveze. Ako bismo govorili o onim koji su u postupku pripreme za privatizaciju, pitanje je da li ćemo stići privatizirati ih jer su mnoge dugove toliko nadmašili da je pitanje da idu u likvidaciju i stečaj", smatra Ganić.
NN: Raskidi kupoprodajnih ugovora na sudu traju godinama, a za to vrijeme mnogo firmi nagomila gubitke i propada, jer kupac više nema interesa. Postoji li ikakav mehanizam zaštite firmi u tom periodu?
GANIĆ: To je dio koji je pravno nepokriven, a ministarstva nemaju sluha. Predlagali smo da se izmjenama zakona o privatizaciji predvidi da Ministarstvo imenuje postprivatizacijskog direktora koji bi upravljao državnim kapitalom od momenta pokretanja procedure raskida ugovora do momenta raskida. Naši prijedlozi nisu prošli. Predlagali smo da resorno ministarstvo privremeno imenuje upravu i direktora, ali morate provesti proceduru konkursa i ministarstva bježe od toga. Predlagali smo da bude donesena bar privremena mjera zabrane preprodavanja, izdavanja i otuđivanja imovine u vrijeme trajanja sudskog spora. Ako znaju da će izgubiti spor, kupci idu u pravcu da firmu što više obezvrijede i onda navale da isisaju sav kapital, da je zaduže i dignu kredite. Kasnije možemo ići s tužbom za nastalu štetu, ali šta imate od odštete kada firme nema. Bolje bi bilo preventivno djelovati, jer kasnije u pravilu od firme ne ostane ništa.
NN: Plan Agencije za ovu godinu je privatizovati 17 firmi. Šta od toga realno može biti prodano u ovoj godini?
GANIĆ: Plan je previše optimističan. Možda uspije prodaja dijelova imovine koja nije profitabilna i tehnoekonomskih cjelina. Za KTK, "Šipad eksport-import", Željezaru Zenica i "Agrokomerc" planirane su prodaje po tehnoekonomskim cjelinama i možda tu postoji šansa da se nešto privatizira. Novčano, to će biti sigurno do 30 miliona KM, ali je mali procenat državnog kapitala, oko pet odsto, a ostalo je da privatiziramo 58 odsto državnog kapitala. S obzirom na to kakvo je tržište, s obzirom na recesiju, nismo preveliki optimisti, posebno za dio koji se odnosi na prodaju putem berze, aukcije. Napravili smo plan. Uradićemo javne pozive za iskazivanje interesa da se ne bi išlo u proceduru privatizacije, a nema ponuđača. Privatizacija "Aluminija" je upitna, "Hidrogradnje" i "Energoinvesta" takođe, a kada je riječ o telekomima, povučena je "Politika privatizacije" i za ovu vladu teško da će biti šta urađeno.
NN: Hoćemo li onda izvršiti prioritet iz evropskog partnerstva i za 15 mjeseci privatizovati milijardu KM državnog kapitala?
GANIĆ: Zavisi hoćemo li naći investitore, hoćemo li privatizirati ili ne, hoće li se "Politika privatizacije" vratiti u parlament ili će biti donesen neki drugi dokument kojim će to biti omogućeno.
NN: Upozorili ste da menadžmenti neprivatizovanih firmi opstruiraju privatizaciju. Kako i koje ćete mjere poduzeti zbog toga?
GANIĆ: Tamo gdje firma posluje kako odgovara menadžmentu, oni ne žure s privatizacijom. Može menadžment opstruisati, odugovlačiti izradu početnog bilansa, ali je to kratkog daha ako vlasnik, država, želi privatizaciju. Postoje rokovi i zakoni koji to definišu.
Sudbina telekoma
NN: Imaju li vlasnici HT Mostar zaista interes da ga preregistruju u dioničko društvo?
GANIĆ: To mora biti dioničko društvo ako se se misli prodati državni kapital javnim pozivom. Da li može mimo javnog poziva, ne bih komentarisao. To je opasan teren koji ne bi trebalo dozvoliti.
NN: Ko je zainteresovan za "BH Telecom"?
GANIĆ: Nismo nijednom objavili ništa zvanično u smislu pretpoziva. Nismo dobili pisma namjere. Pretpostavljam da jesu Vlada i ministarstva, ali šta znače ta pisma od prošle godine kada se ne znaju ni kriteriji ni šta bi se prodavalo. I da ovog trenutka dobijemo odluku o prodaji, treba najmanje šest mjeseci da se to bude pripremljeno.