Ustavno uređenje BiH mora biti zaštićeno i odbranjeno, poručio je Ernst Rajhel, politički direktor za zemlje zapadnog Balkana, Tursku i zemlje EFTA u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke, u zajedničkom intervjuu koji je dao za "Nezavisne" i "Oslobođenje".
NN: Pratite dešavanja u BiH i član ste PIC-a. Kako gledate na aktuelnu situaciju kada su u pitanju reakcije RS na odluku Ustavnog suda BiH u vezi s 9. januarom, te na akciju SIPA u Novom Gradu?
RAJHEL: Prošle godine BiH je postigla veliki uspjeh vezano za ekonomske i socijalne reforme, a napredak je zasnovan na tome da se postigne uspjeh u onom pogledu da sve razine u BiH uspješno sarađuju. Ali se suočavamo iznova i sa preprekama na putu, čak stijenama koje se stavljaju na put na tom napretku. Suočeni smo sa konfliktom u vezi sa najavom prvog referenduma, isto kao i najavom drugog, koji je predložen u vezi sa presudom Ustavnog suda BiH. Za nas važi sljedeće: ustavno uređenje BiH mora biti zaštićeno i odbranjeno. Mislim da niko u ovoj zemlji ne smije imati interes da se udaljavamo od onoga što jeste fokus u ovoj zemlji, a to je da se donesu takve političke odluke koje će građanima pružiti bolji život i ekonomski napredak. Ako ima političkih problema, a naravno da ih ima, onda oni treba da budu riješeni u političkom dijalogu i u okviru ustavnog uređenja. Ja sam oprezno optimista i rekao bih u vezi s ovim pitanjem da je moguće, ukoliko postoji dobra volja, da se nađe rješenje.
Ako postoji razuman politički dijalog o pitanjima gdje postoji spor i ukoliko se pridržavamo ustavnog uređenja, onda uopšte nema potrebe za reakcijom OHR-a. Naravno da uvijek neko dolazi u iskušenje da stavi pod znak pitanja pojedine elemente Ustava koji im politički ne odgovaraju. I takvi momenti, ako postoje, bi trebalo da se regulišu u političkom procesu unutar zemlje.
NN: Kako gledate na dosadašnje provođenje socioekonomske Reformske agende i je li to dovoljan napredak da bi se pohvalile naše vlasti, posebno ako gledamo šta Srbija radi i kakve dogovore postiže sa Kosovom, ali i na planu unutrašnjih reformi?
RAJHEL: Mislim da su oni koji su politički odgovorni u ovoj zemlji zaslužili komplimente. Proteklih godinu dana smo doživjeli niz jako hrabrih koraka, zakona koji su doneseni. To je zaista primjetan kontrast u odnosu na period koji svi pamtimo, a to je period stagnacije gdje su se u stvari vodile pseudodebate koje su bile emocionalno veoma izražene i gdje se, u suštini, ništa nije riješilo. Sa takvim se debatama neće postići ni napredak, niti će se otvoriti nova radna mjesta. A s koracima koji su poduzeti u zadnjih godinu dana barem se stvaraju preduslovi koji će obezbijediti zemlji put ka boljem životu.
NN: Šta mislite: ko je najodgovorniji što BiH do sada nije predala aplikaciju za kandidatski status u EU? Ima li grešaka i međunarodne zajednice?
RAJHEL: Prije svega želim reći da postoji jedan sasvim jasan plan koji je postavila EU, a BiH prihvatila. On je većim dijelom ispunjen ili u onome što je preostalo imamo dobru nadu da će se i to ispuniti. No, dogovoreno je da će aplikacija biti predata tek kad cijeli plan bude ispunjen. Ako sve bude teklo normalno kao do sada i ako ne dođe do novih problema i prepreka, onda smo mi optimisti i nadamo se da se aplikacija može predati u idućoj godini. Kao što sam rekao, imamo dogovor sa BiH, sporazum prema kojem i na koji način će BiH moći predati aplikaciju. I iz tog razloga jeste ispravno, korektno što do sada nije podnesena aplikacija i mi pretpostavljamo da će se zahtjev podnijeti kad budu ispunjeni svi dogovoreni preduslovi. Jako mi je žao što vam dajem zaista formalan odgovor, ali takvo je stanje stvari tako da vam ne mogu dati drugi odgovor.
NN: U dvodnevnoj ste posjeti BiH. Sa kojim ste zapravo porukama došli i šta ste zaključili iz razgovora sa predstavnicima bh. vlasti?
RAJHEL: Cilj moje posjete je bio da sve svoje sagovornike ohrabrim da i dalje slijede cilj koji su već pokrenuli, a to je put ka EU reformama i ekonomskim i socijalnim reformama. Istovremeno sam došao da bih prikupio informacije od svojih sagovornika gdje vide rješenje za krize, za probleme koji se iznova pojavljuju kao što su sada ovi najavljeni referendumi. A na pitanje kako politički akteri ove zemlje vide rješenje tih problema, bilo bi najbolje da vam oni sami odgovore. Ja sam opet oprezni optimista i mislim da se mogu naći razumna rješenja ako postoji dobra volja.
Pitanje sa Hrvatskom će veoma brzo biti riješeno
NN: Mislite li da će bh. vlasti imati mehanizam koordinacije i prilagoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za mjesec-dva i predati zahtjev za članstvo u EU? Hoće li Njemačka podržati takav zahtjev?
RAJHEL: Vezano za prilagođavanje SSP-a zbog ulaska Hrvatske u EU, mislim da će tu veoma brzo doći do rješenja. Što se tiče samog mehanizma koordinacije, znate da je to tema koja je već duže vremena u raspravi. Mislim da smo danas bliže rješenju nego ikad. I čini mi se da danas ima mnogo više motivacije da se riješi taj problem nego što postoje želje bilo koga da se taj problem i dalje odlaže i da se gubi vrijeme. A treći preduslov i najvažniji za aplikaciju jeste značajan napredak u Reformskoj agendi, koja je dogovorena između EU i BiH. I ovdje je potrebno još više rada, još više učiniti prije nego što možemo reći da se implementiralo sve u smislu napretka BiH ka ispunjenju uslova. No, ako sva tri ova elementa budu ispunjena, onda sam zaista optimista da će BiH 2016. godine moći podnijeti aplikaciju, odnosno Njemačka će bez ikakve sumnje podržati dalju obradu aplikacije BiH za kandidatski status. Ovo i jeste bio naš plan da se ide korak po korak ka približavanju BiH ka EU i iz tog razloga dajemo našu saglasnost ukoliko su ispunjeni preduslovi koji se zahtijevaju.