Učvršćivanje bratstva na njegovim temeljnim vrijednostima te suživot sa svim ljudima bit će prioriteti Franjevačke provincije Bosne Srebrene, kaže fra Lovo Gavran, koji je prošlog tjedna izabran za provincijala Bosne Srebrene.
Opstanak franjevaca u BiH 700 godina Gavran objašnjava činjenicom da ovaj red živi evanđelje, odnosno da pripadnici franjevačkog reda vole svoje, a poštuju tuđe. Kaže kako franjevci na sve ljude gledaju kao na svoju braću, što je uspjeh dijaloga, jedne od temeljnih odrednica njihovog djelovanja.
NN: Prošle sedmice imenovani ste za provincijala Bosne Srebrene, što je dosad bio fra Mijo Džolan. Šta će biti Vaši prioriteti?
GAVRAN: Redovna služba je glavni dio posla. Naša je dužnost brinuti se o zajednici franjevaca, a onda živjeti za ideale za koje smo pozvani od Boga i radi kojih smo upućeni narodu. Moj rad, kao i svih pripadnika ovog bratstva, temeljit će se na duhovnom polju. Svaki provincijal ima svoje stalne dužnosti: voditi provinciju, zajednicu franjevaca koja pokriva teritorij Bosne. Hercegovina ima svoju provinciju. Franjevci rade u kontinuitetu. Gradimo na temeljima na kojima je radila dosadašnja uprava. Cilj nam je da zajednica raste, da se učvršćuje, prije svega, iznutra. A onda to što živimo kao bratsvo svjedočimo i ostalim ljudima dobre volje, kako bi se to bratstvo proširilo među onima s kojima radimo i za koje radimo, odnosno za sve ljude dobre volje koji u našem idealu vide nešto dobro za sebe.
NN: Prošle sedmice obilježeno je 800 godina postojanja franjevaca u svijetu i 700 godina prisustva franjevaca u BiH. U čemu je tajna uspjeha opstojnosti franjevaca?
GAVRAN: Sveti Franjo Asiški, kad je utemeljio bratstvo, napisao je pravilo. Prije nego što ga je napisao, živio ga je godinama. Rekao je: "Pravilo života manje braće jest živjeti evanđeljem Gospodina našeg Isusa Krista." Franjevcima nije bilo teško naći način kako se zbližiti s čovjekom, kako mu prenijeti poruku i u najtežim vremenima. Tajna uspjeha opstojnosti franjevaca u BiH i u svijetu je upravo taj kršćanski ideal, Franjin ideal bratstva. Vjernost franjevaca tom idealu i narodu iz kojeg su potekli i to ne samo na nacionalnoj osnovi. Gdje god da smo, svi ljudi s kojima živimo, naša su braća. To je temelj ne samo za opstanak, nego za napredak i razvoj.
NN: Franjevački red je jedan od omiljenijih redova Katoličke crkve, ne samo među vjernicima katolicima, nego i ljudima drugih vjeroispovijesti.
GAVRAN: Franjevci žive evanđelje i to je srž svega. Isus je jasno rekao: "Ne čini drugome što ne želiš da tebi drugi učine. I učini drugome što želiš da ti drugi učini." Dakle, ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe, bez obzira na to tko je taj drugi. Pojednostavljeno za današnji momenat, voli svoje i poštuj tuđe. I onda je dijalog otvoren i moguć. Ako neko voli samoga sebe nema dijaloga. Volimo sebe, a poštujemo sve ljude.
NN: Koliko ima franjevaca u BiH i na koji način se pristupa ovom redu?
GAVRAN: Naša provincija ima 303 punopravna člana. U odgojnim centrima ima znatno više franjevaca. I to je naš podmladak. Kad mladi čovjek odluči biti franjevac prijavi se upravi franjevaca i uglavnom ga primaju u Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Zatim godinu dana ide u novicijat. Nastavlja studij na Teološkom fakultetu u Nedžarićima. Franjevac postaje samim ulaskom u novicijat poslije gimnazije. Upravni član postaje polaganjem zavjeta. Zavjeti za početnike su privremeni. Nakon četriri do pet godina privremenog zavjeta, franjevac daje doživotni zavjet.
NN: Franjevački red samo je jedan od mnogobrojnih redova Katoličke crkve. Kakva je razlika između ovog i ostalih redova Katoličke crkve?
GAVRAN: Postoji isusovački red, u kojem su mladi usmjereni na svećenike, potom dominikanski, gdje su usmjereni na propovijedanje, benediktinski, koji se temelji na unutarnjem bratskom životu bez značajnijih vanjskih aktivnosti. Franjevački red je aktivno kontemplativan. Živi svoje ideale unutar zajednice, ali ne živi samo za sebe. Naš princip je ne živjeti samo za sebe, nego i drugom koristiti. Ono što živimo nastojimo svjedočiti i drugima, tako da svijet ima koristi od naših ideala i dostignuća. Kod nas se ističe bratstvo, ne samo s ljudima, nego i sa svim drugim Božjim stvorenjima.
Biografija
Fra Lovro Gavran rođen je u Velikom Prnjavoru, kod Doboja. Klasičnu gimnaziju završio je u Visokom, teologiju u Sarajevu i od tada je djelovao u Đakovici na Kosovu i u Albaniji. Nakon pada režima Envera Hodže imao je zadatak da iznova organizira albansku franjevačku provinciju, koja je za vrijeme komunizma bila zabranjena i gotovo uništena. Vršio je službe gvardijana, definitora i zamjenika provincijala albanske provincije te je jedno vrijeme predavao dogmatiku na Nacionalnom katehetskom institutu u Skadru.