SP Qatar 2022.

Intervju

Gavran za "Nezavisne novine": Pasivnost vlasti dodatno podigla inflaciju

Gavran za "Nezavisne novine": Pasivnost vlasti dodatno podigla inflaciju
Foto: Ustupljena fotografija | Gavran za "Nezavisne novine": Pasivnost vlasti dodatno podigla inflaciju

Iako je određeni rast inflacije u BiH bio neizbježan, zbog "uvoza" inflacije iz okruženja i potpune ovisnosti o uvozu naftnih derivata, ključni razlozi njenog dodatnog rasta su bili u potpunoj pasivnosti vlasti, koje nisu poduzele nikakve antiinflatorne mjere, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" ekonomista Igor Gavran.

"Tu su i masovne zloupotrebe situacije kroz neopravdano podizanje cijena znatno iznad opravdanog nivoa i ostvarivanje ekstraprofita. Određeni pad cijena se može relativno lako i brzo postići ukoliko se vlasti pokrenu i počnu djelovati odgovarajućim antiinflatornim mjerama", istakao je Gavran.

NN: Inflacija u BiH je veća nego što se očekivala. Kakvu situaciju predviđate za narednu godinu i da li možemo očekivati niže cijene?

GAVRAN: Iako je određeni rast inflacije u Bosni i Hercegovini bio neizbježan, zbog "uvoza" inflacije iz okruženja i potpune ovisnosti o uvozu naftnih derivata, ključni razlozi njenog dodatnog rasta su bili u potpunoj pasivnosti vlasti, koje nisu poduzele nikakve antiinflatorne mjere i masovnim zloupotrebama situacije kroz neopravdano podizanje cijena znatno iznad opravdanog nivoa i ostvarivanja ekstraprofita. Određeni pad cijena se može relativno lako i brzo postići ukoliko se vlasti pokrenu i počnu djelovati odgovarajućim antiinflatornim mjerama. Ukoliko do toga ne dođe, jedina nam je nada djelovanje mjera poduzetih izvan BiH i onda posljedično "uvoz" niže stope inflacije izvana i tek tada određeni pad cijena i kod nas.

NN: Kada možemo očekivati da se inflacija u BiH stabilizuje, odnosno da cijene napokon počnu da padaju?

GAVRAN: Očekivanja ključnih centralnih banaka u svijetu je da bi mjere koje su poduzele ove banke i njihove vlade do sada, kao i one koje namjeravaju dalje poduzimati, trebale dovesti do smanjenja stope inflacije u narednoj godini, najkasnije njenom polovinom. Prognoze brzine i obima ove promjene se razlikuju, ali postoji svojevrstan koncenzus očekivanja pada inflacije u 2023. izvan Bosne i Hercegovine. Posljedično bi to trebalo uticati i na smanjenje stope inflacije kod nas jednako kao što je dobar dio dosadašnje inflacije bio "uvezen". To znači samo usporavanje i eventualno zaustavljanje rasta cijena, ali su prognoze njihovog smanjenja mnogo opreznije. One cijene koje su direktno uvjetovane cijenama energenata i sirovina, čiji se pad također očekuje u narednom periodu, trebale bi u određenoj mjeri padati, ali tradicionalno se cijene uglavnom ne vraćaju na nivo prije inflacije. Mislim da je najoptimističniji realan scenario da poslije zime i pada potrošnje energenata njihova cijena bude niža nego danas i da ovo pojeftinjenje u određenoj mjeri prate i cijene nekih drugih proizvoda i usluga, uz izraženije efekte tokom godine.

NN: Da li država ima neke mogućnosti da utiče na to da se inflacija stabilizuje i koje?

GAVRAN: Svi nivoi vlasti imaju na raspolaganju određene mjere kojima bi se barem djelomično mogla usporiti i umanjiti inflacija, ali se one, nažalost, ne poduzimaju. Moglo bi se djelovati suspenzijom akciza na gorivo, nižom stopom PDVa, aktivnim mjerama ograničenja marži i cijena na minimalnom nivou opravdanim troškovima, plasmanom robe iz robnih rezervi po nižim cijenama, direktnim subvencijama i poticajima… i brojnim drugim mjerama koje su druge vlade poduzimale. Dugoročno je najbolja mjera pomoć domaćoj proizvodnji, posebno poljoprivredi i prehrambenoj industriji, kako bi se umanjila ovisnost o uvozu i osiguralo da domaće cijene ne moraju rasti paralelno sa vanjskim. Jedina mjera koju domaće vlasti ne mogu poduzimati, a na raspolaganju je većini drugih država, jeste povećanje referentne kamatne stope od strane centralne banke, jer sistem valutnog odbora bitno ograničava monetarnu politiku.

NN: Možemo li očekivati naredne godine veće investicije u BiH, s obzirom na to da su se ove godine investitori ipak posvetili zemljama iz kojih su, pa nisu investirali u druge države?

GAVRAN: S obzirom na to da se u narednoj godini očekuje recesija u velikom dijelu svijeta, uključujući i države iz kojih se do sada najviše ulagalo u Bosnu i Hercegovinu, i dalje će potencijal ulaganja izvan nacionalnih granica biti ograničen. Međutim, ako bi nove vlasti, koje se trebaju formirati u narednom periodu, brzo i efikasno provele ekonomske reforme i unaprijedile poslovno okruženje u našoj zemlji, onda bi se barem dio tih ograničenih sredstava mogao privući i kod nas. Realnije se nadati ulaganjima u nekoj daljoj budućnosti nego naredne godine, ali i to samo ukoliko se uslovi poslovanja znatno poboljšaju.

NN: Da li je povećanje plata trenutno jedino rješenje kako bi građani izdržali ovu inflaciju?

GAVRAN: Svakako da je povećanje plata radnicima nižih i prosječnih primanja neophodno kako bi bili u stanju preživjeti i osigurati egzistenciju svojim porodicama, ali i kupovati domaće proizvode, što održava i privredu u životu. Nasuprot tome, ima u BiH i onih čija bi enormna primanja trebalo umanjiti ili dodatno oporezovati kako bi se olakšalo smanjenje opterećenja na ostale plate. Ali povećanje plata ne može riješiti probleme ogromnog broja građana koji nisu zaposleni ili nemaju nikakva primanja. Zbog toga su mjere kojim se djeluje na smanjenje cijena neophodne, jer one pomažu i onima s najnižim primanjima ili bez primanja. Najugroženijim kategorijama treba dodatno pomoći i direktnim subvencijama i pokrićem troškova života.

NN: Vrijednost dolara nedavno je pala i spustila se na nivo ispod evra. Može li to biti pozitivna vijest za nas po pitanju inflacije, goriva i kamatnih stopa za kredite?

GAVRAN: To je pozitivna vijest jer paralelno s evrom jača i domaća valuta. To utiče i na relativno smanjenje cijene goriva, koja se globalno izražava u dolarima, a ako se trend nastavi, pomoći će i smanjenju cijene prirodnog plina. Posljedično, svakako da će pozitivno djelovati i na ukupnu inflaciju, ali trenutne promjene kursa su minimalne, pa će takvi biti i efekti. Kada je riječ o kreditima, jedini direktan efekat osjećaju oni zaduženi u dolarima, poput dijela vanjskog duga države, dok će efekat na kamatne stope kredita u nacionalnoj valuti ili evrima morati sačekati promjene referentnih stopa u EU. S obzirom na to da se očekuje dalji rast ovih kamatnih stopa i u narednom periodu, izvjestan je i prateći rast kamatnih stopa na kredite banaka u BiH. Ukratko, inflacija u BiH i izvan nje bi trebala slabiti i u narednoj godini značajnije pasti, ali, nažalost, kako bude slabila inflacija, očekuje se jačanje recesije i ekonomska kriza se neće riješiti sama od sebe. Koliko će biti teška i dugotrajna, zavisi od mnogih vanjskih faktora, ali ipak u najvećoj mjeri od odlazećih i novih vlasti, odnosno njihovog (ne)djelovanja u narednom periodu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije