Josip Grubeša, ministar pravde u Vijeću ministara BiH, rekao je da Protokol iz Brisela, a koji se tiče reforme pravosuđa u BiH u okviru strukturalnog dijaloga, nije sporan, neovisno o tome šta su mediji pisali, te da nije sporno što su ga ministri mogli potpisati.
Naglasio je da se radi o izrazu volje da se krene u reforme, s obzirom na to da reforma pravosuđa već duže vrijeme stoji u mjestu.
"Na predstojećem TAIEX-ovom seminaru, osim prijedloga Ministarstva pravde BiH iz listopada 2013. godine, razmatra se i prijedlog Vlade RS. S obzirom na to da će državni ministar pravde u konačnici uputiti Nacrt zakona o sudovima na usvajanje Vijeću ministara BiH, mislim da sam jednako tako i ovlašten da nekome, a to se odnosi i na Republiku Srpsku, garantiram da ću razgovarati i o njihovim stavovima", rekao je Grubeša.
NN: BiH je skinuta s takozvane sive liste Komiteta eksperata Savjeta za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Manival). Kako ovo komentarišete i koji su koraci dalje u borbi protiv organizovanog kriminala?
GRUBEŠA: Prepoznat je napredak BiH i njena spremnost da se bori protiv svih vidova organizovanog kriminala. Institucije BiH će nastaviti da jačaju institucionalne kapacitete za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji s međunarodnim institucijama. Skidanje BiH sa sive liste Manivala je od izuzetnog značaja za BiH.
NN: Da li je potpisivanje Protokola u Briselu kada je riječ o reformi pravosuđa korak naprijed ili nazad? Nakon povratka iz Brisela ministri pravde koji su potpisali protokol zajedno u prisustvu evropskog komesara Johanesa Hana u BiH su "dočekani na nož", a neki zvaničnici u BiH tvrde kako se potpisivanjem protokola "ruše Sud i Tužilaštvo BiH". Kako to komentarišete?
GRUBEŠA: Prašina koja se digla oko potpisivanja je prije svega posljedica činjenice da se protokol nije ni pročitao, ali i pokazatelj druge veoma bitne činjenice, da su neke političke struje u Bosni i Hercegovini smatrale i smatraju da posjeduju ekskluzivno pravo da utvrde kakvo to mi pravosuđe u BiH želimo imati. Kako će se protokolom srušiti institucije uspostavljene zakonom? Samo se zakonom to može učiniti, a zakone ne donose ministri, oni ih predlažu, zbog čega je divljenja vrijedna drama koju su neke političke struje napravile tvrdeći da se nešto krije od javnosti. U ovoj fazi se radi na izradi nacrta zakonskih tekstova, te organizaciji seminara na kojem će ti propisi biti razmatrani. Javnost će, kao i svi drugi, s tekstom biti upoznata kada bude okončana ova procedura i nakon čega će Parlamentarna skupština BiH razmatrati i donijeti konačnu odluku u vezi s ovim zakonom.
NN: Po Vašoj ocjeni, da li je strukturalni dijalog koji je otvoren nakon "dogovora Ketrin Ešton i Milorada Dodika" dao željene rezultate?
GRUBEŠA: Reformski procesi u pravosuđu u BiH se kontinuirano odvijaju od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pa do danas, i zašto ne reći, uz svesrdnu stručnu i financijsku pomoć međunarodnih institucija. Svakako se ne smiju zanemariti pozitivni efekti ovih reformi, pogotovu na entitetskoj razini, ali se isto tako mora konstatirati da je ovo trajan proces u evolucijskom smislu i stoga podložan promjenama, pogotovo tamo i u onom dijelu koji nije dao željene rezultate. Smatram da je u ovom trenutku najmanje sporno da imamo detektirane probleme i zadaća je svih učesnika u strukturalnom dijalogu da ubrzaju taj proces i da osiguraju neovisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe. Ne bih komentirao šta je urađeno do danas, ali bih podvukao činjenicu da se još dosta toga mora uraditi po pitanju reforme pravosuđa i nikako ne doprinosi što se i ovo veoma važno pitanje za budućnost BiH koristi u političke svrhe.
NN: Strategija procesuiranja ratnih zločina je u debelom zaostatku, što su "priznali i konstatovali" i predstavnici institucija u BiH i međunarodne zajednice, u prvom redu glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc. Po Vašoj ocjeni, šta je strategija do sada dala i koji je dalji put?
GRUBEŠA: Sumirajući rezultate u dosadašnjem radu, Nadzorno tijelo za praćenje provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina je zaključilo da se procesuiranju predmeta ratnih zločina od odgovornih subjekata još ne poklanja pažnja u potrebnoj mjeri, a naročito kada je u pitanju ujednačavanje sudske prakse, ustupanje predmeta te procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina. Evidentno je da i 20 godina nakon ratnog sukoba nisu procesuirani svi oni koji su osumnjičeni za ratne zločine, što prije svega nije dobro, a predstavlja svojevrsnu uvredu žrtvama. Svi počinitelji kaznenog djela, od onih najlakših pa do ovih najtežih, moraju biti privedeni pred lice pravde.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.