Ja sam donijela aktivnu odluku da ću svoja iskustva iz prošlosti koristiti u pozitivnom smislu. Odlučila sam da se neću prepustiti mržnji, lošim emocijama zbog onog što mi se desilo. Želim da svoje iskustvo iskoristim kao poruku da stvorimo nešto bolje zato što sam vidjela šta je bolje. Švedska je bolje. Ako ulažete u svoju djecu i ako im dajete obrazovanje, vi investirate u svoju budućnost. To je izbor koji treba da napravi cijeli ovaj region.
Ovim riječima je Aida Hadžialić, ministarka za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih Švedske, odgovorila na moje pitanje kakve emocije ima prema lošim ljudima koji su jedne noći 1992. godine upali u njen stan u Foči, istjerali je na ulicu s njenim roditeljima i prepustili je neizvjesnoj sudbini.
Najmlađa ministarka u istoriji Švedsk
Zanimalo me kako se danas osjeća 29-godišnja žena, najmlađa ministarka u istoriji Švedske, koja je, prema vlastitom svjedočenju, kao petogodišnja djevojčica nakon mjeseci neizvjesnosti prvi put spokojno zaspala tek na brodu za Švedsku.
Kaže da jednake emocije, posebno prema mladima, ima prema svima u našem regionu. Ova ministarka je prije nekoliko dana bila u službenoj posjeti BiH, potom je otputovala u Hrvatsku, a planira i u Srbiju nakon tamošnjih izbora.
"Mladi ljudi nisu krivi za ono što se ovdje desilo. Mi treba da ih naučimo da je nacionalizam problem. Ne samo ovdje, nego svuda. Želim da im poručim da je Švedska zemlja koja je svoju budućnost zasnovala na vjerovanju u pojedinca i na davanju šanse svakom, bez obzira na to ko je i odakle dolazi. Kada djeca postanu uspješni ljudi, to je uspjeh svih", kaže ona.
Hadžialićeva vjeruje da će problemi Balkana biti riješeni onog trenutka kada prevladavajuća misao kod roditelja postane šta treba da učine za budućnost vlastite djece.
Ulaganje u obrazovanje
Ona nema dileme: kvalitetno obrazovanje je prioritet broj jedan.
"Djeci treba dati priliku da putuju, da se upoznaju, da se povezuju s ljudima i da dobiju kvalitetno obrazovanje koje će im omogućiti da sami mogu izabrati budućnost. Toliko novca se u BiH ulaže u ogromnu administraciju, zašto se barem dio ne ulaže u kvalitetno obrazovanje", kaže ona.
Iako kod nas prevladava ideja o Švedskoj kao državi blagostanja, i sama Hadžialićeva govori i o problemima: plate učitelja su manje nego nekad, a ni to zanimanje više nije tako atraktivno.
Zbog toga je, kako kaže, Vlada, na čelu sa socijaldemokratskim premijerom Stefanom Lovenom, odlučila da počne masivno ulaganje u obrazovanje. Loven ima viziju da Švedsku učini uticajnom zemljom u spoljnoj politici i populariše nordijske vrijednosti u svim poljima života. Od 24 ministara u njegovoj vladi - 12 su žene. S ponosom ističe da je vlada koju predvodi feministička, što simbolizuje da žene treba da imaju jednaka prava i da svi ljudi u zemlji dobiju šansu.
Sve partije žele isto
Zanimljivo je da njegovu vladu ne podržava većina poslanika švedskog parlamenta. Ipak, u Švedskoj to nije izazvalo političku krizu.
"Sve partije žele isto: žele da vide Švedsku bolju sutra nego što je danas. I kada se radi o velikim projektima, poput infrastrukture, odbrane, energetike, obrazovanja, svi žele dugoročna rješenja koja su dobra za zemlju", kaže Hadžialićeva.
Ističe da je za svaku zemlju važna vizija. Vizija Švedske je da ostane jedna od najboljih ekonomija u svijetu. Bosni i Hercegovini, kako kaže, takođe treba vizija.
"Prvo, ljudi treba da odluče da li će ostaviti prošlost i posvetiti se budućnosti. To mora doći od pojedinaca i na političkom nivou i na ličnom nivou. Onda treba da glasaju za one stranke koje spajaju ljude, a ne koje ih dijele. U cijelom regionu. Danas u svijetu kada želite da opišete zemlje bez budućnosti u kojima se ljudi dijele koristite termin 'balkanizacija'. Da li ljudi na Balkanu žele da ih svijet prepoznaje po tome? Nije rješenje da promijenite ime iz Balkan u Jugoistočna Evropa. Rješenje je da svaki pojedinac počne mijenjati realnost oko sebe kreiranjem i podržavanjem dobrih politika. Glasajte za one koji će investirati u ekonomiju, obrazovanje i dobar socijalni sistem", poručuje Hadžialićeva.
Promjene iznutra
U naš razgovor se uključio i Fredrik Šiler, ambasador Švedske u BiH, ukazujući da su politički lideri u BiH potpisali Deklaraciju o evropskoj budućnosti.
"Građani moraju da političare podsjećaju na obećanja koja su dali u izjavi. To može pokrenuti zemlju naprijed", kaže on.
Oboje su saglasni da promjene jedino mogu doći iz same zemlje, nikada izvana.
"Nisam došla da donesem humanitarnu pomoć nego da pronađem ljude s kojima možemo ozbiljno razgovarati kao partneri. Ono što očekujem od BiH je da sve svoje građane počne tretirati kao ravnopravne i da ljudi počnu pametno da glasaju. Kada BiH pronađe svoju viziju koja ujedinjuje ljude, Švedska može pomoći. Onda možemo razgovarati o trgovini, kulturi i svemu što nas povezuje, kao ravnopravni partneri", zaključila je Hadžialićeva.
Biografija
Aida Hadžialić rođena je 21. januara 1987. u Foči, a od 1992. godine živi u Švedskoj u gradu Halmštadu.
U Socijaldemokratsku stranku Švedske učlanila se sa 16 godina, tokom studiranja. Završila je pravo i ima međunarodno priznatu diplomu magistra pravnih nauka.
Od 2010. do 2014. obavljala je više pozicija u Halmštadu, uključujući i poziciju zamjenika gradonačelnika.
Na izborima 2014. kandidovala se za švedski parlament, ali je izgubila s minimalnom razlikom glasova u korist protivkandidata, koji je već bio u parlamentu. Ipak, na poziv švedskog premijera Stefana Lovena ušla je u švedsku vladu kao najmlađi ministar u istoriji zemlje.
U slobodno vrijeme voli da putuje, čita, posjećuje kulturne događaje i upoznaje ljude širom svijeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
