Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS (NS RS), izjavio je da je teško za očekivati da će parlament poništiti zaključke o efektima prenosa nadležnosti s RS na BiH i smatra da poslanici iz RS nisu prekršili Ustav BiH glasajući za ove zaključke, u kojima ''nema ništa anitidejtonsko i antiustavno''.
On ocjenjuje da je pismo Valentina Incka, visokog predstavnika za BiH, vrlo ultimativno i da se radi o svojevrsnom udaru na najvišu zakonodavnu instituciju, o čemu govori i zadati rok 11. jun, do kojeg NS RS treba da poništi svoje zaključke.
Predsjednik parlamenta RS smatra da ''ovakva kriza treba samo onima koji žele da isprovociraju ostanak OHR-a i njegovo jače zadiranje i intervenisanje u domaća politička i institucionalna zbivanja u RS''.
NN: Da li će Narodna skupština do 11. juna poništiti svoje zaključke o efektima prenosa nadležnosti s RS na BiH i time spriječiti njihovo stupanje na snagu budući da je Incko to zatražio od poslanika?
RADOJIČIĆ: Teško je očekivati da će parlament poništiti svoju odluku. Sudeći po prvim reakcijama iz političkih partija vidi se da odluka neće biti tako lako povučena, ali treba ostaviti sedam dana za ozbiljne analize i za dogovore među strankama. Samo pismo visokog predstavnika vrlo je ultimativno i nije baš pokazana naročita spremnost za razgovor. Izlaz je uvijek u razgovoru. I ovaj put treba da bude tako, kako unutar parlamenta tako i s međunarodnom zajednicom u BiH, koja nije zadovoljna ovim zaključcima, da vidimo šta je to sporno, a da se ne ''pucamo'' paušalnim ocjenama i s jedne i s druge strane. Zahtjev visokog predstavnika shvatam kao vrlo ozbiljnu poruku, treba ga ozbiljno razmotriti, a kolika je dubina toga - vidjećemo. OHR nikada ne najavljuje svoje poteze, to je njihova politika. Očito da je ovo neubičajeno oštro pismo i mislim da nije bilo razloga za takvu vrstu komunikacije. To se praktično desilo u prvom njegovom kontaktu prema parlamentu. Nije bilo razloga za to, ali vidjećemo ima li mogućnosti za popravljanje situacije.
NN: Da li su poslanici RS prekršili Ustav BiH glasajući za zaključke o efektima prenosa nadležnosti s RS na BiH?
RADOJIČIĆ: Nisu. Ovih dana svi su u stranačkim reakcijama upozoravali da ne vide kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. U samim zaključcima se na više mjesta eksplicite pominje u okviru Ustava i u skladu s Ustavom i tako dalje. Samim pismom visokog predstavnika nije naveden nijedan pojedinačan zaključak i konkretan navod šta je to sporno u seriji od 16 zaključaka, tako da u onome što se dosad dalo u Skupštini osjetiti da osim stranaka koje su i bile protiv zaključaka SDA i SBiH niko drugi u ovom momentu ne tvrdi da je bilo kojim zaključkom prekršen Ustav BiH ili Dejtonski sporazum. Prema dosadašnjim reakcijama vjerujem da će poslanici ostati pri zaključcima.
NN: Da li ima spremnosti među poslanicima da se postigne dogovor?
RADOJIČIĆ: Prerano je o tom govoriti i ostaje da svako svoj stav predloži i da vidimo šta je zajednički nazivnik.
NN: Šta je pozadina ove odluke?
RADOJIČIĆ: Meni se čini da je nepotrebno došlo do politički krizne situacije, jer samo što smo izašli iz jednog problema i, objektivno, cijela BiH je stajala mjesec-dva čekajući na ishod kongeresa SDA, a odmah dan-dva nakon toga pojavila se ova situacija. Otvoreno je novo pitanje tako da smo stalno u prilici da se bavimo čisto političkim pitanjima. Očigledno je i da se približava sjednica Savjeta za implementaciju mira krajem ovog mjeseca, koja je važna zbog odluka međunarodne zajednice, jer mnogi žele ostanak OHR-a. Mislim da ovakva kriza treba samo onima koji žele da isprovociraju ostanak OHR-a i njegovo jače zadiranje i intervenisanje u domaća politička i institucionalna zbivanja.
NN: Da li je ovo svojevrsna poruka Miloradu Dodiku, upozorenje da nije isključeno korištenje bonskih ovlaštenja ukoliko zaključci ne budu povučeni, ako ne dođe do neke vrste kompromisa?
RADOJIČIĆ: Ima i takvih tumačenja. Ima krugova koji se raduju ovoj situaciji, koji tumače da nakon ovog slijede radikalne akcije i da je ovo uvodni pritisak, najava nekih radikalnih poteza po drugim linijama kao što su smjene i korištenje bonskih ovlasti. Moguće i da je cijela situacija eskalirala nepotrebno na pitanju koje nema takvu širinu. Treba procjenjivati u narednim danima šta se sve krije iza ovog.
NN: Ipak, nije li ovo udar na najvišu zakonodavnu instituciju RS?
RADOJIČIĆ: Da, radi se o svojevrsnom udaru na najvišu zakonodavnu instituciju, sam ton pisma, zadati rok 11. jun, intonacija, nisu ugodni i upravo govore o tom. Mislim da nisu bili uopšte potrebni.
NN: Kako se može čuti u skupštinskim kuloarima, poslanicima će se 10. juna obratiti visoki predstavnik u BiH?
RADOJIČIĆ: Sjednica parlamenta je zakazana za 10. jun i to je jedna od prilika da se razgovara o zahtjevu visokog predstavnika u BiH. Ova sedmica treba da bude iskorištena da svako unutar svoje kuće obavi ozbiljnu analizu i utvrdi svoj stav. Očekujem i međustranačke razgovore i konsultacije u pokušaju da se dođe do usaglašenog stava, kao što smo nakon dvije-tri sedmice došli do usaglašenog stava o prijedlogu zaključaka koji je sada sporan za visokog predstavnika. Ne bih prejudicirao da će to biti 10. juna na dnevnom redu i do tada nadamo se da će biti profilisan stav pojedinih stranaka i biti postignut međustranački dogovor.
NN: Da li je upućen poziv visokom predstavniku da obrazloži svoj zahtjev koji je, kako ga većina političara ocjenjuje, ulltimativan?
RADOJIČIĆ: U ovom momentu nisam nikom personalno uputio poziv. Nakon međustranačkih razgovora vidjećemo da li ćemo ga pozvati da nam obrazloži svoj stav. Stranke će odlučiti da li će se visoki predstavnik obratiti poslanicima.