Intervju

Imam Žerić za "Nezavisne": Kurban-bajram jača komšijske veze

Imam Žerić za "Nezavisne": Kurban-bajram jača komšijske veze
Foto: N.N. | Imam Žerić za "Nezavisne": Kurban-bajram jača komšijske veze
Zlatan Čekić

Mi imami u svojim propovijedima stalno naglašavamo da se prilikom podjele kurbanskog mesa obuhvate i ljudi koji nisu naše vjere. Na taj način pokušavamo učvrstiti tu komšijsku vezu, jer je po islamu čovjeku komšija preči od brata, kaže Mirza Žerić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most.

"Ako sagledamo političku situaciju u svijetu, vidjećemo da i dalje u različitim dijelovima zemaljske kugle ljudi ratuju jedni protiv drugih i ubijaju se nemilice. Sa druge strane, Kurban-bajram nas uči da Bog od nas ne traži ljudsku žrtvu, već da čovjek misli o čovjeku i da pomaže drugima, bez obzira na religiju ili boju kože", istakao je Žerić u intervjuu za "Nezavisne".

NN: Kurban-bajram je jedan od najvećih i najznačajnijih praznika u islamu. Kakvu simboliku on nosi?

ŽERIĆ: Kurban-bajram se, općenito, smatra najvećim muslimanskim praznikom i Božiji poslanik Muhammed kaže kako je prvi dan ovog blagdana, koji se inače praznuje četiri dana, najvredniji dan u čitavoj godini. U ovome prazniku se spajaju neke radnje i vjerovanja koji su veoma bitni za nas muslimane, a tu prvenstveno mislim na obavljanje hadža i klanje kurbana. Na taj način prisjećamo se poslanika Ibrahima, koji je od Uzvišenog Gospodara dobio naredbu da kao žrtvu prinese voljenog sina Ismaila. Kada je o tome obavijestio sina, on se povinovao i rekao ocu da izvrši Alahovu volju, a iz ove priče mi vidimo spremnost oca da žrtvuje ono što najviše voli, ali i sina koji žrtvuje ono najvrednije što posjeduje, a to je vlastiti život. U trenutku kada je Ibrahim trebalo da prinese žrtvu, Gospodar je s nebesa spustio crnog rogatog ovna u zamjenu za njegovog sina, a Ibrahim je na ovaj način potvrdio svoju bezrezervnu privrženost i vjeru u jedinog Boga. Simbolično, Uzvišeni od nas traži spremnost na žrtvu koja ima za svrhu dobrobit cijelog čovječanstva. Kroz Kurban-bajram mi dokazujemo vlastitu vjeru i jedinstvo, ali i ljubav prema Allahu, on nosi poruku o zajedništvu i prilika je to da ljudi prevaziđu međusobne razmirice i razlike. Socijalni aspekt praznika nam poručuje da se pobrinemo za siromašne i nemoćne i da ih, kada budemo dijelili kurbansko meso, obradujemo i posvetimo im pažnju.

NN: Konkretno, kada je riječ o aktuelnom trenutku u društvu, kakvu poruku donosi ovogodišnji Kurban-bajram?

ŽERIĆ: Ako sagledamo političku situaciju u svijetu, vidjećemo da i dalje u različitim dijelovima zemaljske kugle ljudi ratuju jedni protiv drugih i ubijaju se nemilice. Sa druge strane, Kurban-bajram nas uči da Bog od nas ne traži ljudsku žrtvu, već da čovjek misli o čovjeku i da pomaže drugima bez obzira na religiju ili boju kože. On nas podsjeća na naše praiskonsko porijeklo koje vodimo od prvog čovjeka i traži da živimo u miru, slozi i ljubavi kako bismo živjeli prosperitetno na ovome svijetu i zaslužili budući džennet (raj).

NN: Kada se radi o Bosni i Hercegovini, kako se ovaj veliki islamski praznik dočekuje i praznuje na ovim prostorima i koji su to običaji vezani za njega?

ŽERIĆ: Običaj je da se, prije samog čina klanjanja Bajram-namaza, kupi nova odjeća, te da se i na taj način stavi do znanja koliko se poštuje ovaj praznik. Muški članovi porodice u rano jutro odlaze u džamiju, gdje se klanja sabah-namaz, a nakon toga se zadržavaju neko vrijeme u džamijama i potom klanjaju Bajram. Po povratku svojim kućama, u radosti i veselju, čestitaju praznik jedni drugima te skupa sa svim ostalim ukućanima ili članovima porodice, pristupaju svečanom objedu. U našoj tradiciji vijekovima je prisutan običaj porodičnog okupljanja i proslave Bajrama, a najmlađima se daruje Bajram-banka ili drugi poklon. Sjećamo se i naših najmilijih koji više nisu među nama, posjećujemo njihove mezare i učimo dove za njih te se tako podsjećamo da smo prolazni na ovome svijetu i da svojim ovozemaljskim djelima treba da zaslužimo Božiju milost.

NN: Bosna i Hercegovina je društvo u kojem su se vijekovima njegovali dobri komšijski i ljudski odnosi među pripadnicima različitih konfesionalnih zajednica. Kakva je danas situacija?

ŽERIĆ: U svim gradovima u Bosni i Hercegovini praznici svih religijskih zajednica nosili su sa sobom specifično i lijepo duhovno ozračje i taj miris blagdana nekada je ispunjavao sve ljude. Mi imami u svojim propovijedima stalno naglašavamo da se prilikom podjele kurbanskog mesa obuhvate i ljude koji nisu naše vjere. Na taj način pokušavamo učvrstiti tu komšijsku vezu, jer je po islamu čovjeku komšija preči od brata. Nažalost, ratne strahote su imale svoje posljedice, ali mi se čini da se postepeno ponovo vraća i izgrađuje taj duh mira, tolerancije i suživota, jer mi na ovim prostorima smo sami sebi najpreči i osuđeni smo na zajednički život.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije