Intervju

Ivo Josipović: Pravili smo velike greške prema BiH

Ivo Josipović: Pravili smo velike greške prema BiH
Ivo Josipović: Pravili smo velike greške prema BiH
Dejan Šajinović

I međunarodna zajednica i zemlje susjedi su u prošlosti radili velike, neki i kardinalne greške prema BiH, rekao je Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, u intervjuu za "Nezavisne novine" pred posjetu Predsjedništva BiH službenom Zagrebu u ponedjeljak.

"Danas smo u posve drugačijim okolnostima - dvije zemlje susjedi BiH, Hrvatska i Srbija, čvrsto su opredijeljene za budućnost u ujedinjenoj Europi, i samim tim postaju, prije svega, garancija sigurnosti i stabilnosti u odnosu na BiH", naglasio je Josipović.

Predsjednik Hrvatske smatra da je bez povjerenja vrlo teško graditi zdrave odnose.

"Ali uspostava povjerenja zahtijeva i da ste skloni riskirati, uvažiti potrebe i mišljenje drugih, a ponekad i popustiti. Mislim da onaj tko je u nekom trenutku jači ima obavezu dati više", rekao je Josipović.

Prema njegovim riječima, ovo je trenutak u kome sve političke vođe u BiH treba da pokažu državničku snagu i mudrost, iako se neke odluke neće svidjeti biračkom tijelu.

"Nas su građani izabrali da im život napravimo boljim, a ne da se svađamo i nadmudrujemo - mislim da je kompromis u politici apsolutno nužan, a posebno u zemljama koje su tako složene i slojevite kao što je BiH", istakao je Josipović.

NN: Predsjedništvo BiH u punom sazivu dolazi u zvaničnu posjetu Hrvatskoj. Šta očekujete od te posjete?

JOSIPOVIĆ: Drago mi je da nakon četiri godine Predsjedništvo BiH dolazi u službenu posjetu Hrvatskoj i mislim da je to za dvije zemlje koje su toliko oslonjene jedna na drugu, kao što su to BiH i Hrvatska, suviše dug period - pokušat ću da u budućnosti takvi posjeti budu češći.

Drago mi je i da je ovo prva posjeta nekoj stranoj zemlji Predsjedništva u novom sazivu, sretan sam što je to upravo Hrvatska. Od posjete očekujem da da novi impuls našem zajedničkom radu na rješavanju otvorenih pitanja, ali i da naznačimo sva ona područja od zajedničkog interesa, i to što preciznije i, ako je moguće, sa što konkretnijim idejama kako ga sprovesti.

Ja sam bio u službenoj posjeti BiH u travnju 2010. godine, i od tada je potpisano nekoliko vrlo važnih sporazuma iz oblasti policije i pravosuđa, kao što je onaj o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala. Potpisan je i sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Save kod Svilaja, a Hrvatska je pokrenula postupak za sklapanje sporazuma o izgradnji mosta kod Gradiške. Sve su ovo bitni, sistemski pomaci, upravo ona vrsta suradnje koja ne samo što povećava kvalitetu života naših društava, nego potvrđuje partnerstvo i europsku viziju naših država.

Što se tiče nekih otvorenih pitanja, koja su u principu sva rezultat raspada bivše SFRJ, s obzirom na to da je njihovo rješavanje u ingerenciji dviju vlada, želio bih da s kolegama iz BiH damo jasan politički poticaj njihovom što bržem zatvaranju i nadam se da ćemo zajedno pozvati na sastanak Međudržavno vijeće za suradnju čim to bude moguće, odnosno čim u BiH bude ustrojeno Vijeće ministara.

NN: Vas u BiH gotovo sve političke strukture, ali ne samo političke, doživljavaju kao veoma pozitivnu ličnost i mnogima je stalo do Vašeg mišljenja. To je dosta neuobičajeno za političare u regionu. Šta ste Vi unijeli u politiku, a da Vaši prethodnici i drugi politički predstavnici u regionu nisu, pa da ste zaradili toliko širok respekt?

JOSIPOVIĆ: Hvala vam na komplimentima, nadam se da je to uistinu tako jer je moja želja pomoći da u ovoj regiji stvorimo prostor u kome će ljudi živjeti u miru i suradnji, sigurni, pomireni jedni s drugima, svjesni upućenosti jedni na druge. Mislim da, nakon svih užasa i razaranja koji su ostavili ogromne posljedice, ljudi imaju pravo na normalan život - kakav žive svi Europljani. Ova je regija jedna od kulturnih bogatstava Europe, prostor na kome su se stoljećima susretale različite kulture i religije, ako hoćete i civilizacije.

Što sam unio u politiku? To je zanimljivo pitanje - ne znam, to moraju prosuditi drugi. Ni u životu ni u politici ne pristajem na isključivost, ne pristajem na ucjenu "ili si sa mnom, ili si protiv mene", i mislim da su inat i predrasude loši savjetnici. Nas su građani izabrali da im život napravimo boljim, a ne da se svađamo i nadmudrujemo - mislim da je kompromis u politici apsolutno nužan, a posebno u zemljama koje su tako složene i slojevite kao što je BiH. Osjećam veliku odgovornost prema ljudima koji su glasali za mene, ali i prema onima koji nisu, nalazim se u poziciji u kojoj mogu napraviti neke pomake na bolje, i činim sve da tako i bude.

NN: Proteklih dana bilo je nekoliko posjeta bh. političara u Vaš kabinet. Naravno da nam ne možete otkriti sve detalje, ali možete li nam barem prepričati u grubim crtama kakvu vrstu očekivanja od Vas oni imaju, te šta ste im Vi poručili ili savjetovali?

JOSIPOVIĆ: Činjenica je da je moj ured postao jedno od mjesta gdje političari i prijatelji iz BiH rado i dosta često dolaze - to je očito potvrda da se i Hrvatsku i mene osobno doživljava kao prijatelja i partnera kome se dolazi s povjerenjem, i da postoji spoznaja da Hrvatska ima kapaciteta pomoći u rješavanju nekih situacija koje nisu dobre.

Razgovaramo o svemu, o odnosima u regiji, između naše dvije zemlje, o nekim dilemama i razmišljanjima u kojima se oni nalaze. Pokušavam biti od koristi koliko mogu, mislim da je važno razbiti strahove, pomoći da se stvori makar minimalno povjerenje. Bez povjerenja je vrlo teško graditi zdrave odnose, ali uspostava povjerenja zahtijeva i da ste skloni riskirati, uvažiti potrebe i mišljenje drugih, a ponekad i popustiti. Mislim da onaj ko je u nekom trenutku jači ima obavezu dati više. Moj savjet je uvijek isti - dogovorite se tako da nitko ne bude na gubitku. To nije floskula, apsolutno je moguće, ali u razgovore sve strane treba da uđu u dobroj vjeri i s namjerom da se dogovore, a ne samo taktiziraju i pokušavaju za sebe izvući najviše. Ono što je za Hrvatsku ključno je stvarno poštivanje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda i svih građana.

NN: S jedne strane miješanje izvana u BiH se pokazalo kao kontraproduktivno, ali s druge strane očigledno je neophodan strani imput kako bi se pomoglo domaćim faktorima. Koja je prava mjera međunarodnog i regionalnog upliva u BiH, a da se ne poremete unutrašnji odnosi?

JOSIPOVIĆ: To je jedna od ključnih procjena kako pomoći, a da to uistinu bude konstruktivno. I međunarodna zajednica i zemlje susjedi su u prošlosti radili velike, neki i kardinalne greške. Danas smo u posve drugačijim okolnostima - dvije zemlje susjedi BiH, Hrvatska i Srbija, čvrsto su opredijeljene za budućnost u ujedinjenoj Europi i samim tim postaju, prije svega, garancija sigurnosti i stabilnosti u odnosu na BiH. Svaki put iznova ponavljam: stabilnost BiH vitalni je nacionalni interes Republike Hrvatske. Za nas je vaša zemlja po nizu elemenata najvažniji susjed, dovoljno je pogledati kartu da bi se shvatilo kakva je međuovisnost između nas, koliko smo oslonjeni jedni na druge i koliko ovisimo jedni o drugima. Ja to doživljavam kao ogroman potencijal, koji je nedovoljno iskorišten. To pojačava i odgovornost jedne zemlje prema drugoj, i BiH je odgovorna prema svojim susjedima. U tom smislu čini mi se da je pretjerano kada neki krugovi svako mišljenje zemalja u susjedstvu, pa čak i rečenicu da podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH, doživljavaju kao tobože uplitanje u unutrašnje stvari BiH. To je besmislica. O BiH, s političarima i dužnosnicima iz BiH, razgovaraju predstavnici niza zemalja.

Nije dobro da bilo tko izvana nameće svoje mišljenje ili rješenja koja se njemu čine najbolja. Ali je ponekad potrebno pomoći da se stvori situacija ili okolnosti u kojima će ljudima koji moraju donijeti odluke, a ja čvrsto vjerujem da su to isključivo ljudi koji žive u BiH, okolnosti u kojima će možda lakše ili s manje napora doći do najboljih odluka. Meni se čini da je, kad se radi o BiH, ključna riječ povjerenje, kojeg, to je vidljivo, nema i koje je nužno početi stvarati. Jedan od važnih elemenata stvaranja tog povjerenja su i zemlje susjedi, i njihova jasna poruka da BiH žele samo najbolje.

NN: Kada biste nekom ko nije upoznat s BiH morali objasniti zašto ona danas ima jedan od najnižih GDP-a u Evropi, nezaposlenost od 40 odsto, barem trećinu ekonomije u sivoj zoni, međunacionalnu netrpeljivost i nepovjerenje među ljudima, šta biste mu rekli da su uzroci toga?

JOSIPOVIĆ: Prije svega, nažalost, užasan, tragičan rat, koji je ostavio ogromne posljedice na ljude, na privredu, na infrastrukturu, na sve ono što čini život jedne zemlje. Pored toga, predugo se izbjegavalo reći istinu, priznati pogreške, zamoliti da se oprosti. Ja sam u parlamentu BiH rekao koliko mi je žao što je i moja zemlja griješila u odnosu na BiH, ali ne pristajem na to da nas te greške blokiraju. Mislim da smo svi zajedno dovoljno zreli i dovoljno odgovorni da znamo što ljudi očekuju od političara koje su izabrali da ih predstavljaju, a to sigurno nije nastavak sukoba, bilo kojim sredstvima. Ako sam išta osjetio na svojim putevima kroz BiH, onda je to potreba ljudi da se susretnemo, da opet budemo sposobni normalno i bez podozrenja razgovarati jedni sa drugima.

Ne može se živjeti u bunkerima, metaforički kažem. Zatvorena društva nemaju budućnost. Za BiH je izuzetno važno da se brzo osposobi za pridruživanje Europskoj uniji, ne zato što mislim da je EU neki magični prostor u kome je sve idealno, nego zato što ona znači otvorenost, znači prostor bez granica, prostor slobodne razmjene ljudi i robe. Ta sloboda nužno donosi otvaranje koje je preduvjet razvoja.

NN: A kada bi Vas neko zamolio za recept ili barem pravi put ka poboljšanju prilika u BiH, imate li neki koristan savjet?

JOSIPOVIĆ: Imam - ljudi, dogovorite se! To je vaša zemlja i samo o vama ovisi kako ćete u njoj živjeti.

Politika nije igra u kojoj se pobjeđuje ili gubi - to jest, dobra politika je ona u kojoj svatko nešto dobije. Izgubljeno vrijeme je gubitak za svakoga. Mislim da je ovo trenutak u kome sve političke vođe u BiH treba da pokažu državničku snagu i mudrost, postoje stvari koje je nužno napraviti iako se možda, ili vjerojatno, neće sve svidjeti biračkom tijelu na koje netko računa. Ali to i jest posao državnika - izdići se iznad dnevne politike.

Treba da se fokusirate na stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva, infrastrukture, znanosti, to nužno zahtijeva dogovore.

Posebnu odgovornost u ovom procesu imaju i mediji. Nažalost, očito još ima dosta medija koji nisu pretjerano objektivni, ima dosta huškačkog pristupa i jezika koji je neprimjeren europskim vrijednostima. To nije dobro i to ne pomaže europskoj BiH.

NN: Imate li razumijevanja za političke opcije u BiH, višenacionalnoj, multireligijskoj i složenoj zemlji, koje zagovaraju politiku "jedan čovjek, jedan glas"?

JOSIPOVIĆ: Moja pozicija, i pozicija Republike Hrvatske, je jasna: mi poštujemo Ustav BiH i njime predviđenu jednakopravnost tri konstitutivna naroda i građana BiH. Nažalost, nizom intervencija ta je jednakopravnost za Hrvate u ovom trenutku donekle umanjena, ali nadam se, i vjerujem, da će se to ispraviti i da će i Hrvati, kao i Srbi i Bošnjaci i svi pripadnici ostalih naroda, ali ili oni koji se ne žele definirati na taj način, imati ista prava i iste mogućnosti zaštite svojih interesa i promocije interesa zemlje čiji su državljani.

Predsjedništvo BiH u posjeti Hrvatskoj

Predsjedništvo BiH danas započinje dvodnevnu zvaničnu posjetu Hrvatskoj, prvu u četiri godine.

Prema protokolu posjete, za članove Predsjedništva BiH u 14 časova u Kabinetu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića biće priređen svečani doček, nakon čega se očekuju zvanični razgovori delegacija BiH i Hrvatske. Josipović će uveče u svom kabinetu prirediti svečanu večeru u čast članova Predsjedništva BiH.

U utorak će se članovi Predsjedništva sresti s Lukom Bebićem, predsjednikom Hrvatskog sabora, a nakon toga i s Jadrankom Kosor, hrvatskom premijerkom. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović će posjetu iskoristiti i za razgovore s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, kao i s vjerskim velikodostojnicima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije