U Federaciji BiH je desetine hiljada ilegalno sagrađenih objekata i oni onemogućavaju urbanizaciju područja na kojima u izgrađeni, kaže Jasmin Bučo, savjetnik ministra za prostorno uređenje u Vladi FBiH.
Tvrdi da će iz istih razloga morati biti srušeni neki od objekata izgrađenih na Bjelašnici, na lokaciji koja je proglašena područjem od posebnog značaja za Federaciju BiH.
Bučo je doktor tehničkih nauka, doktorirao je u Francuskoj sa manje od 30 godina i vratio se u Sarajevo gdje je nedavno dobio mjesto profesora na Građevinskom fakultetu.
NN: Koliko je bespravna gradnja prisutna u FBiH?
BUČO: Jako je prisutna i uglavnom kroz individualnu izgradnju, dok su veliki objekti, poput elektroenergetskih ili infrastrukturnih, građeni sa dozvolama. Ilegalno su najčešće građeni objekti koji su u ingerencijama kantona i općina i onda ti nivoi vlasti svojim planskim dokumentima uglavnom samo legaliziraju nezakonitu gradnju. Takva gradnja otežava urbanizaciju tih područja, poskupljuje troškove gradnje infrastrukture i odrazi se na ukupan kvalitet života jer je pristupni put ili kanalizaciju mnogo skuplje napraviti nakon izgradnje zgrada. Po redovnim procedurama zemljište prvo treba urediti i dovesti struju i vodu, pa onda graditi pojedinačne objekte. Problem je i to što kod naknadne urbanizacije treba rušiti neke objekte, a za svaki od njih je neko imao velike troškove.
NN: Kako se boriti protiv nezakonite gradnje?
BUČO: Analize pokazuju da je najčešći uzrok nezakonite gradnje dugotrajna i mukotrpna procedura za dobivanje građevinske dozvole, ali i cijena te dozvole. Ljudi nerijetko kažu da za visinu svih troškova do građevinske dozvole mogu pokriti kuću. Gradnja sada najčešće počinje već sa urbanističkom saglasnošću što je tek pola procedure. Prema aktuelnim zakonima, cijela procedura u vezi sa izdavanjem građevinske dozvole bi trebalo da bude završena za 60 dana, ali niko je u tom periodu nije dobio. Naša ocjena je da, uz aktiviranje inspekcija, treba pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti sve te procedure.
NN: U neke projekte za pojednostavljenje procedura je uključen USAID?
BUČO: Identifikovali smo da najviše vremena povlači izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje. Naša namjera je da urbanističku saglasnost zamijenimo "lokacijskom informacijom", ali samo tamo gdje postoji planska dokumentacija jer je iz nje lako izvlačiti detalje potrebne za tu informaciju. No problem je dužina izrade planske dokumentacije koju usvaja zakonodavna vlast nakon javne rasprave, pa je donošenje jednog regulacionog plana mukotrpan i dugotrajan put koji nerijetko traje više godina. Za sve to vrijeme određeni prostor je blokiran i nemoguće je izdavati odobrenja za građenje. Namjera nam je i početi izradu "zooning planova" koji će imati ucrtane minimalne elemente potrebne za dodjelu lokacijskih informacija.
NN: Koliko su nadležne službe opremljene ili spremne da to rade?
BUČO: To su općinski i kantonalni organi i uglavnom su dobro opremljeni. Procedura bi mogla biti ubrzana, i to je jedan od segmenata u našoj akciji, tako što bi sve urede i komunalne službe uključene u proces izdavanja građevinske dozvole i drugih saglasnosti uvezali računarima i uspostavili elektronski promet dokumenata. Tada bi investitor dolazio samo na jedno mjesto, a nadležni organ bi, po službenoj dužnosti, elektronskim putem prikupljao sve informacije i cijela procedura bi bila znanto olakšana i ubrzana.
NN: FBiH još nema prostorni plan i niži nivoi vlasti, iako bi trebalo, nemaju s čim uskladiti svoje prostorne planove, ali FBiH ima nekoliko odluka o zaštiti određenih područja. Koliko niži nivoi vlasti poštuju te odluke?
BUČO: Poštuju u cjelosti, ali tek kada procedura bude provedena i odluke stupe na snagu, no do tada je prostor na koji se odluka odnosi nedefisan. To se desilo i u slučaju Bjelašnice. Dok se čekala odluka, opština Trnovo je izdavala dozvole za gradnju.
NN: Šta sada sa tim dozvolama?
BUČO: Biće to vrlo komplikovan proces u kom će struka odlučivati. Tamo su objekti izgrađeni prije nego su riješeni drugi aspekti poput infrastrukture ili pristupnih puteva i sada će ono što se bude moglo sačuvati ostati, a drugi objekti će morati biti srušeni.
Najmlađi doktor nauka i profesor
NN: Završili ste fakultet i doktorirali u Francuskoj, a vratili se u BiH?
BUČO: Imao sam osjećaj da sam završio sve što sam tamo želio da uradim i mislim da je ovo vrijeme kada se mladi ljudi treba da vraćaju. Svakodnevno dobivam ponude za posao, ali ovdje sam stvarno sretan.
Predajem nekoliko predmeta na Građevinskom fakultetu u Sarajevu iz oblasti geotehnike i podzemne gradnje na trećoj godini po Bolonji i petoj godini po starom sistemu.
NN: Jeste li vi najmlađi doktor nauka i profesor u BiH?
BUČO: Mislim da jesam. Imam i neke studente starije od mene, ali mislim da su me dobro primili iako sam donio drugačiji način rada u kom tražim više razmišljanja i inženjerski pristup.