Intervju

Jasmin Hasić: Kad uđemo u NATO, političke krize neće biti

Jasmin Hasić: Kad uđemo u NATO, političke krize neće biti
Foto: N.N. | Jasmin Hasić: Kad uđemo u NATO, političke krize neće biti
Edin Barimac

Mladi ljudi u BiH zasigurno prepoznaju značaj saradnje i potencijalnih integracija u NATO tokove, kaže Jasmin Hasić, izvršni direktor Fondacije "Humanity in Action BiH".

Gospodine Hasiću, Fondacija "Humanity in Action BiH" nedavno je predstavila rezultate tromjesečnog projekta "Odbrana euroatlantskih vrijednosti u BiH". Učesnici projekta bili su mladi ljudi. Šta mladi kažu o tome koji je značaj saradnje sa NATO-om i NATO integracija BiH i cjelokupnog regiona?

HASIĆ: Teme predavanja bile su različite, a glavni cilj je bio ojačati sposobnosti i vještine istraživanja i zagovaranja kod učesnika projekta. Glavni dio projekta se fokusirao na grupna istraživanja i pisanje policy brief radova o različitim temama, uz mentorsku podršku. Teme koje su učesnici/ce obrađivali tiču se prava žena i manjinskih grupa, odliva mozgova, kao i položaja BiH u regiji. Učesnici/ce projekta dobili su priliku da predstave svoja razmatranja o ovim važnim pitanjima te da predlože konstruktivna rješenja.

Imajući u vidu da su mladi ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine izrazili interes za učestvovanje u projektu, moguće je zaključiti kako oni prepoznaju značaj saradnje BiH i NATO-a te nužnost uključivanja mladih u debate koje se tiču ovih važnih pitanja. Jednako tako, budući da su svi aktivno učestvovali u svim fazama projekta, moguće je zaključiti kako su im teme bile izuzetno interesantne i korisne te su im pomogle da izoštre sposobnosti koje već posjeduju, ali i da steknu neke nove i da prošire svoju mrežu kontakta i poznanstava sa drugim ljudima sa kojima dijele vizije i ideje boljeg bh. društva.

Naročito je značajno bilo predstavljanje policy brief radova pred istaknutim stručnjacima iz različitih oblasti, kao i pred drugim mladim ljudima, koji su pokazali veliki interes za navedene radove i za teme koje ti radovi tematiziraju.

Ovo iskustvo je bilo od velikog značaja učesnicima/cama, budući da im je pružena prilika da predstave svoje zaključke i preporuke na osnovu kojih je moguće konstruisati konačne prijedloge za rješavanje ili ublažavanje negativnih posljedica različitih problema koji se javljaju u našem društvu.

Mladi ljudi u BiH zasigurno prepoznaju značaj saradnje i potencijalnih integracija BiH u NATO tokove. Veliki broj njih se aktivno i na različite načine angažuje na polju jačanja uloge mladih u ovim procesima. Svojim aktivnim učešćem u ovom projektu, kao i zalaganjem u svim njegovim fazama potvrdili su kako su spremni da daju puni doprinos promjenama sadašnjih narativa.

Intenzivno širenje NATO-a počelo je krajem devedesetih godina prošlog vijeka. Od tada do danas, koliko se sama Alijansa mijenjala, u koje sve oblasti života je ušla, izuzev sigurnosnog aspekta?

HASIĆ: Iz naših interakcija sa mladim ljudima koji su učestvovali u ovom projektu, zaključili smo kako gotovo svi prepoznaju NATO kao svojevrsni garant mira u državama članicama te da saradnja i članstvo služe kao mehanizam stabilizacije političkih prilika i otvaraju mogućnosti za investicije i privredni rast.

Također, ono što je primjetno u razgovorima sa mladim ljudima jeste da se za pomen riječi NATO vežu i druga bitna društvena pitanja, poput ekonomije, pitanja prava mladih i marginalizovanih skupina, usklađivanja aktivnosti kroz koje je moguće jačanje kapaciteta mladih ljudi. Dakle, mladi prepoznaju različite oblike djelovanja NATO-a te percipiraju da njegove članice nastoje da poboljšaju svoju saradnju na brojnim pitanjima u više dimenzija, a koja vode izgradnji stabilnijih društava.

Uviđaju li mladi u BiH koje sve projekte NATO podupire te da bi članstvo naše zemlje u Alijansi pomoglo u rješavanju gorućih problema ove populacije?

HASIĆ: Evidentno je kako interes mladih ljudi za ove teme raste. Sve više se posvećuju istraživanju značaja Alijanse, kako u formalnom tako i u neformalnom obrazovanju. Svakako, postoji i određeni broj mladih ljudi koji nastoje animirati i svoje vršnjake da se uključe u ove tokove te da zajedno rade na rješavanju gorućih pitanja u svojim lokalnim zajednicama, ali i šire. Diskusija koju su potakli za vrijeme završne ceremonije govori u prilog ovoj tvrdnji.

Svjedočili smo velikom interesu prisutnih mladih ljudi za diskusiju, u toku koje su razmjenjivali iskustva i stavove, te predlagali svoje preporuke za rješavanje problema. Ova interakcija je dobar pokazatelj da su mladi ljudi i te kako zainteresovani za ove teme i da će se nastaviti zanimati i angažovati na ovom polju. Fondacija "Humanity in Action u BiH" aktivno educira mlade ljude o različitim pitanjima, pri čemu poseban fokus stavlja na aktivan angažman mladih ljudi u zajednicama iz kojih dolaze, ali i šire, te civilnim kampanjama i drugim oblicima angažmana za koje pruža podršku mladim ljudima, ohrabruje ih da se uhvate ukoštac sa različitim problemima za koje nastoje pronaći rješenja. Stoga, vjerujemo da mladi ljudi u BiH svojim znanjem i angažmanom mogu doprinijeti rješavanju problema u BiH, kao i poboljšanju cjelokupne slike društva.

Je li BiH zaslužila biti članica NATO-a?

HASIĆ: Sigurno je kako bi potencijalno članstvo u NATO-u bilo veoma značajno za BiH te da bi otvorilo nove prilike za mlade ljude i pružilo bi im više prostora da izraze ideje i predstave važna zapažanja i razmišljanja, baš kao što je to bio i slučaj u svim zemljama koje su prethodno postale članice Saveza. Također, potencijalno članstvo bi zasigurno omogućilo mladim ljudima da prošire svoje mreže kontakta te da se povežu sa većim brojem mladih iz ostatka svijeta sa kojima dijele ideje i vizije boljih društava.

Jednako tako, u jednom od policy brief radova učesnika/ca - "Bosnia and Herzegovina Building Friendships: Who are and Should Be Our Friends" - vidljivo je kako oni NATO vide kao garant sigurnosti i mira u BiH te vjeruju kako bi članstvo u NATO-u u velikoj mjeri olakšalo rješavanje kriznih političkih situacija u BiH.

Kada se pominje pristupanje naše zemlje ovoj alijansi, često se govori o otporu koji vlada u Republici Srpskoj, uz pomen bombardovanja Srbije 1999. godine. Kako oslabiti taj otpor?

HASIĆ: Vizija Fondacije "Humanity in Action u BiH" sastoji se u kreiranju mreže fellowsa/ki, koji će aktivnim angažmanom u svojim lokalnim zajednicama i šire doprinijeti jačanju demokratije, pluralizma te poštovanja ljudskih prava. Kao što je ranije rečeno, u ovom projektu su sudjelovali mladi ljudi iz svih dijelova BiH te su svojim znanjem, vještinama i ambicijama doprinijeli širenju vidljivosti ciljeva projekta, kao i njegovih rezultata i dosega.

Dijeleći iskustva učešća u projektu sa drugim mladima ljudima i potičući diskusiju sa njima, pomogli su širenju projektnih ideja i time su mnogostruko uticali na uspjeh ovog projekta. Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini su prepoznati kao nosioci promjena u našem društvu, a svojim aktivnim učešćem u ovom projektu potvrdili su ovu tezu i zasigurno su doprinijeli jačanju saradnje i stabilnosti u društvu.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije