Cijepljenje jeste najvažnija i najefikasnija mjera protiv virusa novog gripa H1N1, ali ni ono nije stopostotna zaštita za stanovništvo. Zato je veoma bitno provoditi i ostale mjere opreza kojih je neophodne da se pridržava stanovništvo, poručuje Jelena Ravlija, glavni epidemiolog Federacije BiH.
Naglašava da su i kod cijepljenih osoba, kod kojih organizam nije reagovao na unošenje zaštitnih protivtijela, zabilježeni slučajevi komplikacija bolesti, ali nažalost i smrtnog ishoda.
"Niti jedan lijek nije sto posto efikasan kako bi se moglo reći da pruža stopostotnu zaštitu. Konkretno, cjepivo protiv gripe kod odraslih zdravih osoba pruža oko 80 posto zaštite. Kod starijih osoba, naročito kroničnih bolesnika, možemo očekivati slabiju zaštitu i ona iznosi između 60 i 70 posto", pojašnjava Ravlija.
Ipak, kako ne bi obolio veći broj, Ravlija preporučuje građanima da se zaštite trovalentnom vakcinom koja je namijenjena za ovu sezonu, te mjerama lične i kolektivne higijene. Od ostalih mjera opreza preporučuje podizanje otpornosti organizma, izbjegavanje pretrpanih i zagušljivih prostorija, kao i često provjetravanje.
Prema njenim riječima, grip se javlja svake sezone s većim ili manjim omjerom tako da nema razloga za paniku kad je u pitanju virus H1N1. No, dodala je da ima potrebe za nekim pravilima ponašanja koja mogu doprinijeti da veći broj stanovnika ne oboli.
NN: Da li postoje razlozi za paniku kad je u pitanju virus H1N1?
RAVLIJA: Gripa se javlja svake sezone s većim ili manjim omjerom, tako da nema razloga za paniku kad je u pitanju virus H1N1. Međutim, ima potrebe za nekim pravilima ponašanja koja mogu doprinijeti da veći broj stanovnika ne oboli. Mi redovno pratimo epidemiološko širenje oboljelih i hospitaliziranih od gripa. Međutim, novina je utoliko što se prati novi virus H1N1 koji smo upoznali 2009. godine i koji po dosadašnjim podacima uglavnom dominira. Njegove specifičnosti su, izgleda, da obolijevaju i mlađi, dotad zdravi, i da su primijećene češće upale pluća. Dakle, kada je u pitanju novi grip, ne treba stvarati paniku, ali treba nastojati proći sa što manje posljedica.
NN: Koje mjere opreza preporučujete stanovništvu? Kako se mogu najbolje zaštititi od virusa H1N1?
RAVLIJA: S obzirom na to da se radi o respiratornoj kapljičnoj infekciji, znači virusnoj infekciji, sigurno da je najbolja mjera cijepljenje. Ako smo propustili da to uradimo ranije, još nije kasno cijepiti se. Što se tiče ostalih mjera, to su mjere sprečavanja izlaganja i širenja virusa, u šta spadaju osobna higijena, pranje ruku, kihanje i kašljanje s maramicom.
Od ostalih mjera opreza, preporučuje se podizanje otpornosti organizma, izbjegavanje pretrpanih i zagušljivih prostorija, često provjetravanje.
NN: Kako reagovati ako se osoba, ipak, razboli?
RAVLIJA: Ako se desi da se osoba razboli, a radi se o zdravom mladom organizmu, bolest uglavnom prolazi bez težih kliničkih simptoma. Najčešće je dovoljno kućno liječenje, čak i bez odlaska liječniku. Međutim, ako se radi o kroničarima, starijim osobama, maloj djeci, trudnicama, izuzetno gojaznim osobama, to su već rizične grupe koje zahtijevaju od početka kontakt s liječnikom. Kronični bolesnici naročito treba da vode računa o svojoj osnovnoj terapiji. I u slučajevima kućnog liječenja treba pratiti simptome. U slučaju pojave neuobičajenih simptoma, a to su otežano disanje, gubitak daha, bolovi u prsima i trbuhu, povraćanje, konfuznost, radi mogućih komplikacija obavezno treba konsultirati liječnika.
NN: Gdje je evidentirana najveća aktivnost gripa?
RAVLIJA: Ja mogu govoriti podatke za Federaciju. To su podaci koje prikuplja Federalni zavod za javno zdravstvo, a s registrovanjem slučajeva smo započeli još u studenom prošle godine. Prema tim podacim najveća aktivnost gripe je evidentirana na području Kantona Sarajevo, mada se i u ostalim kantonima bilježi povećan broj bolesti sličnih gripi, respiratornih infekcija. Dosad s područja šest kantona koji su prijavili slučajeve obolijevanja od pandemijske gripe imamo 3.048 prijavljenih slučajeva oboljelih. S upalama pluća, koje takođe pratimo kao indikator, zabilježeno je 66 oboljelih osoba. Do danas, nažalost, imamo i tri smrtna slučaja.
NN: S obzirom na to da je bilo i nekoliko smrtnih slučajeva izazvanih virusom svinjskog gripa, u kojim slučajevima nastaju komplikacije ?
RAVLIJA: Dosadašnji smrtni slučajevi su se uglavnom odnosili na osobe šezdesetih godina, tačnije preminule osobe su imale 56, 59 i 64 godine. Svi su bili necijepljeni, s ne tako upadljivim kliničkim oboljenjima, ali je ipak postojao rizik. Međutim, sklonost komplikacijama sigurno je češća kod osoba koje već imaju oštećeno zdravlje, znači kod kojih postoje neka kronična oboljenja, prvenstveno srčana, plućna, dijabetes. Takođe, u rizičnu grupu spadaju mala djeca. Bitno je napomenuti da je jedna od specifičnosti virusa nove gripe H1N1 pojava obolijevanja i skroz mladih, odnosno osoba srednje životne dobi kod kojih su takođe moguće komplikacije u smislu teških opsežnih upala pluća, pa čak i smrtni ishod.
NN: Da li je za očekivati da će u narednom periodu doći do povećanog broja oboljelih od virusa H1N1?
RAVLIJA: Ove godine je u regionu, pa i kod nas, dosta ranije startala gripa nego što je to uobičajeno. Već koncem 10. mjeseca protekle godine imali smo prve slučajeve oboljelih. Laboratorijski je potvrđeno prisustvo virusa H1N1, pored njega i virusa B, koji je skloniji praviti ograničene epidemije, što odgovara cirkulirajućim virusima u regionu.Vrijeme je širenja virusa na sjevernoj hemisferi, tako da kretanje gripe, odnosno njene aktivnosti možemo očekivati i u narednom periodu. Za očekivati je da će u narednom periodu doći do povećanog broja oboljelih. Samo pojavljivanje slučajeva gripe i esklairanje virusa kod nas može se očekivati do četvrtog, pa čak i do petog mjeseca.
NN: Koliko je BiH spremna da se izbori sa virusom H1N1?
RAVLIJA: Kada govorimo o pripravnosti, kroz naša iskustva i pripreme koje smo kroz državni plan pripravnosti realizovali u 2009. godini, kada je i počelo cirkuliranje ovog novog virusa, može se reći da novi val nismo dočekali nespremno. Pojava novog pandemijskog virusa, nakon svog pandemijskog putovanja, obično prelazi u sezonski virus i to se upravo sada dešava, dakle nastavlja cirkulirati. Drugim riječima, sada smo, na neki način, na provjeri svih tih aktivnosti koje smo provodili u 2009. i 2010. godini. Možda je nešto slabiji uspjeh kada je u pitanju cijepljenje. Naime, negativne kampanje su rezultirale popriličnim nepovjerenjem stanovništva, tako da imamo manji postotak cijepljenih kada su u pitanju vakcine protiv gripe. Što se tiče lijekova, njih ima u dovoljnim kiličinama i zaliha u skladištima. NN: Kako građani mogu prepoznati razliku između običnog gripa i virusa H1N1?
RAVLIJA: To je najčešće pitanje koje zapravo unosi zabunu. Kada se pojavio virus H1N1, 2009. na 2010. godinu, cirkulacija sezonske gripe i novog gripa bila je oprilike izjednačena. Međutim, sada imamo situaciju da dominantno cirkulira ovaj novi pandemijski, svinjski H1N1 i jednim manjim dijelom H3N2. Drugim riječima, ako smo dobili simptome od obje gripe, vrlo vjerovatno da je to doista H1N1 i B ili virus iz skupine A, koji su najzastupljeniji. To je jedno od objašnjenja zašto nije neophodno postavljati laboratorijsku dijagnozu u situaciji kada imamo epidemiološki podatak i kliničke simptome gripe. Razlika između sezonske gripe i novog virusa je u tome što se sezonska gripa javlja svake godine, obično zimi u periodu od decembra do marta i većina oboljelih se oporavi za jednu do dvije sedmice, dok se pandemijska gripa javlja u svako doba godine i ima teži tok.