Ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" da su pred vlastima Srbije, RS i FBiH veliki izazovi u 2009. godini i da se problemi ekonomske kao i političke prirode mogu rješavati samo zajedničkim naporima da bi ostvarili zajednički strateški cilj, a to je članstvo u Evropskoj uniji (EU).
On je poručio da RS može računati na podršku Srbije u svakom trenutku i da imaju puno razumijevanje za probleme s kojima se suočava Srpska.
''Podržavamo RS kao što podržavamo Dejtonski mirovni sporazum i celovitost našeg suseda BiH'', rekao je Jeremić.
NN: Da li je Dejtonski sporazum dovoljan garant opstanka RS, odnosno vidite li Srpsku u okviru BiH budući da je Srbija jedan od garanata Dejtona?
JEREMIĆ: Srbija kao država koja se svim pravnim, političkim i diplomatskim sredstvima bori za očuvanje i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta principijelno se zalaže i za suverenitet i teritorijalni integritet svih međunarodno priznatih država, pa tako i BiH. BiH ima svoj Ustav koji je neophodno poštovati do trenutka dok se ne promeni na demokratski način jasno predviđen tim istim ustavom. Srbija se zalaže za stabilnu i prosperitetnu RS u okviru stabilne i prosperitetne BiH, a članstvo u EU zajednički je i strateški cilj Srbije i BiH. Srbija ne želi da se meša u unutrašnja pitanja BiH, ali kao garant Dejtona čvrsto stoji na stanovištu da je taj sporazum moguće menjati samo po dejtonskim kriterijumima.
Svaki demokratski i civilizovani ustav se menja na način koji je propisan tim ustavom, pa tako i ovaj BiH. U svakoj demokratskoj i civilizovanoj zemlji ustav se menja na način koji je ustavom propisan. Dejtonom je propisan taj način, a to je da ako se dogovore sva tri konstitutivna naroda i sve ono što je prihvatljivo za njih i što im predstavlja kompromis Srbija će kao jedan od garanata Dejtona podržati. Uveren sam da je to moguće koliko god to bilo teško i komplikovano. Ipak je lakše uložiti napore da se postigne kompromis nego ići u sukobe i suprotstavljati se.
NN: Da li RS može računati na podršku Srbije?
JEREMIĆ: RS može računati na podršku Srbije u svakom trenutku i imamo puno razumevanje za probleme s kojima se suočava Srpska. Podržavamo RS kao što podržavamo Dejtonski sporazum i celovitost našeg suseda BiH.
NN: Da li ste zadovoljni saradnjom Srbije i RS, odnosno FBiH, i da li može biti i većeg napretka posebno s Federacijom?
JEREMIĆ: Uvek može biti bolje i svi bi trebalo da imamo aspiraciju da unapredimo odnose. Uvek može i bolje i više, ali s obzirom na to da u ekonomskom smislu ulazimo u izuzetno tešku godinu, koja će biti teška i krizna za celi svet, moraćemo da zbijemo redove. U regionu ćemo morati da pomognemo jedni drugima da prevaziđemo probleme i da se još više oslonimo i naslonimo jedni na druge. Veliki izazovi će biti pred našim vlastima u 2009. godine i te probleme, kako ekonomske tako i političke, moći ćemo rešavati samo ako smo zajedno. To je bitno, jer smo jedni na druge apsolutno upućeni i imamo zajednički strateški cilj, a to je članstvo u EU. I BiH i Srbija bi trebalo da nađu načina da ubrzaju proces integracija u EU, ali bez pomaganja jedni drugima na evropskom putu nećemo biti u prilici da ostvarimo tu zajedničku ambiciju da postanemo članovi EU u onoliko kratkom roku koliko naši građani to očekuju.
NN: Prema Vašem mišljenju, da li su moguće specijalne i paralelne veze s FBiH i koje su to ključne stvari koje Srbiju i FBiH razdvajaju, a šta je ono na čemu se mogu graditi zajednički odnosi?
JEREMIĆ: Srbija je spremna da uspostavi specijalne i paralelne veze s FBiH i da to i formalizuje. I predsednik Srbije Boris Tadić iskazao je spremnost za to 2006. godine prilikom posete Sarajevu. Ako postoji u Sarajevu želja i politička volja za tim Srbija je apsolutno spremna da tako nešto uradi, ali ne želimo da namećemo to kao ideju. U svakom slučaju, ovo je kraj godine koja je bila izuzetno teška za Srbiju i za region. Mislim da je Srbija svojim naporima učinila mnogo da ne dođe do ozbiljne destabilizacije balkanskog prostora u 2008. godini i nadam se da će 2009. godina biti godina daleko manjih potresa nego što je to bila ova. Iduće godine bi trebalo da svi nađemo snage da zajedničkim naporima nastupimo prema Evropi i naš cilj su evropske integracije i u tom smislu jedni drugima možemo da pomognemo više nego što smo to činili u proteklom periodu.
NN: Hrvatska je kao i Srbija jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, a njen predsjednik Stipe Mesić često se miješa u unutrašnje stvari BiH. Kako komentarišete tu njegovu aspiraciju?
JEREMIĆ: Srbija i Hrvatska jesu garantori Dejtonskog sporazuma, ali je sa druge strane BiH jedna suverena država. Srbija nema nameru da se meša u unutrašnje odnose BiH, niti želimo da se iko meša u unutrašnje stvari Srbije. To je normalna želja svake suverene države da joj se niko ne meša u unutrašnje stvari. Potpuno razumemo želju BiH kao suverene države da joj se niko ne meša u unutrašnja pitanja i mi kao garantori Dejtonskog sporazuma smatramo da Dejtonski ustav treba da ostane na snazi dok god se ne promeni kako je predviđen tim ustavom.
NN: Iako ste oštro kritikovani zbog stavova o Kosovu na raznim diplomatskim mjestima u svijetu, bez obzira na pritiske iz najviših međunarodnih krugova ostajete čvrsto pri stavovima da je pokušajem secesije od strane privremenih vlasti u Prištini prekršeno međunarodno pravo?
JEREMIĆ: Mi smo demokratski izabrana Vlada koja za svoj najvažniji prioritet ima odbranu ustavnog poretka. Svaka demokratski izabrana vlada na svetu ima kao svoj najvažniji prioritet odbranu ustavnog poretka, ali se borimo mirnim diplomatskim sredstavima za odbranu ustavnog poretka kao što bi to učinila bilo koja druga demokratska vlast u bilo kojoj drugoj državi kada se suočava s ovakvim problemom. Pokušajem secesije od strane privremenih vlasti u Prištini prekršeno je međunarodno pravo i otvoren je izuzetno opasan potencijalan presedan u međunarodnom pravu. Bilo bi veoma opasno po mir i stabilnost cele planete ako bi se jednostrano proglašna secesija od međunarodno priznate države pokazala kao prihvatljiv način rešavanja međunarodnih pitanja. Suverenitet i teritorijalni integritet međunarodno priznatih država mora se poštovati i za taj princip ćemo se zalagati pred međunarodnim sudom pravde. Srbija će se u međunarodnom sudu pravde boriti za to da se taj pokušaj secesije proglasi nelegalnim tako da on ne predstavlja presedan za bilo koji drugi slučaj na svetu.
"Zagrebu sam pružio ruku pomirenja"
NN: Vaša izjava da su Srbi etnički očišćeni u akciji "Oluja" izazvala je buru reakcija hrvatskih vlasti i gotovo dovela do diplomatskog skandala na relaciji dvije zemlje.
JEREMIĆ: Istina je da je na dan početka operacije "Oluja" na teritoriji Hrvatske živelo 250.000 pripadnika srpske nacionalnosti koji nakon te operacije nisu više tamo živeli. Ne znam koji bi termin za to da upotrebim osim etničko čišćenje?! Da bismo bili u prilici da jedni drugima pomognemo od izuzetno velike važnosti je da se suočimo s istinom i prihvatimo je koliko god bila bolna i da prevaziđemo sukobe iz istorije. Zagrebu sam pružio ruku pomirenja, ali mi je žao što to u Hrvatskoj nisu shvatili. U obraćanju u Zagrebu kazao sam ''hajde da ostavimo iza nas zločine kao što su 'Ovčara', odnosno Vukovar, koje su počinili Srbi, i akciju 'Oluja', zločin koji su počinili Hrvati, i da se okrenemo zajedničkoj budućnosti". Izjava je bila namerena kao izjava ohrabrivanja koja podstiče okretanje prošlosti ka zajedničkoj budućnosti.
Kontratužba protiv Hrvatske
NN: Srbija je najavila kontratužbu protiv Hrvatske. Koji će biti argumenti s kojima ćete izaći pred sud?
JEREMIĆ: Ne želim da prejudiciram kakav bi mogao biti ishod sudskog procesa, ali imamo godinu dana da pripremimo kontratužbu i naš pravni tim će, uveren sam, uraditi sveobuhvatan posao. Vlada Srbije je pokušala da uradi sve da ne dođe do ovakvog epiloga, ali odluka Hrvatske je bila takva da ne želi da razmotri na ozbiljan način mogućnost odustajanja od tužbe. U procesnopravnom smislu Srbija nije imala drugi izbor i to je bio nužan korak i verujem da je i politički i istorijski i moralno opravdan. *
Slučaj "Jurišić"
NN: Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odbio je da se sretne s Vama u Sarajevu zbog slučaja Ilije Jurišića?
JEREMIĆ: Srbija je zemlja u kojoj vlada vladavina prava i kao predstavnik izvršne vlasti ne mogu za ruku da izvedem bilo koga iz zatvora i da ga dovedem bilo gde. Slučaj "Jurišić" je u domenu pravosuđa u Srbiji i izvršna vlast, ne samo u Srbiji, nego ni u jednoj demokratskoj i civilizovanoj državi ne bi smela da se meša u rad pravosuđa. Imamo najveću volju da taj problem prevaziđemo, ali se ne možemo mešati u odluke pravosudnih organa, jer smo ograničeni Ustavnom i zakonom.