Ako formalna opredijeljenost političkog rukovodstva za pristupanje EU ne bude potkrijepljena djelima, a prevlada retorika podjela, onda imamo pravi problem, rekao je Jozef Zrzavecki, otpravnik poslova Ambasade Češke Republike u BiH, u intervjuu za "Nezavisne novine" povodom 20 godina pristupanja ove zemlje EU.
On je rekao da postoji čitav niz statističkih podataka koji pokazuju koliko je Češka profitirala od članstva, te da bi iste prednosti mogla iskusiti i BiH.
"Usuđujem se reći da su institucije EU i države članice opredijeljene da u najvećoj mogućoj mjeri pomognu vlastima BiH. Ali suštinski domaći zadatak, pristupiti zajednici vrijednosti kakva je EU, ostaje u rukama vaših predstavnika", rekao je on.
NN: Kad uporedite stanje u Češkoj prije pristupanja i sada, kako biste ocijenili koliko je članstvo u EU pomoglo Vašoj zemlji?
ZRZAVECKI: Mogao bih cijeli dan da vam nabrajam čitav niz statističkih podataka koje smo prikupili povodom 20 godina češkog članstva u EU, u kojima smo poredili situaciju devedesetih sa sadašnjim vremenom.
Međutim, vašim čitaocima bi moglo zvučati suviše dosadno kada bismo nabrajali podatke poput porasta bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, boljeg životnog standarda, niske nezaposlenosti, proširivanja socijalnih usluga, bolje zaštite životne sredine, gigantskih suma koje su investirane kroz strukturalne i kohezione fondove EU, kilometara auto-puteva, rekonstruisanih željezničkih pruga...
Umjesto toga, želio bih da podvučem sljedeće: to su temeljne slobode koje čine samu suštinu EU integrisane u društvo na način da ih običan građanin često nije svjestan, ali svi živimo s tim.
Mi smo dio EU - ključnog globalnog političkog i ekonomskog igrača s integrisanim tržištem od oko 500 miliona stanovnika. Nezavisne procjene su da je u slučaju Češke Republike došlo do dramatičnog poboljšanja efikasnosti vlasti i kvaliteta vladavine prava značajno prije samog članstva. To je zato što je pretpristupni proces sam po sebi jak alat za transformaciju. Želimo da i BiH prođe sličan proces, ako bude sprovođenja reformi s posvećenošću i snažnom motivacijom, jer je politička stabilnost ključni preduslov za ekonomski i društveni prosperitet bilo koje ekonomije.
NN: Za BiH je postojao okvir kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Koji mehanizam pripreme i prilagođavanja je bio primijenjen za vas?
ZRZAVECKI: U principu, krenuli smo sa slične tačke kao i BiH. Bilo je jako važno da smo iskoristili proces stabilizacije i pridruživanja u maksimalno mogućoj mjeri kao sredstvo harmonizacije s pravnom stečevinom EU. Tako da možemo reći da su pripreme počele još ranih devedesetih, iako je formalno proces pristupanja počeo nekoliko godina kasnije.
Ne slažemo se s tvrdnjama koje se često čuju u javnosti u ovom dijelu Evrope da EU diže ljestvicu za trenutne kandidate.
Stvari su jednostavne: kandidati moraju ispuniti uslove koji proističu iz pravne stečevine EU koji važe u trenutku pristupanja. Ono što ne možemo negirati je da je pravna baza EU proširena u ovih 20 do 25 godina u odnosu na vrijeme tada i danas.
NN: Koliko vam je socijalističko nasljeđe pomoglo ili otežalo put reformi?
ZRZAVECKI: Svaki kandidat ima neki svoj istorijski "prtljag" i teško bi bilo naći bilo šta u našoj istoriji prije promjena koje su se desile 1989. što bi nam pružilo neku komparativnu prednost. Možda pomalo paradoksalno, ali žeđ građana za slobodama, demokratijom, poštovanjem ljudskih prava i vladavinom zakona možemo smatrati prednošću u težnji da budemo dio slobodnih evropskih naroda koji čine EU. Ekonomske prednosti članstva su važne, ali ne bi smjele biti viđene kao samo jedna prednost.
Ostale značajne opipljive koristi utiču na svakodnevni život građana na pozitivan način. Dozvolite mi da pomenem slobodno kretanje ljudi, što u osnovi znači slobodno putovanje preko šengenskog prostora.
To je povezano sa mogućnošću rada i studiranja u svim državama članicama. Takođe, integracija privrede u jedinstveno tržište otvorila je ogromne mogućnosti našim preduzećima, zahvaljujući slobodnom pristupu robe proizvedene u jednoj zemlji tržištu druge. To u konačnici donosi dodatnu ekonomsku korist, posebno za našu izvozno orijentisanu ekonomiju. Ili, pogledajmo sa suprotne strane: da nismo članice EU, naši ekonomski akteri bi ionako morali da poštuju mnoga pravila kao što su kvalitet proizvodnje, higijenski standardi, sanitarni, prehrambeni, veterinarski, carinski, ekološki normativi, zaštita potrošača, propisi... Dakle, sve isto, ali bez ikakve uloge u procesu formulisanja politika.
NN: S obzirom na to da su u proces pridruživanja uključene Ukrajina, Gruzija i Moldavija, da li to, po Vašem mišljenju, olakšava ili otežava put zapadnog Balkana u EU?
ZRZAVECKI: Nesumnjiva je činjenica da je agresija Rusije na Ukrajinu promijenila geopolitičke okolnosti na našem kontinentu. Lideri EU prepoznaju ovu činjenicu i jednoglasnost stava EU u tom smislu se ne može dovesti u pitanje. Ne bih se složio da je EU sve do ruske agresije na Ukrajinu zanemarila agendu proširenja. Zemlje kandidati treba da iskreno procijene da li su bili dovoljno posvećeni reformama potrebnim za članstvo u EU, da li su uložili napore koje je trebalo. Sadašnju situaciju, kada se broj zemalja kandidata povećao, ne treba smatrati rivalstvom. Proces pristupanja nije sportska utrka u kojoj pobjednik uzima sve. Ako je zemlja dovoljno posvećena reformskom procesu koji vodi implementaciji pravne stečevine, ne bi trebalo da gleda druge s bilo kakvim animozitetom.
NN: U BiH i dalje ne postoji politički dogovor u vezi s evropskim reformama. Kako vidite tu situaciju i koliko politička kriza u zemlji otežava evropske integracije?
ZRZAVECKI: Ako formalna opredijeljenost političkih rukovodstava za EU ne bude potkrijepljena djelima, a retorika podjela prevlada nad istinskom željom i djelovanjem za poboljšanjem životnih uslova stanovništva, onda imamo pravi problem. U Češkoj je ujedinjenost ili gotovo potpuna ujedinjenost političke scene u doba ulaska u EU, jer uvijek postoje neka odugovlačenja mišljenja, što je ljepota prave demokratije, zacementirala temelje te naše zgrade, koja ne može biti razbijena nakon pojave prvog blagog vjetra.
Nema sumnje da je BiH zemlja sa toliko specifičnosti s kojima se drugi kandidati ne susreću. Usuđujem se reći da su institucije EU i države članice opredijeljene da u najvećoj mogućoj mjeri pomognu vlastima BiH.
Ali suštinski domaći zadatak, pristupiti zajednici vrijednosti kakva je EU, ostaje u rukama vaših predstavnika.
Na kraju, skromno bih podsjetio da je Češka uvijek bila snažan zagovornik članstva BiH u EU, potkrepljujući ga i riječima i djelima. BiH je već godinama jedna od šest prioritetnih zemalja za razvojnu saradnju Češke.
Naš glavni cilj je da podržimo EU integracije BiH doprinoseći održivom razvoju, podržavajući vladavinu prava i ljudska prava, slobodu izražavanja, itd. Češka i njeni stručnjaci spremni su da podijele naše znanje i iskustvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.