Ruska kompanija "Neftegazinkor", koja je privatizovala naftnu industriju RS, u proizvodni dio Rafinerije nafte Brod koji je bitan za ekologiju do sad je uložila oko 50 miliona evra, a u planu je da se u tu svrhu izdvoji još oko 70 miliona evra, kaže Juriji Smirnov, prvi čovjek te kompanije.
Takođe uvjerava da će se u Rafineriji nastaviti s radom na osavremenjavanju i automatizaciji proizvodnje, tako da će se u vrlo bliskoj budućnosti isključiti ljudski faktor kao potencijalni uzrok izazivanja nepredviđenih situacija.
NN: Nedavno se desio jedan incident u Rafineriji nafte u Brodu, gdje su lakše povrijeđena tri radnika. Koliko se u Rafineriji posvećuje pažnje bezbjednosti?
SMIRNOV: Tačno je da je bio incident koji je prouzrokovao spoj na rezervnoj pumpi, što je dovelo do prekida napajanja električnom energijom Rafinerije. Za 10 minuta stanje je normalizovano. Mogu da naglasim da ćemo tome posvetiti veliku pažnju. Već smo održali važan sastanak između stručnjaka svih naših kompanija, a poseban akcenat će biti stavljen na ekološka i bezbjednosna pitanja. Takvi sastanci će biti organizovani redovno, u cilju još većeg unapređenja uslova i sigurnosti na radu.
NN: Kako ih mislite preduprijediti?
SMIRNOV: Još više ćemo obratiti pažnju na obuku radnika. Na novoj liniji će biti i novi sistem upravljanja, koji znatno smanjuje mogućnost greške.
NN: Kada su u pitanju ekološki standardi i zagađenje okoline, da li Rafinerija nafte u Brodu danas zagađuje više okolinu nego u vrijeme kada je radila prije privatizacije?
SMIRNOV: Kada govorimo o ekologiji, opisaću vam moj prvi dolazak u Rafineriju nafte. Sjećam se da je bila sva u žbunju, hodali su zečevi oko postrojenja. Tad je ekologija bila na najvišem nivou, Rafinerija je stajala i rđala, a radnici nisu dobijali plate i bili su spremni da izađu na ulice da štrajkuju. U tom trenutku niko nije mislio da mi ozbiljno hoćemo da podignemo Rafineriju, jer je ona tada više ličila na nešto što treba da ide u staro gvožđe. Za pola godine uspostavili smo prvu liniju koja može prerađivati 1,2 miliona tona i pustili u rad. U martu 2009. pustili smo u rad postrojenja koja su omogućila proizvodnju dizel goriva EURO 4. Zatim smo pustili u rad postrojenje za hidrokreking i dobili dizel EURO 5. Za to vrijeme smo vodili računa o svim ekološkim standardima i zakonima koji važe u BiH.
NN: Šta je konkretno urađeno po pitanju zaštite životne sredine?
SMIRNOV: Za prečišćavanje kiselih gasova pustili smo sekciju "Klaus" i počeli da dobijamo tečni sumpor. U proizvodni dio koji je bitan za ekologiju potrošili smo 50 miliona evra, što podrazumijeva smanjenje zagađenja okoline i smanjenje sadržaja štetnih materija u gorivima. Da bismo kontrolisali ispuštanje gasova u atmosferu, otvorili smo najsavremeniju laboratoriju u BiH i sada se bavimo akreditacijom te laboratorije.
NN: Da li je rad Rafinerije čistiji danas ili je bio u predratnom periodu?
SMIRNOV: Svi pogoni koji su prije radili već su pušteni u rad, ali smo poboljšali sve, jer nauka ne stoji u mjestu. Sada je ekološko stanje bolje nego što je bilo prije, jer Rafinerija je bila tako koncipirana da se nije sakupljao kondenzat. Pustili smo u rad sistem za izdvajanje sumpora, količinu otpadnih voda znatno smanjili, odnosno sveli na planirani minimum.
NN: Da li ćete se na tome zaustaviti?
SMIRNOV: Mi se nećemo zaustaviti na ovome. Trenutno završavamo investicioni program u koji ćemo do 2015. godine utrošiti 700 miliona evra. Od toga ulaganje u ekologiju će iznositi između 50 i 70 miliona evra. Prvi rezultati će se vidjeti u maju ove godine, kad ćemo pustiti pogone koji su projektovani 1986. godine, a podsjećanja radi sad radimo na liniji koja je projektovana 1968. godine. Tako će se dodatno poboljšati svi standardi u Rafineriji. Mogu reći i da smo zaključili ugovor s ruskom kompanijom koju čini grupa vodećih stručnjaka Moskovskog univerziteta, čiji je zadatak da poboljša rad i efikasnost i unaprijedi sve proizvodne uslove za zaštitu životne okoline.
NN: Ipak, od strane medija, posebno u Hrvatskoj, trpite oštre kritike. Zašto je to tako?
SMIRNOV: Region u kojem radimo je veoma složan i mnogi koriste neka nedozvoljena sredstva. Mi ne želimo tako da radimo, već smo za čistu konkurenciju i da se za tržište borimo kvalitetom i cijenom.
NN: Koliko su ti napadi na vas bili potkrijepljeni činjenicama?
SMIRNOV: Mi nismo vidjeli nijednu analizu i nama niko nije dokazao da smo u određenom dijelu BiH ili Hrvatske zagadili vazduh. Nikad niko nije izašao sa zvaničnim podacima i dokazao da Rafinerija zagađuje vazduh preko dozvoljenih normi. Kod nas svakog kvartala, Institut iz Banjaluke vrši analizu i rezultati pokazuju da nema prekoračenja, a jedan izvještaj ovakvog mjerenja je sadržan u 385 stranica. Takođe, imamo redovnu kontrolu izduvnih gasova sa procesnih peći i energane. Sve te kontrole pokazuju da je sve u dozvoljenim normama.
NN: Kakav je kvalitet proizvoda koji se proizvode u vašim rafinerijama?
SMIRNOV: Što se tiče kvaliteta, mogu reći da je veoma visok kvalitet dizela EURO 4 i EURO 5. Benzini koje danas proizvodimo imaju dobre motorne karakteristike, a u maju završavamo postrojenje u Rafineriji nafte Brod koje će dodatno unaprijediti kvalitet naših benzina i dovesti do toga da će naši benzini dobiti standard kvaliteta EURO 5. Eurodizel već prodajemo na tržištima Hrvatske i Srbije. Kod nas goriva kupuju ozbiljne kompanije poput OMV, "Lukoila", slovenačkog "Petrola", što je ujedno i pokazatelj povjerenja u kvalitet. Bazna ulja iz Modriče su vrhunskog kvaliteta i prodajemo ih na najzahtjevnijim tržištima EU. Modernizacijama koje smo uradili sada imamo u ponudi i tečni sumpor, koji plasiramo na tržište Slovenije.
Modriča i "Nestro Petrol"
NN: Da li ste zadovoljni radom Rafinerije ulja u Modriči i lancem benzinskih pumpi "Nestro Petrola"?
SMIRNOV: Rafinerija ulja danas nastavlja svoj razvoj, a sačuvali smo kolektiv koji je do privatizacije dobro radio.
U 2009. godini, kada je Rafinerija nafte počela da proizvodi potrebne sirovine, pokrenuli smo liniju za proizodnju hidrokrekovanih baznih ulja. U vrlo kratkom periodu po pokretanju linije hidrokrekovanih baznih ulja, Rafinerija ulja Modriča ušla je među tri najveća evropska proizvođača ulja u grupi ulja dva i tri.
Posebno bih istakao razvoj mreže benzinskih pumpi "Nestro Petrola", koji je već prerastao u prepoznatljiv brend u BiH.
Istraživanje nafte
NN: Ovih dana s radom počinje nova kompanija u kojoj udio ima i "Neftegazinkor", čime će se ona baviti?
SMIRNOV: Mi smo i ranije došli do zaključka da bi istraživanje i dobijanje nafte bilo važan segment razvoja, ali zbog velikih investicija i radova u Rafineriji projekat istraživanja treba da počne za dvije do tri godine. Naš partner na navedenom poslu, "Gazpromneft", predložio je da navedeni projekat počnemo već sada, na šta smo mi pristali i već imamo plan investiranja i rada za tekuću 2011. godinu po pitanju istraživanja mogućih nalazišta sirove nafte na ovom prostoru. To neće biti neka velika nalazišta kakvih ima u svijetu i biće veličine poput onih u Srbiji ili Hrvatskoj.