Treba nam sigurnost vjere kojom ćemo se suočiti sa svim izazovima današnjeg nemirnog života, poručio je nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.
"Novi papa Franjo jasno je poručio da se ne smijemo prepustiti ni pesimizmu ni gorčini, jer su to đavolske napasti. Kršćanin živi radosnu vjeru, koja je utemeljena na uskrslom Kristu", rekao je, između ostalog, Puljić u uskršnjoj četitki.
Kaže da zbunjuje sekularizam koji se agresivno nameće u ime demokracije.
"Zbunjuje taj agresivni relativizam koji ruši naravni zakon i ugrožava identitet ljudskog bića kao muško i žensko, koji ugrožava svetost braka kao naravnu ustanovu od početka stvaranja. Zbunjuju nas sve vijesti kojima se ubija nada u čovjeku te ga vodi u smrt, bilo da sam diže ruku na sebe, bilo da ubija život prije rođenja, bilo da ozakonjuje ubojstvo prije prirodone smrt, bilo da proglašava znanošću ubijanje embrija u epruveti začeta, bilo da se na svakom koraku ostvaruje nasilje i agresivizam", istakao je Puljić.
NN: U kakvom raspoloženju katolici u BiH dočekuju ovaj Uskrs? Ovo pitam zbog alarmantnog apela o položaju bh. Hrvata, među kojima je najviše katolika, upućenog s nedavno održane biskupske konferencije u Mostaru.
PULJIĆ: Apel govori dovoljno o ozbiljnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ne samo za katolike, a posebno je pitanje katolika. To pitanje ovisi o ravnopravnosti Hrvata, jer većina katolika u BiH su Hrvati. Bez obzira na takvo stanje, mi želimo slaveći Uskrs učvrstiti svoju vjeru i jačati nadu da se suočimo sa svim izazovima koje proživljavamo. Ne smijemo se dati u beznađe.
NN: Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Koliko njegova simbolika znači vjernicima i koliko ona može uticati na njihov život, posebno na život obespravljenih, kojih je, nažalost, mnogo u BiH?
PULJIĆ: Ljudi jake vjere sposobni su nositi se sa svim izazovima i ne smiju se povlačiti nego moraju izgrađivati javno mnjenje iz svog vjerničkog uvjerenja. Ljudi jake vjere su spremni na žrtve, a samo kroz žrtve se postižu uspjesi. Ovdje mislim na izdržljivost u trpljenju, ali ne nijemo nego vrlo učinkovito utjecati u javnost.
NN: Šarena jaja, kao jedan od pratećih simbola Uskrsa, simboliziraju život. S tim u vezi, koliko ste zadovoljni stanjem nataliteta među katolicima u BiH?
PULJIĆ: Dobro pitanje ste postavili jer je to zabrinjavajuća stvar za sve tri i religiozne i etničke zajednice u ovoj BiH. Vjerojatno ova politička depresivna stvarnost obeshrabruje bračne parove da se opredijele za život. Mislim da jako utječe i ovaj materijalistički i konzumistički duh, te se ljudi boje života, da ne bi sebičnost bila ugrožena. Ono što se prešućuje, a jako je zabrinjavajuće, je strašno povećan broj abortusa. Netko dobro zarađuje ubijajući nevinu djecu i prolijevajući nevinu krv. Toliko se vrišti na stradanja u ratu, a bilo je strašno, a u biti se za jednu godinu ubije koliko je u sve četiri godine stradalo ljudi. Još je posebno zabrinjavajuće što nitko ne govori o traumama koje prate majke i očeve koji su povezani s abortusom. Ti su ljudi psihički ranjeni i reagiraju različito i mučno za sredinu i za osobu koja pati od te traume. Kod nas katolika je još dodatni problem što je starija populacija ili ostala ili se vratila te je time i uskarćen natalitet.
NN: Koliko se danas odstupa od tradicionalnog načina obilježavanja blagdana, pa i Uskrsa?
PULJIĆ: Narodna poslovica veli da svako vrijeme ima svoje breme. Tako se i tradicija na svim razinama prilagođava hodu povijesti. Kako su naše obitelji razbijene i nemaju vremena jedni za druge, slavlje Uskrsa će biti prigoda da se obitelji nađu i u vjeri dožive zajedništvo. Neki tradicionalni običaji su ostali ali prilagođeni. Međutim, u proživljavanju Uskrsa u vjeri mi stavljamo naglasak na duhovno doživljavanje i proživljavanje, a uskršnji običaji samo čine radosno zajedništvo slavlja.
NN: Koja je uskršnja poruka vjernicima ove godine?
PULJUĆ: Petar uđe i povjerova. Na svetkovinu Uskrsa čitamo iz Ivanova evanđelja odlomak gdje žene javljaju apostolima da je grob prazan. Nakon te vijesti trče apostoli Petar i Ivan provjeriti vijest koju su žene donijele. Mlađi apostol Ivan je stigao prije, ali je Petra pustio da on prvi uđe u prazan grob, a onda je Ivan za njim ušao. Petar je prvi koji se osvjedočuje da je grob prazan. On je prvi svjedok Kristova uskrsnuća. Ivan jest ljubljeni učenik, ali Petar je služba. Petar ima primat, prvenstvo prvi ući u grob i osvjedočiti se da bi i drugima to mogao navijestiti. Obojica su svjedoci praznog groba, ali evanđelist Ivan poštuje Petrov primat. I Ivan zapisa da su povjerovali našavši prazan grob i složene plahte i rubac, čime je Isusovo mrtvo tijelo bilo zamotano u grobu. Tu vjeru u uskrslog Krista će utvrditi kada ga osobno živa dožive u svojoj sredini. Tu vjeru će prenositi budućim pokoljenjima navještajući uskrslog Krista, izvor nade i snage. Još više za tu vjeru će biti spremni trpjeti i umrijeti. Ovo pišem dok je Petrova stolica prazna i dok se mi kardinali spremamo izabrati Petrovog nasljednika.
Prije nego sam pošao u konklave primio sam brojne poruke, gdje se osjetila potreba u Crkvi za Petrovom vjerom. Kao da se osjeti jedna nesigurnost u životu Crkve. Treba nam Petar danas, za kormilom Petrove lađe. Treba nam ponovo da Isusovi učenici povjeruju, hrabro navještaju i još hrabrije svjedoče da je uskrsli Krist živ i da je pred nama ne samo u Galileju nego do vječnosti.
Nakon konklava dobili smo Petra današnjih dana i kormilara Petrove lađe u osobi novog pape Franje. Odmah je jasno zasvjedočio optimizam koji izvire iz vjere, iz ljubavi prema čovjeku, koje nam je Isus ostavio u poslanje i smisao kršćanskog života.
Treba nam Petar koji će zasvjedočiti istinu o životu, vječnosti, čovjeku, ljudskim pravima, o smislu patnje koja izvire iz Kristova križa i uskrnsuća. Treba nam sigurnost svetosti braka, obiteljskog zajedništva, svećeničkog poslanja, redovničkog posvećenja.
Ohrabreni što živimo vjeru Crkve koja svjedoči uskrslog Krista, želimo podijeliti tu radost upućujući jedni drugima čestitke i želje. Zato i ja kao vaš natpastir s posebnom radošću želim da vas sigurnost vjere zahvati. Želim vam puninu radosti uskrsnuća Kristova u srcima i u obiteljima, koji će vas povezivati u zajedništvo svjedoka vjere. Želim da tu radsot Uskrsa podijelimo sa svim ljudima dobre volje s kojima dijelimo ovo podneblje.
Liječiti rane od mržnje
Zapaljena uskršnja svijeća treba da zasija u našim srcima kao snaga nove evangelizacije u ovoj godini vjere, istakao je kardinal Vinko Puljić u uskršnjoj čestitki.
"To uskršnje svjetlo treba da nam obasja naše životno uvjerenje, kojim ćemo izgrađivati javno mnjenje, društveno uređenje, čovjekovo dostojanstvo.
Na slavlje Uskrsa smo se spremali kroz razmatranje Kristove muke moleći Križni put, obavivši uskršnju ispovijed i tako se riješili grijeha. Spremili smo se i kroz korizmenu žrtvu i djela ljubavi. Novi papa Franjo u svom prvom Angelusu poručuje da se Bog nije umorio u svom milosrđu, nego se čovjek umorio tražiti Božje milosrđe. Sada Uskrsli treba da nas izliječi u svim našim ranama. Posebno liječiti rane koje je mržnja nanijela, koje je sebičnost i oholost nametnula. Treba snagom vjere u uskrslog Krista da liječimo ovo bolesno javno mnjenje, koje je zatrovano", apelovao je kardinal Puljić.