Katarina Nevedalova, slovački poslanik Evropskog parlamenta iz grupe Saveza socijalista i demokrata kaže da je tokom posjete BiH vidjela da iz Banjaluke i Sarajeva postoje dva potpuno različita pogleda na situaciju.
"Postoje prepreke koje je neophodno riješiti i lični interesi pojedinaca koje ne želim da imenujem. Oni moraju prije svega da shvate da nije bitno da li ste Hrvat, Bošnjak ili Srbin, već da se gleda koliko ste dobar političar i koliko želite da se žrtvujete za napredak ove zemlje", kaže Nevedalova.
Nevedalova, koja je i član Odbora za obrazovanje i kulturu Evropskog parlamenta kaže da BiH ima veliki problem sa obrazovanjem jer u ovako maloj zemlji imati 13 ministara obrazovanja je nešto što se mora promijeniti ukoliko se obrazovni sistem želi učiniti djelotvornijim.
"Postoje veliki problemi sa učenjem stranih jezika, praktičnom nastavom i to je nešto na čemu se mora raditi", kazala je Nevedalova.
Govoreći o evropskom putu BiH, Nevedalova kaže da političari i vlast u BiH prvo moraju da budu nezavisni u odnosu na EU pa da se tek onda približe EU.
"To posljedično vodi ka tome da vaši lideri moraju da razgovaraju jedni sa drugima i da razumiju da ovdje neće da budu vječno. Oni treba da stvore uslove za mlađe ljude koji dolaze", naglašava Nevedalova.
NN: Kako iz ugla evropskog parlamentarca gledate na činjenicu da BiH i poslije pet mjeseci nema vlast?
NEVEDALOVA: Teško je napraviti bilo kakvu procjenu ili analizu. Tokom boravka u BiH imala sam niz sastanaka i koliko mogu da vidim iz Banjaluke i Sarajeva postoje dva potpuno različita mišljenja i pogleda na situaciju. Te prepreke treba što prije riješiti.
NN: Koje su to prepreke?
NEVEDALOVA: Postoje neki lični interesi određenih ljudi, neću pominjati imena, ali definitivno radi se o ličnom interesu određenog broja ljudi. Ti ljudi treba da razumiju da moraju poštovati interese ljudi koji žive u BiH i smatram da će u periodu koji predstoji ljudi iz oba entiteta shvatiti da nije bitno da li ste Hrvat, Bošnjak ili Srbin, već je bitno da li ste dobar političar i koliko ste spremni da doprinesete razvoju ove zemlje.
NN: Šta mislite o izjavama Doris Pak, članice Evropskog parlamenta, koja kaže da mladi treba da izađu na ulice?
NEVEDALOVA: Sa Doris sam stigla u Sarajevo i ona je zapravo rekla da je iznenađena da vi kao mladi ljudi, s obzirom da imate probleme, niste na ulici. Ovdje je to pogrešno shvaćeno i to nije imalo veze s pozivom na revoluciju već sa zahtjevima za iznošenje stavova. Znači da kao mladi u Slovačkoj, odakle ja dolazim, Njemačkoj i u svim drugim zemljama imate neka prava koja ne mogu da se implementiraju, vi izađete na ulice i kroz demonstracije natjerate vlast da reaguje.
NN: Angažovani ste u organizaciji Mladi socijalisti EU. Koliko su mladi iz BiH angažovani u tim ili sličnim organizacijama?
NEVEDALOVA: Problem je što ovdje imate dva entiteta i praktično dvije organizacije. Organizacija iz FBiH je član te organizacije, ali nije ravnopravan jer BiH još nije dobila kandidatski status. Organizacija u RS radi na dobijanju statusa člana i ja radim sa njima i nadam se da će uspjeti dobiti članstvo. Osim mladih socijalista angažovana sam i u Evropskom forumu mladih i problem BiH je što nemate na državnom nivou savjet mladih i to je isto tako jedno polje na kojem ćemo zajedno raditi.
NN: Da li je moguć jedinstven savjet s obzirom na različite poglede iz Banjaluke i Sarajeva?
NEVEDALOVA: Mislim da jeste zato što mladi predstavljaju budućnost i vjerujem da mlade generacije mogu u budućnosti da rade zajedno.
NN: S obzirom da ste u Odboru za obrazovanje Evropskog parlamenta, kakav je obrazovni sistem u BiH?
NEVEDALOVA: Trebao bi biti centralizovan, ne u pravom smislu riječi već da na neki način bude objedinjen. U ovako maloj zemlji imati 13 ministara obrazovanja to je nevjerovatno. Imala sam sastanak s ministrom prosvjete i kulture RS i imam utisak da ono što se ovdje radi ide jako dobro. Obrazovanje je i problem EU gdje imate 27 zemalja i svaka ima svoj obrazovni sistem tako da se trudimo da nađemo način da to sve unifikujemo. Veliki problem obrazovnog sistema u BiH je učenje stranih jezika, praktična nastava i nostrifikacija diploma.
NN: Kako Evropa može pomoći kada je u pitanju obrazovni sistem u BiH?
NEVEDALOVA: Dio ste bolonjskog procesa i to se može iskoristiti. Mogu da kažem da već postoji saradnja u mnogim poljima, ali za druge stvari morate zapravo biti član. Da biste bili u mogućnosti da koristite određena sredstva država, morate biti članica EU. Ukoliko se ne varam, vaš jezik liči na slovenački pa zar onda studenti odavde ne mogu da apliciraju na univerzitete u Sloveniji. Možete da iskoristite prednost sličnosti jezika i da odete na studije. Problem jeste da mladi ljudi ne znaju dovoljno o tome.