Nakon proljetnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO saveza u Dejtonu, gdje je spominjana i naša zemlja, razgovarali smo sa vođom delegacije BiH Kemalom Ademovićem.
Gospodine Ademoviću, kako tumačite to što se u jednoj od deklaracija Parlamentarne skupštine NATO-a spominje prijetnja po sigurnost BiH koja dolazi iz RS?
ADEMOVIĆ: NATO Parlamentarna skupština već duže vrijeme izražava ozbiljnu zabrinutost za Bosnu i Hercegovinu.
Na godišnjem zasjedanju u Montrealu je Bosna i Hercegovina, zajedno sa Gruzijom i Moldavijom, označena kao "NATO partner u opasnosti".
Slijedom toga je i dekaracija koja je usvojena na proljetnom zasjedanju u Dejtonu, a u kojoj se kaže: "Ponovo ističući važnost stabilnosti i mira na zapadnom Balkanu, te izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih zakonskih rješenja i inicijativa u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, koje podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu te teritorijalnom i funkcionalnom integritetu zemlje, kao i Dejtonskom mirovnom sporazumu potpisanom prije 30 godina."
Ovakve ocjene se ne odnose samo na prijetnju koja dolazi iz entiteta Republika Srpska, već na prijetnju koja dolazi od Rusije, jer u prošlogodišnjem izvještaju Političkog komiteta NATO PS stoji: "Posebno je zabrinjavajuće što Republika Srpska služi kao važna ulazna tačka za politički utjecaj Rusije u regiji zapadnog Balkana općenito", te da "Rusija nastoji iskoristiti međuetničke tenzije, stvoriti nestabilnost i opstruirati integraciju regiona u euroatlantske institucije."
Nakon ovakvih ocjena od NATO PS za očekivati je bilo da se i na zasjedanju u Dejtonu govori o Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu. Mi smo trenutno centar geopolitičke pažnje kao direktni efekat ruske agresije na Ukrajinu. Navedena deklaracija koja je usvojena na plenarnom zasjedanju NATO PS u Dejtonu jasno kaže ko tačno prouzrokuje destabilizaciju Bosne i Hercegovine i do kojih razmjera. NATO saveznici pod budnom pažnjom prate sva dešavanja u Bosni i Hercegovini.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute u martu je tokom posjete BiH jasno poručio da NATO neće dopustiti ugrožavanje mira u BiH - šta to u praksi znači? Govorimo li o političkom signalu ili o spremnosti za konkretne mjere?
ADEMOVIĆ: Poruke generalnog sekretara NATO-a su jasne u smislu i političke odlučnosti, ali i konkretnih mjera. Izjava generalnog sekretara da NATO savez neće dozvoliti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini je na tragu prošlogodišnjih preporuka NATO PS, koje su više nego jasne:
"Saveznici moraju ponoviti svoju podršku teritorijalnom integritetu BiH i jasno dati do znanja da neće biti besposleni ako postoji prijetnja sigurnosnom vakuumu u ovoj zemlji."
U izvještaju "NATO partneri u opasnosti" navedene su i konkretne mjere koje Alijansa treba poduzeti: "NATO bi trebao nastaviti istraživati načine za efikasno političko i praktično djelovanje, kao što je organiziranje redovnih sastanaka sa političkim rukovodstvom triju zemalja (BiH, Gruzije, Moldavije), uključujući sastanke na vrhu NATO-a; te usmjeravajući veću podršku kroz NATO-ov međunarodni sekretarijat korištenjem zajedničkog finansiranja (čime je podrška predvidljivija od dobrovoljnih državnih doprinosa); kao i uspostavljanje Centra za demokratsku otpornost u sjedištu NATO-a, između ostalog da bi se pomoglo partnerima koji su izloženi riziku u rješavanju prijetnji njihovim demokratskim institucijama."
Nadalje, trenutni mandat EUFOR-a je u stvari nastavak mandata NATO misije sa istim ovlaštenjima kako je to odobreno i ponovljeno rezolucijama Vijeća sigurnosti UN (S/RES/2757(2024) od 1.11.2024. god.), a prema poglavlju VII Povelje UN, što podrazumijeva i direktnu primjenu sile u određenim okolnostima narušavanja mira i stabilnosti, kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, posebno Aneksom 1A. Ukratko, NATO savez neće dozvoliti destabilizaciju zapadnog Balkana u bilo kojoj formi.
S obzirom na intenziviranje separatističke retorike iz RS, vidite li u usvojenim deklaracijama NATO-a promjenu u pristupu Alijanse prema Bosni i Hercegovini?
ADEMOVIĆ: NATO Parlamentarna skupština je identificirala ne samo retoriku već i konkretne akcije institucije entiteta Republika Srpska, koje je jasno osudila kroz usvojenu deklaraciju. Pristup NATO-a Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu se promijenio od momenta ruske agresije na Ukrajinu, što je također precizno navedeno u izvještajima koji se razmatraju i usvajaju na svakom zasjedanju kojem prisustvuje i
delegacija PS BiH u NATO PS. Što se konkretno tiče Bosne i Hercegovine,vidimo jasan zaokret u pristupu NATO PS kroz izvještaje o zapadnom Balkanu i BiH, gdje se od općeg pomena sada radi o vrlo detaljnim izvještajima, identificiranju problema i konkretnim prijedlozima za rješavanje političke, ustavne pa i sigurnosne krize. U tom smislu su i riječi generalnog sekretara NATO-a da "NATO neće dozvoliti bilo kakav raspad Bosne i Hercegovine". Kad tome pridodamo brojne posjete i održavanje različitih skupova NATO PS u Bosni i Hercegovini, a među posljednjima je bila posjeta NATO PS Političkog komiteta i Komiteta za nauku i tehnologiju, onda je više nego primjetan značajan zaokret NATO-a prema Bosni i Hercegovini.
Koliko su uopće realne NATO integracije u trenutnim okolnostima kada državni vrh nema jedinstvenu vanjskopolitičku strategiju, a entitetsko rukovodstvo aktivno radi na udaljavanju BiH od zapadnih sigurnosnih struktura?
ADEMOVIĆ: Izvjesnost NATO integracija za Bosnu i Hercegovinu ima svoje dvije strane. Jedna je formalno-pravna, gdje je Bosna i Hercegovina u ispunjavanju svojih obaveza prema NATO-u daleko odmakla, uključujući zakonsku obavezu iz Zakona o odbrani BiH, i zvanični zahtjev za članstvo u Akcionom planu za članstvo, koje je potpisao gospodin Nebojša Radmanović kao član Predsjedništva BiH još 2009. godine, kao i usvajanje godišnjeg programa reformi, koji je do sada usvojen već nekoliko puta - posljednji za 2024. godinu. Međutim, politička retorika protiv NATO integracija koju, evo, već godinama raspiruje Milorad Dodik, nema nikakvu formalnu snagu, osim praktičnih opstrukcija da se provedu obaveze iz MAP-a, poput knjiženja perspektivne vojne imovine na Bosnu i Hercegovinu, ali i da se udovolji ruskom malignom uticaju, koji je jasno prepoznat od strane samog NATO-a.
Zapadni Balkan je postao geopolitički teren velikih sila, ruski utjecaj je sve prisutniji - vjerujete li da će EU i NATO konkretno stati iza BiH ili ćemo i dalje ostati taoci političkih blokada i vanjskih utjecaja?
ADEMOVIĆ: Moj stav je nedvosmislen - punopravno članstvo u NATO savezu je sigurnosni kišobran za Bosnu i Hercegovinu i garancija mira i stabilnosti i sigurnosti svih građana Bosne i Hercegovine. Naša obaveza je usvajanje godišnjih programa reformi, njihovo provođenje, a onda ostaje na NATO savezu da uputi poziv Bosni i Hercegovini za članstvo. Smatram da bi to bio najbolji odgovor na ekspanziju ruskih uticaja na zapadnom Balkanu. NATO savez čvrsto stoji uz Bosnu i Hercegovinu, što je vidno i iz akata koje usvaja NATO PS, ali i stavova NATO alijanse.
Ono što je ključno jeste da danas, za razliku od prije 30 godina, NATO savez ima puna ovlaštenja Vijeća sigurnosti UN-a da djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ukoliko zakažu bilo koje druge institucije, poput EUFOR-a ili domaćih sigurnosnih snaga. Sama ta činjenica je dovoljno sredstvo odvraćanja bilo koga od bilo kakvih avantura i u ovoj fazi se NATO savez uglavnom skoncentrirao na institucionalnu podršku Bosni i Hercegovini da se odupre kako ruskom malignom uticaju tako i internim secesionističkim izazovima.
Suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine su u očima NATO-a neupitni. Političke blokade mogu postojati, kao i vanjski uticaj, ali sve će to biti kratkog daha. Bosna i Hercegovina ostaje sigurna i stabilna sa čvrstim pogledom ka EU reformskom programu koji će nas polako, ali sigurno uvesti u mirne političke vode čim agresija na Ukrajinu stane. Konačna odluka o NATO članstvu treba da ovisi o volji njenih građana. U tom smislu je pokrenuta i inicijativa putem norveške Ambasade u Sarajevu, koja je kontakt tačka za BiH u NATO-u, o planiranom obilasku ambasadorice entitetu Republika Srpska s ciljem da se stanovništvu približe koristi i prednosti koje NATO integracije donose cijelom društvu.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
