Intervju

Pratite nas na Google news

Kojić za "Nezavisne": Strategija zadnji voz za rješavanje ratnih zločina

Kojić za "Nezavisne": Strategija zadnji voz za rješavanje ratnih zločina
Foto: Arhiva | Kojić za "Nezavisne": Strategija zadnji voz za rješavanje ratnih zločina
Uroš Vukić

Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, rekao je da usvojena revidirana Strategija za procesuiranje ratnih zločina daje nadu da će se pravosuđe posvetiti rješavanju pitanja ratnih zločina.

Kako naglašava, garancija sprovođenja strategije je uvođenje sistema odgovornosti jer svi oni koji budu opstruisali i ne budu radili na tim predmetima biće procesuirani pred disciplinskim tužiocem u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. 

"Realno je da poslije 2023. godine, kada će biti skoro 30 godina od završetka sukoba, nemamo više biološki živih ljudi koji će se moći procesuirati i upravo zato je postavljen taj rok", rekao je Kojić.  

Kako naglašava, suština strategije je u tome da će pravosuđe BiH i dalje raditi na najsloženijim predmetima ratnih zločina, dok će ostali, a kojih ima oko 200, biti prebačeni entitetskim tužilaštvima, koja imaju kapacitet da završe taj posao. 

NN: Šta je konkretno dobijeno usvajanjem revidirane Strategije za procesuiranje ratnih zločina?

KOJIĆ: Strategija je trebalo da bude usvojena prije dvije godine i to je nanijelo veliku štetu procesima ratnih zločina koji se vode pred pravosuđem u BiH. Taj period je nenadoknadiv jer, ako posmatramo distancu od 25 godina nakon rata, znatan broj predmeta u svakoj godini bude zatvoren zato što biološki nestaju svjedoci i počinioci. SDA je to opstruisala dvije godine, ali usvajanjem strategije stvorena je dobra osnova da se najsloženiji predmeti ratnih zločina procesuiraju pred pravosuđem BiH, a u skladu sa kriterijumima iz same strategije i da se Tužilaštvo isključivo bavi predmetima koji se odnose na visokopozicionirane policijske i vojne funkcionere, dok će manje složeni predmeti biti prebačeni na entitetske pravosudne institucije. 

NN: Šta je garancija da će se to desiti s obzirom na to da strategija nije obavezujući dokument?

KOJIĆ: Kroz strateške ciljeve i mjere je definisano da se donose obavezujuća uputstva i smjernice koji podrazumijevaju da nepostupanje po strateškim ciljevima i mjerama kako glavnog, tako i postupajućih tužilaca je disciplinska odgovornost. Kroz samu strategiju utvrdili smo sistem odgovornosti i imamo neku vrstu garancije ili nade da će predmeti biti procesuirani. 

NN: Je li to dovoljna garancija? Opet će sve biti prepušteno pojedincima, konkretno disciplinskom tužiocu u VSTS-u?

KOJIĆ: Na odluku disciplinskog tužioca mi ne možemo uticati, ali na pokretanje postupka možemo. Nepoštovanje strateških ciljeva u skladu sa smjernicama i obavezujućim uputstvima je u stvari disciplinska odgovornost, što nije bio slučaj svih ovih ranijih godina. 

NN: Kada je riječ o rokovima iz strategije, do 2023. godine treba da budu riješeni predmeti ratnih zločina. Koliko je realno da se to desi?

KOJIĆ: Taj rok je bio postavljen 2018. godine i ponovo se vraćam na dvije godine koje su nenadoknadive i to je rok u kojem treba da se implementira najveći dio ciljeva iz strategije. Realno je da poslije 2023. godine, kada će biti skoro 30 godina od završetka sukoba, nemamo više biološki živih ljudi koji će se moći procesuirati i zato je postavljen taj rok, isključivo zbog ovih najsloženijih predmeta. Ono što jeste činjenica je da pred pravosuđem entiteta imamo jedan ili nijedan slučaj ratnog zločina, a kada smo radili strategiju, procjena je da će biti najmanje 200 predmeta koji će biti prebačeni entitetima. 

NN: Strategija je, dakle, posljednji voz za rješavanje predmeta ratnih zločina, iako oni ne mogu zastarjeti.

KOJIĆ: Tako je. Biologija radi svoje. Međunarodnim aktima je definisano da ratni zločini ne zastarijevaju, međutim oni sami od sebe zastare. Ne treba da imamo ambiciju da će svi predmeti ratnih zločina biti procesuirani i tek polovinom sljedeće godine od strategije možemo očekivati rezultate jer treba sprovesti istrage, a to zahtijeva vrijeme. 

NN: Imaju li entiteti kapaciteta da urade taj posao?

KOJIĆ: Imaju, kroz IPA projekte ojačani su kapaciteti pravosuđa i na nivou entiteta i na nivou Tužilaštva BiH. Danas imamo određen broj tužilaca u entitetima koji nemaju predmete ratnih zločina, ali se bave drugim krivičnim djelima. Kada dobiju predmete ratnih zločina, oni će ih procesuirati. Sama ta činjenica nam daje nadu da će veliki broj slučajeva biti procesuiran i sve ono što je stajalo u Tužilaštvu BiH biće prebačeno entitetima i na tome će se raditi. Tužioci Tužilaštva BiH na tim predmetima su pravili normu jer su uzimali manje složene predmete, a sada neće biti u situaciji da to rade. 

NN: Koji su to najsloženiji predmeti koji bi trebalo da budu prioritet Tužilaštva BiH?

KOJIĆ: Imamo Sarajevo i samu Dobrovoljačku ulicu, zatim Podrinje, koje je neprocesuirano, pa tu je i dio predmeta koji se odnose na Foču i Višegrad, gdje su počinjeni strašni zločini nad Srbima.

NN: Koliko ima volje generalno u pravosuđu da se to riješi?

KOJIĆ: Ima jedan broj postupajućih tužilaca koji žele da rade svoj posao i naravno u tužilački sistem nemam povjerenje. Ono što je bitno je da sada imamo sistem odgovornosti koji daje nadu da će se natjerati da se bave predmetima i da oni budu procesuirani. 

Cilj napada na Viškovića destabilizacija RS 

NN: Kako gledate na napade iz FBiH koji se odnose na Radovana Viškovića, premijera RS, i njegovo povezivanje sa ratnim zločinima?

KOJIĆ: Iz Federacije recikliraju priču pomenutu od strane lažnog svjedoka iz 2017. godine i očigledno je da to rade određeni obavještajni i paraobavještajni krugovi u Sarajevu pod kontrolom SDA. Zašto to nisu uradili 2017. godine? Očigledno je cilj destabilizacija Republike Srpske i zbog toga recikliraju izjavu lažnog svjedoka i lično mislim da je to skretanje pažnje sa određenih afera u SDA i to je klasičan primjer skretanja pažnje javnosti u FBiH i preusmjeravanje na RS. Konačan cilj je destablizacija Republike Srpske i sprovođenje planova koje su oni zacrtali 1992. godine i pravljenje BiH kao države za jedan narod. Republika Srpska kao stabilan entitet im je smetnja i zato su napadi usmjereni na predsjednika Vlade Republike Srpske. 

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije