Prudski sporazum je veliki politički iskorak u pravcu osamostaljenja BiH od međunarodnih faktora, ali i veliko samopouzdanje progresivnih domaćih političara, kaže Rajko Kuzmanović, predsjednik Republike Srpske.
''Nažalost, postoje i jake destruktivne snage koje onemogućavaju napredak zemlje, a koje su oličene u nekim političkim strankama koje su navodno za BiH'', ističe Kuzmanović.
On očekuje da će u Parlamentarnoj skupštini BiH, relativno brzo, biti pokrenuta i podržana inicijativa za promjenu Ustava BiH i to postupno i amandmanskim putem.
Kaže da u funkciji predsjednika RS svima i svagdje nudi sliku o RS kao stabilnom, demokratskom i otvorenom dijelu BiH.
"Generalno posmatrano, opšta slika o RS je značajno popravljena. Sve je više i u svijetu onih koji nas razumiju i smatraju ozbiljnim partnerima", navodi Kuzmanović.
NN: Nakon dogovora lidera SNSD-a, SDA i HDZ-a u Prudu smatrate li da BiH čekaju manje turbulentna politička vremena?
KUZMANOVIĆ: Prudski sporazum je veliki politički iskorak u pravcu osamostaljenja BiH od međunarodnih faktora, ali i veliko samopouzdanje progresivnih domaćih političara. Zato će svi oni koji žele dobro BiH i narodima u njoj podržati taj sporazum. Jer, sporazum je nesumnjivo dugoročni program razvoja. Dogovor trojice vodećih stranačkih lidera iz Pruda je pokazao ko se istinski zalaže za evropsku budućnost ove zemlje. Očigledno je, da ima političkih partija koje žele da se pridruže dogovoru SNSD-a, SDA i HDZ-a. Nažalost, postoje i jake destruktivne snage koje onemogućavaju napredak zemlje, a koje su oličene u nekim političkim strankama koje su navodno za BiH. Očekujem da će zakonska i konkretna rješenja koja će proisteći iz prudskog dogovora triju vodećih političkih stranaka dobiti neophodnu većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH. Vjerujem da će se na taj način spriječiti bilo kakva opstrukcija ovog sporazuma koji se ne temelji samo na činjenici da će njegova primjena riješiti mnoga važna pitanja u BiH, već i to da je sporazum iz Pruda nastao dogovorom i kompromisom domaćih političara. Naravno, nekima u BiH je cilj da se prikaže i pokaže kako domaći političari nisu sposobni za bilo kakve dogovore s ciljem da se jača uloga međunarodne zajednice u BiH. Uvjeren sam da je BiH politički zrela i da je više onih sposobnih i proevropskih političara koji su spremni uložiti sve napore, da bi samostalno i odgovorno zemlju vodili ka prosperitetu i to uz uvažavanje interesa oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda.
NN: Očekujete li da će biti dovoljno glasova u parlamentu BiH za ustavne promjene i kada bi moglo biti okončano pitanje ustavnih reformi?
KUZMANOVIĆ: Očekujem da će u Parlamentarnoj skupštini BiH, relativno brzo, biti pokrenuta i podržana inicijativa za promjenu Ustava BiH i to postupno i amandmanskim putem. Kako će se i kada ovaj proces završiti, teško je predvidjeti, jer promjena Ustava je ozbiljno društveno pitanje koje ne trpi improvizaciju i brzinu. Promjenom Ustava mijenja se i državno uređenje, njegova suština, što je vrlo teško usaglasiti u višenacionalnim i složenim državama kao što je BiH. Pošto su promjene Ustava suviše ozbiljan posao razgovori se nikako ne smiju voditi u atmosferi političkih i nacionalnih tenzija. Zato je potreban realan i konstruktivan pristup ovoj problematici. Već sam više puta rekao i to ću ponoviti da je prvo potrebno dogovoriti obim ustavnih promjena, a zatim, putem amandmana, dograđivati postojeća ustavna rješenja kako bismo Ustav, prije svega, uskladili sa Evrpskom konvencijom o ljudskim pravima i učinili institucije BiH organizovanijim, racionalnijim i funkcionalnijim. U tom procesu moguće je preciznije definisati nadležnosti države, srednjih i lokalnih nivoa vlasti i riješiti problem preplitanja nadležnosti države i entiteta, koje bi trebalo precizno definisati. Istovremeno, time bi se konačno morao zaustaviti prenos nadležnosti sa entiteta na zajedničke institucije. Tim prije, što je u mnogim slučajevima ovaj prenos bio "zakulisan" i protivpravan, a osim toga većina novoformiranih hibridnih institucija na nivou BiH nije opravdala osnivanje i svoje postojanje. Većina njih su dosta skupe, neefikasne i ne doprinose zaštiti interesa svih građana i privrednih subjekata. Istovremeno, potrebno je da svi shvate da se ustavnim promjenama ne može oživjeti ideja unitarne BiH sa dominacijom jednog, najbrojnijeg naroda. U ovom procesu neophodno je očuvati glavne principe i elemente na kojima počiva Dejtonski mirovni sporazum, a to su entitetsko uređenje države, entitetsko glasanje i zaštita vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, kao i paritetna zastupljenost konstitutivnih naroda i entiteta u zajedničkim institucijama.
NN: Vaša izjava da model savremenih višenacionalnih federacija predstavlja uzor prema kome treba da bude uređena i BiH, a da RS treba biti federalna jedinica sa širokim ovlaštenjima i nadležnostima naišla je na oštre kritike u Federaciji BiH.
KUZMANOVIĆ: Smatram da BiH treba da uredi bolju, savremenu federaciju a ne da ima "spratnu federaciju" - federaciju u federaciji. Zato vođeni komparativnom ustavnošću insistiramo na tome da je federalno uređenje, sa dvije ili više federalnih jedinica po ugledu na višenacionalne federacije koje postoje u Evropi i svijetu, mogući i najprihvatljiviji model državnog uređenja BiH. Svakog dobronamjeranog, ko poznaje stanje i odnose u BiH i modele državnog uređenja, ne bi trebalo da iznenađuju moji stavovi koji su odraz realnog pogleda na situaciju, a ne mojih ili bilo čijih želja i iluzija. Očigledno je da je za pojedince iz Sarajeva idealno državno uređenje unitarna, centralizovana i pseudograđanska država, koja otvara mogućnost majorizacije brojnije nad malobrojnijim nacijama. Takve tendencije nisu i nikada neće postati stvarnost. Toga su i njihovi nosioci i te kako svjesni, pa im s toga ne ostaje ništa drugo nego da u svojoj frustriranosti napadaju sve i svakoga ko misli drugačije i ko ima realan pristup političkom stanju u zemlji.
NN: Kako bi status Brčko distrikta trebalo da bude riješen?
KUZMANOVIĆ: I pravno i politički Brčko distrikt bi trebalo da ostane u statusu kondominijuma RS i FBiH, odnosno kao jedinica lokalne samouprave i ništa više od toga. S toga su za nas neprihvatljivi prijedlozi i moguća rješenja kojima bi se Brčko distriktu dala veća ovlašćenja, čime bi de facto postao treći entitet. Takođe, neprihvatljivi su i prijedlozi da se pravni status Brčko distrikta uredi ustavnim amandmanima ili ustavnim zakonom. Kao konstitucionalista i legalista smatram da se nešto što nije ustavna materija ne može regulisati ustavnim amandmanima, a što se tiče ustavnog zakona takvu kategoriju Ustav BiH ne poznaje. Zato je najrealnije to da pravni status Brčko distrikta bude regulisan zakonom kojeg bi podržale dvije trećine poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Samo tako bi status Brčko distrikta bio dovoljno pravno obezbijeđen, jer zakon usvojen dvotrećinskom većinom ne bi bilo moguće promijeniti bez iste takve većine.
NN: Na kraju godine, kada se svode računi, kako ocjenjujete stanje u RS i da li ste zadovoljni pozicijom koju ima u okviru BiH?
KUZMANOVIĆ: RS je u svim oblastima rada i života potvrdila da samo dobro organizovana i funkcionalna država i društvo mogu biti prosperitetni i ubrzano ići naprijed. Privredni razvoj, preduzetništvo i privlačenje stranih ulaganja dali su značajan uspjeh. Odlučni smo da u budućnosti sve to bude i mnogo bolje i u korist i za dobro naših građana i po njihovoj volji i mjeri. U domenu ekonomskog razvoja naši napori su konkretizovani tako što je sa radom počela Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, a mnogo se očekuje i od ugovora koji je Vlada RS potpisala sa austrijskim "Strabagom" i od projekata u oblasti hidroenergetike. U 2008. godini sigurno je moglo biti urađeno mnogo više, ali sve ne zavisi od nas. Potrebno je i da drugi činioci u okviru BiH imaju konstruktivan i odgovoran pristup. Nažalost, dosta njih je daleko od realnog sagledavanja situacije u ovoj zemlji. Ponekad zajedničke unstitucije otežavaju realizaciju nekih privrednih aranžmana u RS ne shvatajući da je napredak i razvoj RS istovremeno i razvoj BiH. Rezultati u ekonomskoj i socijalnoj sferi još su sporiji od onih koji odgovaraju potrebama i očekivanjima naših građana. Vlada RS, posebno njen predsjednik, čine sve što je u njihovoj moći da, posebno u kontekstu svjetske finansijske krize, putem Investiciono-razvojne banke kroz brojne razvojne programe RS i racionalnom javnom potrošnjom, stabilizuju ekonomske prilike u RS. Usvajanjem kvalitetnih reformskih zakona, naročito u oblasti poreske politike, stvoren je povoljan poslovni i investicioni ambijent, koji je stimulativan za strana ulaganja. Generalna ocjena je da je RS u proteklom periodu prepoznala demokratske procese i promjene i afirmisala se kao stabilniji i uspješniji dio BiH. Ona je potpuno predana dijalogu i dogovoru o boljem funkcionisanju i trasiranju evropske i perspektivne budućnosti BiH. Posebno je važno što je sve snažnije uvjerenje da je ona trajna i neupitna politička i pravna kategorija.
NN: U proteklom periodu bilo je tenzija na relaciji između rukovodstva Republike Srpske i međunarodnih predstavnika, konkretno između premijera RS Milorada Dodika i prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH Rafija Gregorijana. Koja je, po Vašem mišljenju, uloga tužilaštva i istražnih organa u ovom procesu?
KUZMANOVIĆ: Nosioci pravosudnih funkcija - sudije i tužioci su lica koja se moraju odlikovati profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima. Oni, takođe, moraju da imaju odgovarajuću obuku i stručnu spremu. Međutim, u praksi, sudije i tužioci su i strani građani i ne prolaze potrebne izborne procedure i dolaze iz različitih pravnih škola i sa različitim nivoom poznavanja domaćeg prava i zakonodavstva. Nerijetko se stiče utisak da se olako, veoma selektivno i arbitrarno, pristupa istrazi, vođenju postupka i presuđivanja bez efekata s presudama koje nisu imale sudski epilog. To su primjeri poznatih političkih procesa. Najnoviji primjer za to je i slučaj sa neosnovanim kvalifikacijama koje se upućuju predsjedniku Vlade RS Miloradu Dodiku. Sudovi i sudije su nezavisni od domaćih, ali ne i od stranih predstavnika u BiH, koji se upliću u proces ili upućuju dopise institucijama pravosuđa. O tome dovoljno govori činjenica da je reforma pravosuđa inicirana i provođena pod snažnim i prioritetnim uticajem organa i pojedinaca iz međunarodne zajednice. Povodom konkretnog slučaja, na koji se odnosi vaše pitanje, smatram kao i ostali nosioci najviših funkcija u RS i predstavnici iz RS u institucijama BiH, što smo jasno poručili u zajedničkoj izjavi od 28. novembra ove godine, da smo zabrinuti zbog ovakvog razvoja događaja u kojem je pravosuđe BiH izloženo političkim i medijskim pritiscima. Za nas je neprihvatljivo to da se tužilaštvo i istražni organi koriste da bi se legitimno izabrani političari "ubijedili" da promijene ili odustanu od svojih stavova. Svima je jasno da se radi o već viđenom scenariju na ovim prostorima, koji je već unaprijed osuđen na neuspjeh.
NN: U revizorskom izvještaju Boška Čeke, glavnog revizora RS, u vezi s Palatom republike uočene su nepravilnosti. Da li je stavljena tačka na ovaj slučaj?
KUZMANOVIĆ: Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, u okviru svoje planirane i redovne aktivnosti, izvršila je reviziju finansijskih izvještaja Službe predsjednika RS za period od 1. januara do 31. decembra 2007. godine i konstatovala da ne daju fer i objektivan prikaz stanja imovine, obaveza i izvršenja budžeta na dan 31. decembra 2007. U više navrata sam javno podržao i podržavam aktivnosti nadležnih organa i institucija koji su, postupajući po izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o poslovanju Službe predsjednika RS za 2007. godinu, trebali u potpunosti da utvrde činjenice vezane za rekonstrukciju i adaptaciju novog sjedišta predsjednika republike. Uvažavajući i ne sporeći određene ocjene revizorske službe, s punom pažnjom, odgovornošću i objektivnošću preduzeli smo niz aktivnosti u organizacionom, personalnom, normativnom i kontrolnom pogledu u cilju otklanjanja propusta, obezbjeđivanja pune zakonitosti, efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti u daljem radu institucije Predsjednika RS. Naložene mjere revizora su nas na najbolji način usmjerile na racionalno trošenje budžetskih sredstava. Uvjeravamo vas da će revizorski izvještaj za 2008. godinu potvrditi da je Služba predsjednika provela sve preporuke Glavne službe za reviziju javnog sektora te da će finansijski izvještaji za ovu godinu objektivno prikazati stanje imovine, obaveza i izvršenja budžeta u instituciji Predsjednika republike. Istovremeno, upozoravao sam i upozoravam na neopravdanost i štetnost pokušaja, posebno pojedinih medija i političara, da se eventualne nepravilnosti u ranijem radu Službe koriste za neargumentovane napade na instituciju Predsjednika republike, Vladu i druge institucije RS.
NN: Da li ste zadovoljni svojim radom u proteklih godinu dana od izbora na funkciju predsjednika RS?
KUZMANOVIĆ: U protekloj godini, kao političar i državnik, uspješno sam ostvario svoje Ustavom i zakonom utvrđene nadležnosti predsjednika RS. Posebno sam bio angažovan u ostvarivanju svog glavnog zadatka - koordinacija svih institucija RS i njeno predstavljanje u zemlji i u inostranstvu. Na unutrašnjem planu ostvareno je zajedničko djelovanje s Narodnom skupštinom i Vladom RS. Naš zajednički pristup posebno se ispoljio u punom jedinstvu organa i institucija vlasti RS o očuvanju dejtonskog položaja i ovlašćenja RS, stvaranju konstruktivnog demokratskog dijaloga i dogovoru u BiH, zaštiti interesa RS, kao i u odnosu prema jednostranom, neustavnom i nelegalnom proglašenju nezavisnosti Kosova. Takođe, pokazano je puno jedinstvo svih organa vlasti u usaglašenoj reakciji prilikom radikalističkih, neustavnih i neopravdanih napada na RS od strane tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Takođe, realizovao sam i više posjeta inostranstvu: Italiji, Njemačkoj, Izraelu, Bugarskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Takođe, učestvovao sam i na više međunarodnih skupova i posjetio Savjet Evrope, najstariju evropsku regionalnu organizaciju. Primio sam više od stotinu stranih i domaćih delegacija. Svima i svagdje nudim sliku o RS kao stabilnom, demokratskom i otvorenom dijelu Bosne i Hercegovine. Generalno posmatrano, opšta slika o RS je značajno popravljena. Sve je više i u svijetu onih koji nas razumiju i smatraju ozbiljnim partnerima.