Očekujemo veći angažman nove američke administracija na Balkanu, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" Miroslav Lajčak, ministar inostranih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik za BiH, nakon što je prošle sedmice razgovarao sa državnim sekretarom SAD Hilari Klinton.
"Državni sekretar Hilari Klinton završava kompletiranje svog tima za pitanja Evrope i Balkana i zato smo na nedavnom sastanku puno vremena posvetili upravo pitanju kako bi trebalo da izgleda američki angažman na Balkanu. Rekao sam joj da je potrebno da se Amerika angažuje zajedno s Evropskom unijom, da je apsolutno potrebno da se zalažemo za iste ideje. Naravno, ključ treba da bude evropska perspektiva zapadnog Balkana. Očekujem da EU tu odigra dominantnu ulogu ali da ima koordinaciju i podršku SAD u tome. To je ono što sam izrazio tokom razgovora u Vašingtonu", kaže Lajčak.
NN: Očekujete li da će SAD imenovati izaslanika za zapadni Balkan?
LAJČAK: Pitanje izaslanika nije ključno ili važno pitanje jer je izaslanik instrument. Potrebno je da definišemo koji su to politika, ciljevi, vizija i strategija za BiH i tek poslije toga treba da se bavimo instrumentima koji treba da sprovode tu politiku. Jasno sam rekao da je pogrešno da se prvo imenuje izaslanik, a onda da se definiše šta treba da bude njegova uloga. Znači, prvo politika, a onda instrumenti.
NN: Nameće se pitanje - ako je potreban veći angažman SAD u BiH i zapadnom Balkanu, da li to znači da je potreban veći angažman i Rusije u regionu?
LAJČAK: Mislim da bi bilo jako loše da zapadni Balkan postane centar neke utakmice između Evropske unije, Amerike i Rusije. Mislim da zapadni Balkan ima jasno definisanu perspektivu, a to je budućnost u EU i to je perspektiva koju može da omogući samo EU, ali da je to perspektiva koja ima podršku i Amerike i Rusije. Zato je najpametnije da i Amerika i Rusija podržavaju evropsku perspektivu. Za regiju zapadnog Balkana bi bilo jako loše da vidimo različite pristupe s ove tri strane i onda da ovaj prostor ponovo postane žrtva nekih geopolitičkih igara.
NN: Stalno govorite o evropskoj perspektivi, pa evo konkretno odgovorite kad će BiH postati članica EU? Ima li taj neki krajnji rok?
LAJČAK: Ne možemo govoriti o rokovima prije nego što počnete ozbiljan posao na približavanju. Da budemo iskreni, BiH se ne bavi ozbiljno evropskom integracijom. BiH i njeni političari još misle da će geopolitika uraditi posao umjesto njih. Ako smo dio nekog regiona i ako taj region ima perspektivu, onda mi treba da sjedimo mirno i čekamo - to je filozofija koja postoji. Često političari u BiH dolaze s porukama "nemojte nas izostaviti", a to nije put koji vodi prema Evropskoj uniji. EU ne želi da izostavi BiH, ali mi očekujemo od BiH da dolaze i govore "ovo smo uradili, ovo smo uradili i sad je vaš red da nas nagradite napretkom na evropskom putu". Hajde da ne govorimo o rokovima, već da govorimo o onome šta treba uraditi, a to je vrlo dobro poznato. I mediji nek pitaju političare šta su uradili na evropskom putu jer evropska integracija nije još postala toliko ključno pitanje koliko treba da bude.
NN: Hoće li Brisel dozvoliti da BiH postane crna rupa regije, odnosno hoće li dozvoliti da četiri milona ljudi ostane bez viza ako zemlje u okruženju dobiju bezvizni režim? Nije li to nepravedno prema BiH?
LAJČAK: Apsolutno niko nema interes da diskriminiše BiH, ali ne može niko u BiH očekivati da će biti nagrađen za nešto što nije uradio. Način djelovanja EU nije način koji je zasnovan na upozorenjima. EU je jedan ozbiljan partner i vi treba da uradite vaš dio posla u vezi s liberalizacijom viznog režima. Tu je apsolutno jasno definisano šta se može i šta se mora uraditi i to treba da se uradi.
Biometrijski pasoši su jedan od uslova koji se ne mogu zaobići nikako. Zašto tu BiH kasni više od godinu dana u odnosu na sve ostale zemlje regiona? To nije diskriminacija EU, da domaće institucije nisu uradile to što su uradili u Srbiji, Crnoj Gori i tu niko ne može da krivi EU. Što se tiče pitanja viza, tu su uslovi definisani jasno i konkretno, a tu treba samo da se ispuni to što je kasno definisano.
NN: Kako komentarišete, jer dobro poznajete situaciju u BiH, animozitet između Sarajeva i Banjaluke i Sarajeva i Mostara s druge strane?
LAJČAK: Odgovor je da se političari manje bave jedni drugima, da manje Banjaluka komentariše Sarajevo i Sarajevo Banjaluku, da se svi više bave državom BiH i entitetima, prije svega građanima, da se razgovara više o tome šta treba političke i državne institucije da rade za dobrobit građana, a ne stalno stavljati prst u uho jedni drugima.
To je igra kojom se oni uspješno bave već mnogo godina, a kao što vidimo od te igre niko ništa dobro ne dobija. Drugo, za mene postoji samo jedan način kako da se taj animozitet prevaziđe, a to je da svi skupa počnu da ozbiljno rade na evropskom približavanju i napretku. Ubijeđen sam lično da samo u evropskoj porodici BiH može da riješi sva svoja pitanja i probleme i to bi trebalo da bude centralno pitanje.
NN: U Banjaluci postoji uvjerenje da RS kao organizovaniji i ekonomski stabilniji dio BiH zbog toga trpi taj snažan politički pritisak iz Sarajeva.
LAJČAK: To izgleda kao da imamo jednu kuću koja ima dvije velike sobe i da stanar u jednoj sobi stalno govori koliko je njegova soba lijepo urađena i sređena, a misli da krov i spoljni zidovi nisu njegov problem jer on se može zadovoljiti samo svojom sobom. Treba i jedan i drugi stanar da rade na tome da kuća bude dobra i da funkcioniše.
To mi zvuči kao jedna prazna debata ko bi bio ljepši ili ko bi bio bolji. Činjenica je da je BiH jedna država i nikog van BiH ne interesuje da li dolazi neko iz jednog ili drugog entiteta i govori o tome koliko je taj jedan entitet bolji i u čemu, a u čemu je onaj drugi gori. To nikog ne interesuje. Sve interesuje šta treba da se uradi da zemlja postane funkcionalnija. To bi trebalo da shvate političari u RS koji toliko vole da govore o svom entitetu i koji se prave kao da oni nisu dio BiH.
NN: Koliko su realne i moguće ustavne promjene u BiH u ovom trenutku?
LAJČAK: Ustavne promjene su potrebne. Pitanje Ustava je pitanje BiH i njenih institucija. Političara treba da krenu da rješavaju to što se može rješavati trenutno. Ne treba biti preambiciozan da se ne ubije taj proces na početku. Hajde da se stvarno ide korak po korak. Mislim da postoji jedna velika vrsta uzajamnog razumijevanja između svih političkih lidera koja su to pitanja koja se mogu riješiti već sada. Preporučio bih da se ovako krene u taj posao, korak po korak.
NN: Spekuliše se o mogućnosti sazivanja Dejtona dva, nove međunarodne konferencije o BiH. Koliko bi to bilo potrebno ili nepotrebno?
LAJČAK: Nisam pristalica takve ideje jer ako ne postoji spremnost dogovora unutar BiH, onda se taj dogovor ne može nametnuti izvana i ne mislim da bi bilo dobro da se dijeli međunarodna zajednica po pitanju BiH u tom smislu.
Međunarodna zajednica ima zajednički stav, a taj stav je baziran na evropskoj perspektivi BiH i umjesto sazivanja ovih konferencija, koje ne mogu riješiti to što nisu spremni bh. političari da riješe, više bih volio da iz Brisela, Vašingtona, Moskve i evropskih prijestonica dolaze jasne preporuke "bavite se pitanjima u vezi s evropskim integracijama i to je ono što svi očekujemo od vas".
NN: Kada dolazite u posjetu BiH i da li Vam nedostaje BiH?
LAJČAK: Naravno. Ja sam izgradio jedan lični odnos prema BiH i imam puno prijatelja i uspomena. Trenutno nemam datum, termin, kada ću doći, ali mislim da će to biti ubrzo.
Nastavljam s trenutne pozicije raditi u korist BiH tako što se zalažem za ono u šta ja često vjerujem, a to je evropska perspektiva BiH i poboljšanje života građana BiH. U ovoj poziciji imam puno prilika da iznosim svoje stavove.
I dalje ne priznajemo Kosovo
NN: Hoće li prijem Kosova u MMF uticati na stav Vaše vlade o priznanju Kosova?
LAJČAK: To smo samo konstatovali. Ova vlada nema namjeru da prizna Kosovo jer tu nedostaju dva ključna elementa u tom procesu - prvi je dogovor između Srbije i Kosova, a drugi zajednički stav međunardne zajednice izražen kroz rezoluciju Vijeća bezbjedosti UN-a.