Majkl Marfi, američki ambasador u Bosni i Hercegovini, kazao je u intervjuu za "Nezavisne novine" da ne postoji nijedan razlog da građani Republike Srpske, i bilo ko u BiH, imaju strah od SAD ili da imaju nepovjerenje prema SAD.
"Nismo sad, niti smo ikad, niti ćemo biti neprijatelji srpskog naroda gdje god da on živi. Isto govorim i javno i privatno", kazao je Marfi, komentarišući odluku Vlade RS o prekidu komunikacija sa američkim diplomatama.
Govoreći o imovini, Marfi je rekao da će zadnju riječ imati Parlamentarna skupština, te da Republika Srpska u oba doma ima dobar pregovarački kapacitet.
NN: Šta se dešava u odnosima između Republike Srpske i Vaše vlade i Ambasade nakon odluke Vlade Republike Srpske da prekine saradnju sa vama? Da li ste iznenađeni?
MARFI: Mislim da je važno da napravimo razliku između onog što ja zovem agresivni neistiniti diskurs koji propagiraju pojedini predstavnici političke elite u Republici Srpskoj u svojim medijima i mišljenja običnih građana Republike Srpske. To su dvije potpuno različite stvari. Ja duboko poštujem građane Bosne i Hercegovine gdje god oni žive, i znam da su ljudi ovdje dovoljno mudri da bi mogli da si dozvole da upadnu u zamku nečega što je potpuno očigledno neistiniti diskurs i pokušaj manipulacije, bez obzira na to da li takve manipulacije dolazile od političara iz Banjaluke ili iz Sarajeva ili Mostara. Tako da vjerujem da je ono što vidimo u Republici Srpskoj pokušaj da se stvori strah s ciljem koji ide u korist onima koji takve informacije plasiraju u javnost. Oni koji to čine su sebični i skučeni. A da li sam time iznenađen, pa i ne baš. Oni koji samo žele da odvrate pažnju od vlastitog ponašanja, vlastitih akcija, to se posebno odnosi na političke lidere, često kreiraju upravo takvo okruženje koje sam vam opisao. Sve je to u cilju manipulisanja javnim mnjenjem. Želim da kažem još nešto važno: Ne postoji nijedan razlog da građani Republike Srpske, kao uostalom i bilo ko u BiH, imaju strah od SAD ili da imaju nepovjerenje prema SAD. Ja sam na prvoj pres-konferenciji koju sam imao Banjaluci veoma jasno rekao da SAD nisu ovdje zato, niti da imaju plan da ukinu Republiku Srpsku. Nismo sad, niti smo ikad, niti ćemo biti neprijatelji srpskog naroda gdje god da on živi. Isto govorim i javno i privatno. Ne bismo potrošili toliko vremena, energije i sredstava sve ove godine pomažući narodu Republike Srpske da gradi infrastrukturu, da razvija poljoprivredu, turizam, da zemlju raščistimo od mina. Mogu da nabrajam do sutra čime smo sve pomagali narodu Republike Srpske. Ako ste neprijatelj, valjda ne radite takve stvari. Ako ste neprijatelj Republike Srpske, vjerovatno biste radili na tome da oduzmete građanima njihova prava, da skraćujete slobodu novinarima, da branite slobodu okupljanja, govora.
NN: Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dotakao je osjećaje naroda kada je riječ o Rusiji. Moje komšije i rodbina su mi odličan način da osjetim puls ljudi, oni vole to da čuju od svojih lidera. Mnogi Ruse vide kao prijatelje, recimo kad je bilo glasanje u UN o Srebrenici. Kako to vidite?
MARFI: Ruski narod i Putinov režim nisu isto. Svjestan sam jakih istorijskih i kulturnih veza između srpskog i ruskog naroda. SAD su toga svjesne i to duboko poštuju. Ali isto tako jake veze postoje između SAD i ljudi na zapadnom Balkanu, uključujući i sa srpskim narodom. Ima stotine hiljada Srba koji žive u SAD. Svi ljudi ovdje, uključujući i građane Republike Srpske, zagledani su u zapad kad razmišljaju gdje da pošalju djecu na studije, gdje da provedu odmor. Ako odluče da odu iz Republike Srpske, gdje idu? Ne sele se u Rusiju, oni idu u Evropu ili SAD, Kanadu ili Australiju. Pogledajte ekonomsku i trgovinsku statistiku. Svi ovi podaci vam govore gdje ljudi odavde traže svoje partnere. Oni svoje partnere, posao i ekonomsku priliku vide na zapadu. Tako da ne znam na osnovu čega je gospodin Dodik zaključio da je njegov usko definisani interes da ima bliske odnose sa Putinovim režimom.
NN: Ne može se ne negirati da ste Milorada Dodika u SAD nekad gledali drugačijim očima nego danas. Neki su rekli da je on čak dašak svježeg vjetra na Balkanu. Gdje pukao taj odnos? Jer i u privatnom životu, kada se dvoje ljudi rastanu, uvijek kažu da je kriv onaj drugi. Da li ste se vi možda nekad zapitali da li je možda krivica i do vas?
MARFI: Možda bi gospodin Dodik trebalo da posluša zadnji hit Tejlor Svift. Nekada davno gospodin Dodik, haj'mo ga nazvati originalni Dodik, bio je političar koji obećava. Bio je posvećen napretku i izgradnji pomirenja među ljudima. Želio je bolju budućnost za svoju zemlju i ljude koji u njoj žive. Taj čovjek se drastično promijenio. Danas on koristi populizam i ksenofobiju kako bi sprovodio svoje usko definisane interese, a RS poveo u pogrešnom smjeru. Ako ne vjerujete meni, pogledajte neke njegove citate. Ono što sad govori je na štetu RS i ljudi za koje tvrdi da ih predstavlja. Politika SAD se, međutim, ne kreira na osnovu ponašanja jednog čovjeka, bilo da se radi o Banjaluci, Sarajevu ili Mostaru. Dodik negira postojanje Bosne i Hercegovine. Tvrdi da je Republika Srpska država, nešto odvojeno od BiH. Sve te stvari otežavaju Bosni i Hercegovini da postane članica Evropske unije na primjer. On negira genocid u Srebrenici, od građana RS pokušava da oduzme njihova temeljna prava i slobode, itd. Sve to radi on, a ne neki imaginarni neprijatelji. Ako biste obične ljude pitali šta je ono što njih muči, o čemu brinu, oni žele vladavinu prava, bolje poslovno okruženje, nešto da se preduzme protiv rasta cijena komunalija i slično. I žele da njihova djeca ostanu sa njima, a ne da svoju budućnost moraju graditi negdje drugdje.
NN: Ali vjerujte da građane Republike Srpske, pored toga, brine i opasnost da Republika Srpska izgubi svoju imovinu. Brine ih zakon o državnoj imovini na državnom nivou. Da li vlada SAD smatra da državna imovina na teritoriji RS treba da pripadne RS?
MARFI: Ovdje nije pitanje šta ko smatra nego je to pitanje zakona, a g. Dodik je u tom smislu iznio neke pravne fantazije. Ustavni sud je bio jasan, Ustav Bosne i Hercegovine je jasan - državna imovina pripada državi. Ali tu ima jedno važno "ali" i zato bih vas zamolio da me pažljivo saslušate. Parlamentarna skupština treba da donese zakon kako da se tom imovinom raspolaže. Ne radi se o tome kako imovinu "oduzeti" bilo kome nego kako tu imovinu dobro iskoristiti za ekonomske i druge svrhe. Mora se riješiti pravni status te imovine kako bi poslovna zajednica, opštine ili bilo koji drugi titular mogao da izvrši neke značajne investicije. Kada to sve propada zato što je neiskorišteno, ne donosi korist nikome. Sada je na parlamentu da svi sjednu zajedno i da se dogovore, a koliko znam, Republika Srpska ima svoje predstavnike tamo u oba doma. Mislim da se radi o ljudima koji su potpuno sposobni da uđu u dijalog i riješe sva ta sporna pitanja.
NN: Nije li logično da ljudi u Banjaluci odluče šta će biti sa imovinom u Banjaluci, a ne da o tome odlučuje bilo ko u Sarajevu ili obrnuto? Zar nije najprirodnije da o imovini u svojim zajednicama odlučuju oni kojih se to najviše tiče - ljudi u tim zajednicama?
MARFI: Uopšte nije riječ o tome da se ide u jednu ili drugu zajednicu, nego o tome da se uspostavi pravni okvir o državnoj imovini koja u skladu s međunarodnim pravom i Ustavom BiH pripada državi. To ne znači da država treba da zadrži svu tu imovinu. Na primjer, Ministarstvo odbrane je odlučilo da im dio toga ne treba i oni su taj dio vratili entitetima.
NN: U svojim istupima prema svim političarima u svim dijelovima Bosne i Hercegovine imali ste nekoliko vrlo žestokih javnih nastupa, što i nije baš uobičajeno u odnosu na neke ranije diplomate. Kako to komentarišete?
MARFI: Kada sam došao ovdje, u svim svojim privatnim i javnim sastancima koje sam imao bio sam potpuno jasan sa svima koje su naše politike i bio sam jasan da ćemo o tome glasno govoriti u odbrani naših politika i naših interesa. I kada su se aktivnosti političara u Banjaluci, Sarajevu ili bilo gdje drugdje, prepriječile našoj podršci za demokratsku i prosperitetnu BiH, mi smo se o tome jasno izjašnjavali. Isto i kad je u pitanju korupcija i sve ostalo. Znam da neki političari ovdje to baš i ne vole, ali ako to ne želite, onda nemojte tako da se ponašate.
NN: Poznato Vam je da su medijska zajednica i nevladine organizacije izrazile zabrinutost oko kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Objašnjeno je da takvi slični zakoni postoje i u EU i u SAD, uključujući i zakon o registraciji nevladinih organizacija u SAD. Kako to vidite?
MARFI: Prvo bih želio da snažno osudim napad na nevladine aktiviste u Banjaluci. To moram da kažem. Svaki građanin ima pravo da živi u miru i da ne bude izložen bilo kakvom nasilju. Bilo šta manje od toga potpuno je neprihvatljivo. Takođe bih želio da napomenem da su izjave nekih zvaničnika uoči tih napada stvorile okruženje koje izgleda da je dalo sugestije da bi tolerisalo, pa čak i ohrabrilo takve vrste aktivnosti. Iskreno, to je za svaku osudu. Oni koji su ta nedjela počinili moraju se suočiti sa pravdom. To je obaveza vlasti u Republici Srpskoj. Istina je da neke zemlje u EU imaju zakone o kriminalizacija klevete. Ali, postoje brojne razlike između onog u tim zemljama i onog u Republici Srpskoj. Na primjer, oni imaju tijela za zaštitu medija i nezavisno pravosuđe koje predstavlja branu zloupotrebama i štiti od zloupotreba zakona od strane političkih lidera. U RS to nije slučaj. U SAD nemamo zakon koji bi od nevladinih organizacija tražio da se kod vlasti registruju kao strani agenti. To tražimo od lobista. Ako ovi zakoni budu usvojeni, žrtve će biti obični građani čiji je jedini grijeh to što se ne slažu s njegovom politikom.*
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.