Svjetska banka će kao pomoć BiH za ublažavanje efekata globalne krize pružiti podršku budžetima i platnom bilansu zemlje od 185 miliona eura u naredne tri godine, kaže Marko Mantovaneli, šef Misije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.
Ističe da će Svjetska banka i za mala i srednja preduzeća u BiH obezbijediti kreditnu liniju od 90 miliona dolara.
Kaže da Svjetska banka neće postavljati dodatne uslove vlastima od onih koji su već dogovoreni s MMF-om, ali ističe da će budžetska podrška biti isplaćivana tek nakon što vlade pokažu da su dogovorene reforme provedene.
NN: Kako će pomoć od 185 miliona eura biti raspoređena?
MANTOVANELI: U okviru podrške budžetima i platnom bilansu predvidjeli smo 100 miliona eura za 2009. godinu. Od tog iznosa, 70 miliona dolara su beskamatna sredstva. Ako se prva faza pokaže uspješnom, onda ćemo u 2010. godini izdvojiti 50 miliona eura i na koncu 2011. godine još 35 miliona. To će biti direktna podrška za budžet. Naravno, raspodjela tih sredstava između države i entiteta treba tek da bude utvrđena. Druga intervencija koju smo dogovorili je pružanje podrške realnoj ekonomiji, a riječ je o kreditnoj liniji za mala i srednja preduzeća od 90 miliona dolara. Naravno, postoje i druge aktivnosti, ali ovo je osnovni dio.
NN: Prema sopštenju izdatom nakon nedavnog sastanka ministra finansija BiH Dragana Vrankića i glavnog ekonomiste Svjetske banke Ronalda Huda, dobijanje sredstava je u vezi s reformom u socijalnom sektoru, upravljanjem plaćama u javnom sektoru, reformom doprinosa i indirektnih poreza?
MANTOVANELI: O tome još razgovaramo, ali to su u suštini one reforme koje je Vlada prihvatila aranžmanom s MMF-om i koje su sadržane u pismu namjere. Mi ćemo pružati podršku za unapređenje tehničkih kapaciteta Vlade da bude u stanju provoditi te reforme. Budžetska podrška će biti isplaćivana tek nakon što se pokaže da su određene reforme provedene.
NN: Vi ste posljednjih godina stalno upozoravali na potrebu reformi u socijalnom sektoru. Hoćete li u tom pogledu pružiti podršku vladama?
MANTOVANELI: Mi duže vrijeme upozoravamo na potrebu reforme socijalnih rashoda iz dva osnovna razloga. Prvo, sadašnja struktura plata nije fiskalno održiva tako da zemlja to sebi ne može priuštiti. Drugo, nije pošten način na koji se sredstava troše. Proporcionalno veći dio sredstava ide bogatijim nego najsiromašnijim slojevima stanovništva. BiH mora sama odlučiti na koji način će riješiti taj problem. Mi ćemo obezbijediti sve moguće opcije i pokušati postići dogovor o onim opcijama koje su najizvodljivije.
NN: No, izgleda da u BiH nema političke volje za takvu reformu?
MANTOVANELI: Problem je što je zemlja povećala udio socijalnih izdvajanja koja su zasnovana na pravima, a ne na potrebama. Ako pripadate određenoj kategoriji stanovništva, automatski imate pravo na određena sredstva bez obzira na to da li vozite mercedes ili nemate nikakav auto. Drugo, rast socijalnih izdvajanja je bio u vezi s (ne)postojanjem političke volje da se učine promjene, tako da je zbog toga reformu teško provesti. Ipak, mislim da je ekonomska kriza oduzela bilo kakav prostor za političke igre. Došlo se do tog stadija ili će socijalni sektor biti reformisan ili će biti plaćena ogromna cijena u smislu ekonomske stagnacije, političkih i socijalnih nemira.
NN. Mogu li mogući nemiri i situacija s federalnom vladom nakon ostavke premijera Nedžada Brankovića poremetiti aranžman s MMF-om i onda slijedom toga vaš program pomoći?
MANTOVANELI: Nadamo se da će političari, Vlada i Parlament uvidjeti hitnost situacije. Ostavka premijera i proces imenovanja mogu pomjeriti rokove. Bolje je nemati sporazum s MMF-om nego najaviti sporazum pa ga onda ne realizirati.