Intervju

Marinković za "Nezavisne": Naša privreda izdržala pod negativnim uticajima

Marinković za "Nezavisne":  Naša privreda izdržala pod negativnim uticajima
Foto: Dražan Pozderović | Marinković za "Nezavisne": Naša privreda izdržala pod negativnim uticajima

U posljednje tri godine privreda praktično ide iz krize u krizu, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

"Ipak, pored svega što se dešavalo u 2022. godini, možemo konstatovati da je naša privreda izdržala pod negativnim uticajima, da nije zabilježen pad izvoza u količinskom smislu, naprotiv, zabilježeno je neznatno povećanje izvoza", naglasio je Marinković.  Govoreći o narednoj godini, on ističe da je, u složenim i neizvjesnim geopolitičkim prilikama koje pogađaju i nas, teško i nezahvalno davati ozbiljne prognoze o budućim privrednim tokovima.

NN: U kojoj mjeri je naša privreda u 2022. godini uspjela da savlada brojne izazove koji su se pred njom našli?

MARINKOVIĆ: Pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u ovoj godini pokazuju oporavak privrede u odnosu na 2021. godinu, koja je bila postpandemijska. U posljednje tri godine privreda praktično ide iz krize u krizu. Pandemijska 2020. godina je bila opterećena usporenim ili pokidanim lancima snabdijevanja, problemima s transportom, angažmanom radne snage itd. U postpandemijskoj, 2021. godini, nismo se uspjeli osloboditi recidiva iz prethodne godine, ali je ipak počeo oporavak i u nekim segmentima povratak na prethodne, pretpandemijske tržišne pozicije. Početak ove godine je obilježio sukob u Ukrajini. Negativna globalna ekonomska kretanja su karakteristika za period od kraja februara pa do kraja 2022. godine. Globalni poremećaji u domenu energetike, nestašica pojedinih repromaterijala i njihovo poskupljenje imali su za posljedicu inflaciju. Može se reći da to stanje, kada govorimo o odnosu uvoza i izvoza, nije posebno uticalo na bh. spoljnu trgovinu, ali jeste na ekonomiju u cjelini, što se ogleda kroz inflaciju tokom cijele godine. Dominantno se ovo odnosi na poskupljenje energenata, repromaterijala, kao i životnih namirnica. Ipak, pored svega što se dešavalo u tekućoj godini, možemo konstatovati da je naša privreda izdržala pod negativnim uticajima, da nije zabilježen pad izvoza u količinskom smislu, naprotiv, zabilježeno je neznatno povećanje izvoza.

NN: Domaći privrednici su često označavani kao krivci za inflaciju u BiH. Imaju li takve tvrdnje uporište i jesu li u pravu oni koji kažu da su pojedinci ovakvu situaciju iskoristili za dodatno bogaćenje?

MARINKOVIĆ: U prethodne dvije godine i u toku ove godine došlo je do poremećaja u trgovini, poremećaja u lancima snabdijevanja, manjka materijala i repromaterijala na globalnom nivou. Sve je to dovelo do rasta cijena energije i sirovina. Kriza koja je evidentna u svijetu nije zaobišla ni BiH. Poskupljenje energenata i naftnih derivata lančano dovodi do povećavanja cijena transporta i svih drugih troškova proizvodnje, došlo je i do povećanja plata, tako da sve to utiče i na povećanje cijene krajnjeg proizvoda. Ne možemo tvrditi da su preduzeća krivci za inflaciju i da su u ovakvim uslovima koristila trenutnu situaciju za špekulativne radnje s ciljem ostvarivanja ekstraprofita.

NN: Na koji način se globalna inflacija odrazila na bh. izvozno orijentisane firme?

MARINKOVIĆ: Globalna inflacija je dovela do toga da su se u gotovo svim industrijama povećale cijene ulaznih inputa, kao što su sirovine, repromaterijali, gorivo, ambalaže, što je za posljedicu imalo porast cijena gotovih proizvoda, probleme s likvidnošću i novčanim tokovima. Kao što je poznato, više od 70 odsto ukupnog izvoza BiH je u zemlje Evropske unije. Istovremeno, BiH je zavisna od uvoza različitih repromaterijala. Svaki poremećaj u privredi zemalja koje su naši najznačajniji izvozni partneri može imati posljedice i na BiH. Može se reći da sva dešavanja u EU utiču na našu privredu, pa time i spoljnotrgovinsku razmjenu. Posmatrano vrijednosno, u godini koja je na izmaku, zbog inflacije povećan je rast i uvoza i izvoza, s tim da je pokrivenost uvoza izvozom u blagom padu u odnosu na prethodnu godinu, što je posljedica činjenice da je BiH uvozno zavisna od nafte i derivata, repromaterijala i robe široke potrošnje, pri čemu je rast uvoznih cijena veći i nije mogao biti praćen adekvatnim rastom izvoznih cijena. Istovremeno, u proteklom periodu, prvenstveno zbog kovida, pa i rusko-ukrajinske krize, došlo je do značajnijih poremećaja u lancima nabavke i snabdijevanja, zbog čega jeftiniji artikli ne mogu dugoročno da izdrže visok nivo cijena u transportu. Zbog toga mnoge kompanije iz EU razmatraju nabavku robe od dobavljača sa bližih tržišta, te se kao alternativno tržište pozicioniralo regionalno tržište zemalja zapadnog Balkana, pa tako i tržište BiH, što u ovom trenutku naši izvoznici prepoznaju kao šansu koju zasigurno treba iskoristiti.

NN: Oblast stanogradnje u BiH doživjela je nagli skok cijena, ali je u međuvremenu došlo do pojeftinjenja građevinskog materijala. Očekujete li pad cijena stanova i kad bi se to moglo dogoditi?

MARINKOVIĆ: U toku ove godine cijene stanova su u konstantnom rastu, a prema svemu sudeći, cijene će ostati na istom nivou, pa čak možda i dodatno rasti. Bez obzira na opštu krizu izazvanu poskupljenjima, tražnja stanova je visoka, isto kao što je visoka i cijena po kvadratnom metru. Na ovakav način stvorila se tržišna neravnoteža, gdje je tražnja veća od ponude, iako se gradi ubrzanom dinamikom. U posljednje vrijeme cijene materijala idu silaznom putanjom, pa, na primjer, kilogram čelika više ne košta dvije KM, već 1,60 KM. Međutim, to ne znači da će cijene stanova padati, jer čelik kao repromaterijal u gradnji učestvuje pet do devet odsto. Slično je sa još nekim repromaterijalima. Do zaustavljanja rasta cijena stanova i eventualno blagog pojeftinjenja moglo bi doći ukoliko bi se stabilizovale cijene repromaterijala, uz istovremeni pad potražnje za stanovima.

NN: Ima li nade da će 2023. godina ekonomski biti bolja od 2022. za bh. privredu i za njene građane?

MARINKOVIĆ: U složenim i neizvjesnim geopolitičkim prilikama koje pogađaju i nas, teško je i nezahvalno davati ozbiljne prognoze o budućim privrednim tokovima u 2023. godini. Sukob u Ukrajini je doveo Evropu u situaciju energetske krize, kao i inflacije. Takođe, ne nazire se kraj sukoba, što je uslov da se postepeno kompletna situacija počne vraćati na prvobitno stanje. Ne možemo, nažalost, daviti previše optimistične prognoze budućih privrednih kretanja, jer je očito da ćemo i dalje biti na nestabilnom svjetskom tržištu, od koga zavisimo, tako da su i narudžbe za iduću godinu, kao i poslovni planovi mnogih kompanija neizvjesni. Uostalom, isto ili slično je sa većinom evropskih ekonomija, pa i onim najrazvijenijim, gdje se najavljuje recesija. BiH, kao otvorena, izvozno orijentisana i uvozno zavisna zemlja, nema sistem koji bi je zaštitio od vanjskih uticaja, zbog čega je i teško prognozirati oporavak tržišta BiH bez stabilizacije na globalnoj ekonomskoj sceni. Međutim, cijenimo da šansa za domaću privredu zaista postoji, ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega, da se povećanjem proizvodnje i proizvodnog asortimana može odgovoriti na krizu, te da u tom smislu stvaramo povoljniji poslovni i investicioni ambijent za strane, ali i domaće investitore. Carinske olakšice prilikom uvoza industrijskih mašina, repromaterijala i sirovina značajno utiču i podižu konkurentnost domaćih kompanija, jer se na taj način podstiče proizvodnja i u konačnici porast izvoza. Konkurentnost domaćih izvozno orijentisanih kompanija u zavisnosti je i od cijene električne energije, kao važnog inputa u proizvodnji. Stoga, kako se konkurentnost ne bi narušila, sa posebnim senzibilitetom treba prići i najavljenom povećanju cijene električne energije za industriju. Istovremeno, stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova pred privredom u narednom periodu.

NN: Da li poslovna zajednica u BiH strahuje od dodatnog nedostatka radne snage s dolaskom sezone iduće godine?

MARINKOVIĆ: Nedostatak radne snage, bilo kvalifikovane sa specijalnim znanjima i vještinama, bilo nekvalifikovane, sve je izraženiji problem koji opterećuje privredu. Činjenica je da zemlje EU, a posebno Njemačka, imaju problem sa nedostatkom radne snage, te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih plata, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Istovremeno, poslodavci u BiH se susreću sa nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja. Takođe, BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, i većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, u narednom periodu ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani. Pojedini privredni sektori su na niskom nivou kada je u pitanju korištenje digitalnih sistema u proizvodnji, koji bi jednim dijelom mogli nadomjestiti nedostatak radne snage, pa bi se u takvoj situaciji rješenje tražilo u stručnoj prekvalifikaciji. Takođe, usljed nedostatka radne snage potrebno je izvršiti i liberalizaciju dolaska stranih radnika koji bi nadomjestili deficit domaće radne snage.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije