Marton Hajdu, direktor strateških komunikacija Udruženog istraživačkog centra Evropske komisije, kaže da podatke koje kreiraju mogu koristiti i vlasti i druge institucije u BiH.
"BiH će biti pozvana da koristi naše alate od 25. oktobra. Oni će vam biti na raspolaganju na hrvatskom jeziku", kaže Hajdu u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Možete li nam opisati šta tačno radi Udruženi istraživački centar Evropske komisije?
HAJDU: To je zaista jedinstvena institucija na svijetu. Evropska komisija zapošljava skoro 3.000 naučnika, kako bi mjere Evropske komisije bile usklađene s onim što nam govori nauka. Iako većina zemalja ima politike koje su na ovaj ili onaj način zasnovane na nauci, ovo što mi radimo je prilično jedinstveno.
NN: Da li naučnici rade samo po ugovoru ili su stalno zaposleni?
HAJDU: Oni su stalno zaposleni, moglo bi se reći da su to EU birokrate. I upravo to nam daje posebnu snagu zato što to nisu neki spoljni saradnici. I to im daje potrebnu nezavisnost od drugih uticaja jer kreatori EU politika trebaju upravo takav naučni savjet. A vlade zemalja članica EU, vlasti BiH i drugih zemalja dobijaju mnogo kvalitetnih informacija od naših naučnika. Recimo, vi imate lobiste koji lobiraju za određene politike. Informacije koje oni nude nisu netačne, ali su pod nečijim uticajem. Naši naučnici su naši zaposlenici, tako da je njihov interes ujedno evropski interes - kako možemo biti na korist i dobrobit evropskih građana.
NN: Možete li nam dati neke konkretne primjere kako UIC funkcioniše?
HAJDU: Naravno! To su istraživanja u oblasti sigurnosti hrane, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine i slično. Recimo, mi smo radili istraživanja u oblasti izduvnih plinova iz automobila s unutrašnjim sagorijevanjem...
NN: Čuo sam da ste vi zaslužni za otkrivanje varanja na izduvnim gasovima brojnih evropskih automobilskih proizvođača, poput "Volkswagena"?
HAJDU: Ono što smo mi uradili je to da smo istraživali da li je moguće izgraditi prenosive uređaje za mjerenje izduvnih gasova. To znači mjeriti gasove dok je automobil na cesti, a ne u nekim laboratorijama kao što je bilo ranije, jer kad to mjerite u laboratorijama, često nemate uslove kao što je to u stvarnom životu. Mi smo odigrali ulogu u tome da se ti uređaji učine prenosivim i tako obavimo mjerenja na cesti tokom vožnje. Svi novi automobili koji se prodaju od kraja prošle godine moraju biti testirani u skladu s tim novim standardima. To znači da kada proizvođač reklamira da njihov automobil ispušta toliko i toliko grama Co2 po kilometru - to mora da bude testirano prema novim pravilima.
NN: Možete li navesti još neki primjer toga šta radite?
HAJDU: Naravno, recimo testiranja kvaliteta hrane. Primjera radi, UIC mjeri količinu šećera u vinu ili medu, da bismo utvrdili da li su vino ili med prirodni. Onda, mi koristimo satelite EU poput mreže satelita "Galileo" da, recimo, mjerimo razne fenomene na Zemlji. Mjerimo temperaturu na Zemlji, deforestaciju, pratimo prirodne nepogode, suše, šumske požare i slično. Te informacije proučavamo i rezultate dostavljamo organima u zemljama članicama EU. Recimo, podatke koristimo za predviđanje uspješnosti žetvi tako što proučavamo količinu padavina, vjetrove, temperature. Podatke procesuiramo kroz različite matematičke modele i uspješno predviđamo kolike će biti zalihe pšenice i drugih poljoprivrednih plodova.
NN: Da li će neka od vaših istraživanja biti korisna i za građane BiH?
HAJDU: UIC je prvenstveno u službi Evropske komisije. Naš prvenstveni zadatak je djelovati sa vlastima zemalja članica EU. Međutim, BiH će biti pozvana da koristi naše alate od 25. oktobra. Oni će vam biti na raspolaganju na hrvatskom jeziku, što će olakšati pristup vašim građanima. Što se tiče naše saradnje sa BiH, vi ste u našem programu "UIC inicijativa za proširenje i integracije", koji pruža naučnu i tehničku podršku zemljama u procesu proširenja. Osim toga, od 2019. implementiraćemo dvije važne inicijative za vašu zemlju. Jedna se odnosi na pametnu specijalizaciju i uključuje pomoć da se lakše integrišete u aktivnosti u oblasti inovacija u Evropi. Druga se odnosi na pomoć na ubrzanju tehnoloških transfera univerziteta i istraživačkih organizacija u vašem regionu. Mi takođe planiramo i treninge i izgradnju kapaciteta kako bi vaši stručnjaci došli kod nas i dobili nova saznanja i iskustva. Mi planiramo i pilot projekat u oblasti nanotehnoloških laboratorija, a poziv će biti objavljen u narednih nekoliko sedmica. Prve polaznike očekujemo već početkom naredne godine.
NN: Koristite li podatke o lijekovima, bolestima i slično?
HAJDU: Naši naučnici se ne bave direktno testiranjem lijekova, to rade druge evropske službe. Ali mi radimo mnogo na kreiranju baza podataka za razne vrste oboljenja širom Evrope, što je posebno korisno za male zemlje poput moje Mađarske ili vaše BiH. Ovo je jedna od oblasti koje su mnogo važne, a ne pridaje im se mnogo pažnje. Recimo, sa Odjeljenjem za zdravstvo pri Evropskoj komisiji mi sarađujemo u borbi protiv rijetkih bolesti i oboljenja. Na primjer, ako u BiH postoji jedna ili dvije osobe oboljele od neke bolesti, to samo po sebi neće biti dovoljan naučni uzorak da se proučava njeno djelovanje kako bi se pronašao lijek. Ali ako u zajedničkoj bazi imamo sve takve slučajeve širom Evrope, istraživačima je mnogo lakše razumjeti prirodu bolesti, a onda samim tim i pronaći adekvatni tretman.
NN: Da li se vaši naučnici bave samo tehničkim naukama ili i društvenim?
HAJDU: To je odlično pitanje jer se mi i te kako bavimo društvenim naukama, posebno u oblasti rada i obrazovanja. Jedan od izazova kojima se mi bavimo je odnos rada i automatizacije i digitalizacije u društvu koje se rapidno mijenja. Mi pomažemo političarima kako da redizajniraju društvene i obrazovne sisteme kako bi se EU pripremila za budućnost. Recimo, ove sedmice ćemo na internet postaviti alat koji će moći koristiti sve evropske škole kako bi uporedile svoje nastavne metode s onim što je potrebno uraditi i tako vidjele koliko su spremni i šta treba da promijene u svom obrazovnom sistemu da bi se popravili. Program se zove "Selfi" jer na neki način škole prave selfi svojih trenutnih kapaciteta. Program će moći koristiti menadžment škola, nastavnici pa čak i učenici. Svako od njih će dobiti upitnik na koji će dati svoje odgovore. Nakon toga, biće automatski kreiran izvještaj za menadžment škola u kojem će moći vidjeti šta su izazovi učenika, šta nastavnika, šta tehničkog osoblja i slično, i kako škole mogu sustići sve one izazove digitalnog doba koji stoje pred njima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.