Uposlenici Ministarstva sigurnosti BiH ne prolaze posebne sigurnosne provjere prilikom upošljavanja u ovom ministarstvu bez obzira na specifičnost posla kojim se bave.
Izjavio je to Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti u BiH, reagujući na vijest o hapšenju pomoćnika ministra sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovića "zbog nabave i izrade oružja za izvršenje krivičnog djela".
Pozivajući na svoje dosadašnje iskustvo, Krešić kaže i da je "moguće da je Vukovićevo hapšenje politički motivirano".
NN: Koje provjere prolaze državni službenici uposleni u Ministarstvu sigurnosti BiH?
KREŠIĆ: Kada su u pitanju uposlenici u Ministarstvu sigurnosti BiH (namještenici i državni sluzbenici), prilikom prijema na određenu poziciju dužni su predočiti uvjerenje o nekažnjavanju i uvjerenje o nevođenju kaznenog postupka izdatu od nadležnog suda. Nikakve posebne dodatne provjere se ne vrše.
NN: Da li podliježu istom režimu provjera kao i ostali državni službenici ili imaju dodatne provjere zbog specifičnosti posla kojim se bave?
KREŠIĆ: Uposlenici Ministarstva sigurnosti BiH nemaju neke posebne provjere prilikom zasnivanja radnog odnosa. Zakonom o državnoj službi precizno je definirano koju dokumentaciju osoba treba priložiti uz zamolbu prilikom prijave na natječaj u institucije i organe BiH.
NN: Trebaju li visokorangirani državni službenici u Ministarstvu sigurnosti prolaziti iste provjere kao i djelatnici sigurnosnih agencija?
KREŠIĆ: U principu procedura prijema i nije nešto posebno različita jer nema nekih specijalnih provjera koje se provode niti za jedne niti za druge. Zakon ih kao takve nije predvidio.
NN: Postoje li garancije da ovi službenici neće otkriti povjerljive podatke kojima imaju pristup?
KREŠIĆ: Kada je u pitanju pristup tajnim podacima, ta problematika je definirana Zakonom o zaštiti tajnih podataka koji je usklađen s NATO standardima. Po tom zakonu, svi uposlenici u institucijama i organima BiH kao i policijskim agencijama moraju proći sigurnosnu provjeru predviđenu zakonom kako bi se utvrdilo postoje li sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima. Rukovoditelji organa dužni su odrediti osobe koji će imati pristup tajnim podacima, potom osobe popunjavaju određene obrasce i daju pisani pristanak da se te provjere za njih urade. Kada provjere budu napravljene, ministar sigurnosti izdaje rješenje o pristupu tajnim podacima za tu osobu.
Implementacija ovoga zakona je u naprednoj fazi.
NN: Koliko je hapšenje Vjekoslava Vukovića, pomoćnika ministra sigurnosti BiH za brobu protiv organiziranog kriminala i terorizma, narušilo sigurnosni sistem BiH?
KREŠIĆ: Ne bih u ovom trenutku špekulirao i pravio neke procjene koje bi mogle dodatno usložniti i ovako složenu situaciju. Držim da ćemo se ozbiljnije nego do sada morati pozabaviti funkcioniranjem sektora sigurnosti u BiH.
NN: Koliko je ovo hapšenje narušilo ugled BiH u domenu njene odlučnosti za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala?
KREŠIĆ: Kazneni postupak koji je pokrenut pred sudom u Rijeci dat će odgovore na mnoga pitanja. Nisam imao uvid u sadržaj kaznene prijave da bih mogao prejudicirati ishod. Evidentno je da ćemo se morati pozabaviti i pitanjem kao što je regionalna suradnja u ovom segmentu kao uvažavanja BiH kao regionalnog partnera.
NN: Postoji li mogućnost da je ovo hapšenje politički motivirano?
KREŠIĆ: Moje dosadašnje iskustvo mi kaže kako je sve moguće. Nisam sklon špekulacijama. Vjerujem da ćemo brzo doći do tog odgovora.