Sud je specifičan budžetski potrošač i država ne smije da štedi kad su u pitanju njegovi troškovi, izjavio je Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci.
Tegeltija je prezicirao da je banjalučki Osnovni sud, kao najveći sud u RS, samo prošle godine u budžet RS unio više od 6,5 miliona maraka, te da bi primarno smanjenje troškova ovom sudu na kraju značilo milionski minus u budžetu RS.
NN: Šta bi za najveći sud u RS uistinu značila štednja, odnosno umanjenje sredstava za materijalne troškove?
TEGELTIJA: Svjesni smo da je ova godina teška i da država mora da štedi, ali sud je specijalni budžetski potrošač. Na sudovima se ne smije štedjeti iz dva razloga... Prvi jer se tako štedi na pravima građana, a posredno gledano, kad sudovi slabije funkcionišu to je pokazatelj nestabilnosti pravnog sistema u zemlji. Naši troškovi su komunalije, dakle računi za poštanske usluge, telefon, struju, dok su troškovi advokatima odbrane po službenoj dužnosti, troškovi krivičnog postupka i naknade za vještake nešto na šta ne možemo uticati. Ako se želi uštedjeti na materijalnim troškovima suda, recimo u visini od 10.000, 20.000 ili 50.000 maraka, to u konačnici može značiti milion maraka manje u budžetu koliko bi iznosio prihod suda da normalno obavlja svoju djelatnost. Osnovni sud je samo prošle godine kroz takse imao prihod od 6,5 miliona maraka. Suština je da mi ne možemo da štedimo jer i sredstva koja su nam doznačena nisu dovoljna za normalno funkcionisanje.
NN: Na koji način sud ipak može doprinijeti sveopštoj štednji državnih institucija?
TEGELTIJA: Prava mjera štednje za sudove jeste da povećate njihov rad i materijalne troškove. Povećan rad suda znači povećanje funkcionalnosti, povećanje prihoda od taksi, kazni, što automatski znači dodatna sredstva u budžetu. Kad sud ne funkcioniše normalno, onda nema ni zarade u budžetu, pa bi primarna "ušteda" na kraju imala milionski minus i to je svima jasno. Sam podatak da se iz godine u godinu konstantno povećava broj novih predmeta pokazuje da se građanima vratilo povjerenje u ovaj sud.
Država nema interesa da sudovi smanje svoj rad, a kamoli da potpuno prestanu sa radom. Sve države na svijetu prvo pokazuju svoje sudove jer su oni pokazatelj funkcionisanja pravne države. Građani mogu imati različite primjedbe na sudove, ali kad god je potrebno da riješe problem, obraćaju se nama.
NN: Osnovnom sudu neophodne su dodatne sudije. Da li trenutni broj sudija uspijeva smanjiti i one zaostale predmete iz ranijeg perioda?
TEGELTIJA: Pored činjenice da smo riješili sve prispjele predmete tokom prošle godine, mi smo sa brojem sudija kojima raspolažemo ujedno uspjeli spustiti i broj neriješenih sa 67.000 na 57.000 predmeta. Samo u prošloj godini sudije su dakle riješile ukupno 692.000 predmeta, odnosno imale su normu od 160 odsto. Tempo rada je strašan, no i pored toga građani imaju pravo da se ljute zbog naše neefikasnosti, ali treba da znaju da je ona proizvod problema koji se stvarao punih 20 godina.
Mi smo toga svjesni, ali tražimo da nam se obezbijede normalni uslovi za rad. Broj sudija i priliv predmeta je nesrazmjeran, ali mi tu ne možemo ništa bez nadležnih, državnih institucija, izuzev da apelujemo prije nego što bude kasno. Mi se stvarno borimo da ovaj sud bude jedan reprezentativni evropski sud.
NN: Da li komunalni predmeti, računi za grijanje, struju, vodu dodatno opterećuju rad suda?
TEGELTIJA: Komunalnih predmeta imamo 35.000 i oni nam stižu u kamionima. To su predmeti koji su malih iznosa i u njima nema suđenja već se sve bazira na vjerodostojnim ispravama. Sudovi se u takvim predmetima pretvaraju u inkasante komunalnih preduzeća, a to nije funkcija sudova jer sudovi su tu da sude. Želim da upoznam građane da zbog ovih predmeta njihova prava neće trpjeti. Za komunalne predmete odredili smo ograničene resurse, kako ne bi gubili efikasnost na ostalim referatima. Države u regionu i evropske zemlje problem komunalnih predmeta riješile su na različite načine, ali ni u jednom nije ostavljeno sudu da ih rješava.
NN: Koliko sredstava je do danas uloženo u rekonstrukciju Osnovnog suda i koliko je rekonstrukcija pomogla građanima?
TEGELTIJA: Mi smo za dvije godine u sud unijeli oko 1,2 miliona KM stranih donacija. Niti jednu marku nisu osjetili građani na svom džepu i to je takođe nešto sa čime se rijetki mogu pohvaliti. Od njemačkog GTZ-a i drugih uspjeli smo potpuno završiti unutrašnju rekonstrukciju zgrade ovog suda. Rezultat su novi upisnici i šalteri na kojima više nema nesnosnih gužvi. Napravili smo tri potpuno nove sudnice, sobe za čuvanje dokaza, postupke medijacije, sudsku biblioteku. Napravili smo sud koji je u potpunosti dostigao zahtjevne evropske standarde i to je nešto što ovaj grad, RS i BiH u potpunosti zaslužuju.
NN: Šta za obične građane znači i nedavno uvedeni CMS sistem u banjalučkom sudu?
TEGELTIJA: Tu smo sasvim sigurno lideri u regionu, među prvima u Evropi i svi građani treba da budu ponosni na tu činjenicu. CMS je značajno unaprijedio sudski proces koji prati niz jako bitnih radnji. Sada je sve to automatizovano, a kompletan proces odvija se preko jedinstvene baze podataka. Smanjio se prostor za korupciju, transparentnost suda je velika. Zahvaljujući CMS-u danas stranka predaje svoju tužbu i odmah dobije obavijest koji sudija ju je zaprimio. Sudije se biraju metodom slučajnog izbora. Za svaki dokument koji se preda dobija se odmah potvrda i ne može se desiti da bude zagubljen. Građani po dolasku u sud u svakom trenutku jednim klikom na računaru mogu biti upoznati u kojoj fazi je rješavanje njihovog predmeta.
Do gruntovnice putem veb sajta
NN: U kojoj fazi je rekonstrukcija sudske gruntovnice?
TEGELTIJA: Za rekonstrukciju gruntovnice Svjetska banka nam je nedavno odobrila sredstva u visini od 1,2 miliona maraka.
Osnovni sud uskoro pušta u rad potpuno novi veb sajt, preko kojeg će građani u svakom trenutku imati pristup gruntovnici.
Do danas je uneseno 60 odsto katastarskih opština koje pokriva naša gruntovnica i očekujemo da će se čitav proces elektronskog uvođenja zemljišnih knjiga koje datiraju iz doba Austrougarske završiti u naredne dvije godine.