Mile Dmičić, profesor ustavnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu, kaže da je iz različitih izjava predsjednika i pojedinih sudija Ustavnog suda BiH jasno da nemaju činjenica na osnovu kojih mogu obrazložiti svoju odluku o neustavnosti 9. januara kao Dana Republike.
"Zbog toga je i došlo do kontradiktornih izjava i konfuzije u saopštenjima, stavovima predsjednika i pojedinih sudija Ustavnog suda BiH", kaže Dmičić.
On ističe da su se sudije našle u problemu, jer moraju napisati odluku i obrazložiti je, a da s druge strane ne postoji nijedna zakonska norma na koju se mogu pozvati. Takođe naglašava da će, ukoliko i objave odluku o neustavnosti Dana Republike, Republika Srpska tražiti njeno preispitivanje, jer nikada neće odustati od svog praznika.
Govoreći o tome šta treba da uradi RS, Dmičić kaže da se može nešto preduzeti tek onda kad odluka Ustavnog suda BiH bude napisana i objavljena, ali da će u svakom slučaju najkvalitetniji naučni i stručni tim predložiti zakon o Ustavnom sudu BiH.
NN: Šta je uradio Ustavni sud BiH? Iz dana u dan se situacija komplikuje, jer predsjednik Suda tvrdi jedno, a sudije tog suda sasvim nešto drugo. Da li je Ustavni sud BiH donio odluku o neustavnosti Dana Republike Srpske?
DMIČIĆ: Ova odluka donesena je preglasavanjem od strane dvoje sudija iz reda bošnjačkog naroda i troje stranih sudija. U njenom donošenju nisu uvažene činjenice prema kojima se u RS garantuje puna ravnopravnost i jednakost naroda i građana pred zakonom i zaštita od bilo kojeg oblika diskriminacije. Dan Republike je sekularni praznik. Krsna slava nije ustanovljena bilo kojim aktom Narodne skupštine, ne nalazi se u sadržaju Ustava, niti u pozitivnom zakonodavstvu RS. Sasvim je slučajno to što se Dan Republike obilježava na dan kada se prema kalendaru SPC molitveno obilježava Sveti arhiđakon Stefan. Stoga nema opravdanja da Republika Srpska ukine Dan Republike. Odluka Ustavnog suda je politički, a ne pravni akt i njeno sprovođenje je upitno i samim tim što dosad nije sprovedeno skoro 90 odluka Ustavnog suda BiH. Potpuno je neprihvatljivo da se u ustavnosudskom sporu cijeni ustavnost Dana Republike sa stanovišta Dejtonskog ustava BiH koji tada nije ni postojao, pa stoga nije mogao biti ni važeći, jer je donesen u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ustavni sud BiH našao se u situaciji da nema činjenice na osnovu kojih može obrazložiti svoju odluku. Zbog toga je i došlo do kontradiktornih izjava i konfuzije u saopštenjima, stavovima predsjednika i pojedinih sudija Ustavnog suda BiH.
NN: S obzirom na to da, kako kažete, nemaju činjenice, mogu li oni preispitati tu svoju odluku?
DMIČIĆ: Ne postoji norma o tome da Sud sam na inicijativu svojih članova preispituje svoje odluke. Njihovo preispitivanje može se izvršiti samo na osnovu zahtjeva stranaka, a to je u ovom slučaju Narodna skupština Republike Srpske, koja će, najvjerovatnije, to i učiniti, istovremeno predlažući zakon o Ustavnom sudu BiH i podnijeti zahtjev da strani državljani ne mogu biti sudije Ustavnog suda BiH i štititi njen ustav, kako bi se prilikom donošenja odluka morao obezbijediti glas po jednog sudije iz svakog konstitutitivnog naroda. Ali, tek onda kada bude donesena i objavljena odluka Ustavnog suda moguće je preduzeti odgovarajuće mjere i aktivnosti.
NN: Znači, NS RS će tražiti preispitivanje odluke Ustavnog suda o neustavnosti Dana Republike?!
DMIČIĆ: Republika Srpska ne može i nikada neće ukinuti svoj praznik i ona će ga stalno obilježavati. Stoga je sasvim opravdano traženje preispitivanja odluke Ustavnog suda BiH.
NN: Tu odluku ne mogu napisati, jer, kako kažete, nemaju činjenica za to?
DMIČIĆ: Ova odluka je neutemeljena jer ne postoje relevantne činjenice podnosioca zahtjeva na osnovu kojih bi Ustavni sud BiH mogao da usvoji zahtjev podnosioca, što sve ukazuje na njegovu neutemeljenost.
NN: I šta onda? U tom slučaju sve će ostati na tome da nema činjenica, nema odluke, a bez odluke nema ni zahtjeva NS RS za preispitivanje.
DMIČIĆ: Odluka Ustavnog suda koja nije objavljena ne proizvodi pravno dejstvo i ne može biti konačna i obavezujuća. Dakle, stranka na koju se odnosi nema obavezu njenog provođenja. Konačno, u svjetlu predloženih okolnosti i pravnih standarda veću štetu može izazvati objavljivanje neutemeljene i nesprovodive odluke, nego što će to biti ukoliko se izvrši njeno racionalno preispitivanje i odbacivanje podnosioca zahtjeva.
NN: Da li će RS insistirati na donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH?
DMIČIĆ: Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH biće pripremljen uz najkvalitetniji na u čni i stručni tim. Međutim, parlamentarna procedura traje duži period. Stoga Ustavni sud može, u okviru svojih ovlaštenja, u veoma kratkom roku izvršiti izmjene svojih pravila i time omogućiti da svaka odluka bude donesena uz uslov da najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda glasa za njeno donošenje.