Centar NAUM želi da doprinese stvaranju podržavajuće klime u našem društvu, koje bi omogućilo povratak naših akademskih građana, s ciljem širenja njihovog znanja u našem okruženju, istakla je u intervjuu za "Nezavisne" Milica Drobac Pavićević, idejni tvorac Centar za nadarenost NAUM, koji djeluje pri Filozofskom fakultetu, i profesorka psihologije.
Kako je istakla, iako se "odliv mozgova" ne može preko noći zaustaviti, vizija i misija Centra usmjerena je ka stvaranju uslova koji bi mladima pokazali da njihov talenat ovdje vrijedi.
NN: Šta je NAUM, sa kojim ciljem je osnovan i otkud ideja za njegovo osnivanje?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: Centar NAUM je osnovan kao podorganizaciona jedinica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci u maju ove godine. Naziv NAUM potiče od riječi nauka i umjetnost, ali i daje prostor za igru riječi, poput "šta ti je NA UMu?", "šta si NAUMio?", asocirajući na radoznalost i promišljanje. Iz naziva se naslućuje da Centar, za sada, neće obuhvatati rad sa sportskim talentima jer za njih treba sasvim drugačiji pristup u radu nego što je zamišljeno našim programima. Ako se nekada u budućnosti stvore uslovi da podržimo i talente u sportu, naravno da ćemo im se staviti na raspolaganje. Ideja o programu NAUM, koji se sada pretvorio u Centar za nadarenost, nastala je 2015. godine, kada je prvi put realizovan kao pilot-projekat u četiri škole, i to u tri banjalučke škole: OŠ "Branko Radičević", OŠ "Dositej Obradović" i OŠ "Stanko Rakita", i u OŠ "Sveti Sava" iz Novog Grada. Program je trajao 2015/2016. školske godine, uspješno je realizovan i učenički radovi su predstavljeni na Festivalu nauke 2016. godine. To mi je pokazalo da program ima potencijal, ali da je neophodna podrška kako bi od pilot-projekta postao samoodrživo sistemsko rješenje za rad sa nadarenim i talentovanim učenicima. Prošlo je sedam godina od prve institucionalne podrške koja je, iz nama nepoznatih razloga, nakon dvije godine izostala, što je na kraju dovelo do toga da se osnuje Centar za nadarenost NAUM pod okriljem Univerziteta u Banjaluci. Cilj je da postane vodeći centar za prepoznavanje, podršku i razvoj potencijala nadarene i talentovane djece i mladih u Republici Srpskoj, koji doprinosi izgradnji inkluzivnog, pravednog i naučno utemeljenog vaspitno-obrazovnog sistema. Misija Centra je trostruka: pružanje sistematske, interdisciplinarne i kontinuirane podrške nadarenoj i talentovanoj djeci i mladima kroz razvoj i realizaciju edukativnih, savjetodavnih, istraživačkih i mentorskih programa; osnaživanje prosvjetnih radnika i porodica nadarenih; te saradnja sa vaspitno-obrazovnim, naučnim, umjetničkim, privrednim i drugim organizacijama u cilju stvaranja okruženja koje prepoznaje i razvija potencijale svakog pojedinca.
NN: Imamo li mladih talenata, da li ih sistem trenutno prepoznaje te koje su prepreke u njihovom razvoju?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: Da, u našoj zemlji postoji mnogo mladih talenata i nadarenih učenika - u to nema sumnje. Međutim, dok ne uspostavimo jasan sistem njihove identifikacije i praćenja, nećemo znati njihov stvarni broj. Najčešće ih prepoznajemo tek kada se njihov potencijal pretvori u opipljive rezultate: medalje sa međunarodnih takmičenja, priznanja s izložbi, učešće u prestižnim predstavama ili upis na renomirane univerzitete. Nažalost, obrazovni sistem ne uspijeva da ih na vrijeme i na pravi način prepozna. Razlozi su brojni - od nedostatka sistemskih alata i procedura za praćenje darovitosti, preko ograničenih kadrovskih i materijalnih resursa, pa sve do činjenice da nastavnici nemaju dovoljno formalnog obrazovanja u oblasti darovitosti i psihološko-pedagoških disciplina. Problem dodatno produbljuju trenutna nedovoljna institucionalna podrška nadležnih organa i otpor konzervativnih struktura u školama prema inovacijama. Posljedice neadekvatne brige o nadarenima su ozbiljne, jer nam oni odlaze iz zemlje, što predstavlja trajni gubitak potencijala, kao i veliki broj tzv. darovitih podbacivača - učenika čije sposobnosti nikada ne postanu vidljive u njihovim postignućima.
NN: Poznati smo kao zemlja "odliva mozgova". Može li se to promijeniti?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: Naša zemlja već dugo nosi etiketu prostora "odliva mozgova". Međutim, želim naglasiti da je odlazak mladih na školovanje i sticanje kompetencija u drugim okruženjima prirodan razvoj njihove nadarenosti i to ne treba da nas plaši. Ono što nas treba plašiti je trajno napuštanje domovine u potrazi za boljim uslovima života i rada. U tom slučaju su posljedice za naše društvo ozbiljne, jer gubimo potencijal i šansu za razvoj i napredak. Razlozi za trajan odlazak ne leže samo u želji za kvalitetnijim obrazovanjem ili boljim primanjima, već jednako važnu ulogu ima i to kada vlada nepovoljna društvena klima, u smislu nedovoljne podrške lokalne zajednice, ograničene mogućnosti za profesionalni razvoj, slabe povezanosti sa privredom, kao i osjećaj da društvo ne prepoznaje dovoljno vrijednost znanja i inovacija. Kada mladi u svom okruženju ne vide prostor za pripadnost i napredak, prirodno je da traže šansu drugdje. U tom kontekstu Centar NAUM želi da doprinese stvaranju podržavajuće klime u našem društvu, koje bi omogućilo povratak naših akademskih građana, s ciljem širenja njihovog znanja u našem okruženju. Iako se "odliv mozgova" ne može preko noći zaustaviti, vizija i misija Centra usmjerena je ka stvaranju uslova koji bi mladima pokazali da njihov talenat vrijedi upravo ovdje. Kroz razvoj programa, mentorstvo, psihološku podršku, povezivanje s lokalnom zajednicom i privredom, kao i promociju uspješnih alumnista, Centar nastoji graditi okruženje u kojem mladi mogu vidjeti budućnost za sebe, da osjećaju da ovdje imaju priliku i podršku.
NN: Koliko društvo, mediji, institucije i drugi vode računa o nauci, posebno mladima?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: Nažalost, nauka i mladi talenti su kod nas rijetko u prvom planu. Iako postoje pojedinačne inicijative i entuzijasti koji ulažu vrijeme i energiju, društvo u cjelini još uvijek ne pridaje dovoljnu pažnju istraživačkom radu i naučnim postignućima mladih. Mediji češće prate sportske ili političke teme, dok vijesti o uspjesima učenika na međunarodnim takmičenjima ili inovatorima nerijetko ostanu u sjeni. Čak i kada se vode političke kampanje za izbore, nisam primjetila da iko pominje ulaganje u obrazovanje i nauku, pa makar i deklarativno. Institucije, s druge strane, podržavaju nauku, ali su konkretni mehanizmi podrške mladima izuzetno ograničeni - od stipendija i grantova do prostora za istraživanje i saradnju sa privredom. Stiče se utisak da ne postoji sistemska podrška naučnom radu i talentima, odnosno da nemaju jednaku vrijednost kao u društvima koja ulažu u znanje i inovacije. Zbog toga je važno postojanje organizacija poput našeg centra, jer nam one omogućavaju da ulaganjem u mlade ulažemo u budućnost cijelog društva. Ako mediji, institucije i zajednica počnu davati veći značaj nauci i mladima, to može poslati snažnu poruku da je znanje važno i da se isplati vrijedno učiti i raditi.
NN: Šta je preduslov da se popravi stanje kada je riječ o brizi za mlade talente? Imamo li stručan kadar koji to može "iznijeti"?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: Kada je riječ o stručnom kadru koji može da "iznese" rad s mladima, odgovor je složen. U nekim oblastima imamo vrhunske ljude i primjere dobre prakse. Troje učenika iz BiH, među kojima i Andrej Krčmar iz banjalučke Gimnazije, osvojilo je zlatne medalje na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Studentkinja Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Aleksandra Zekanović rušila je rekorde u plivanju, donoseći medalje sa domaćih i međunarodnih takmičenja. Na Ekonomskom fakultetu UNIBL studenti učestvuju u SMART projektu, razvijaju inovativne biznis ideje i ostvaruju praksu u inovacionim centrima i Privrednoj komori RS. Najbolji studenti dobijaju stipendije i priliku da se uključe u međunarodne posjete, poput studijskog boravka u Beču i sl. Sve su ovo primjeri koji nam pokazuju da imamo stručni kadar. Međutim, postoje i oblasti u kojima nedostaje kadrovske i stručne podrške - posebno u radu s nadarenima u manjim sredinama i u razvoju mreža mentora van univerzitetskih centara. Upravo tu je potrebna saradnja sa stručnjacima iz regiona, kao i povezivanje s našim ljudima iz dijaspore koji imaju renomirane karijere širom svijeta. Preduslov za promjenu jeste stvaranje otvorene zajednice - one koja uči od najboljih, povezuje se sa stručnjacima u zemlji i inostranstvu i ne zatvara se pred iskustvima drugih. Samo tako možemo graditi nove stručnjake kod nas i pružiti mladima osjećaj pripadnosti, podrške i realne šanse za uspjeh.
NN: Krajem septembra planirano je i održavanje konferencije o mladim talentima. Šta je cilj konferencije, ko će na njoj učestvovati i kako vidite NAUM u budućnosti?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: Cilj konferencije je da mladim talentima damo vidljivost i prostor da se njihovi potencijali prepoznaju i podrže. Konferencija će biti održana 26. septembra u Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Banjaluci, pod pokroviteljstvom Željke Cvijanović, srpskog člana Predsjedništva BiH, a u suorganizaciji sa Fondacijom "Kaća". Ovaj događaj okupiće učenike, studente, nastavnike, stručnjake iz oblasti psihologije, pedagogije, umjetnosti i nauke, kao i predstavnike privrede i javnih institucija. Govornici će, između ostalih, biti i direktori renomiranih regionalnih centara koji se bave obrazovanjem nadarenih, poput Istraživačkog centra Petnica iz Srbije i Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan iz Hrvatske. Konferencija će biti mjesto razmjene ideja i iskustava, ali i početak dugoročne saradnje u cilju stvaranja sistemske i održive podrške mladim talentima.
NN: Kakvu saradnju NAUM trenutno ima sa institucijama "nadležnim" za mlade talente?
DROBAC PAVIĆEVIĆ: S obzirom na to da je Centar za nadarenost osnovan nedavno, još je rano govoriti o razvijenoj saradnji sa nadležnim institucijama. Ipak, smatram da je od izuzetne važnosti uspostavljanje čvrste veze sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS i Republičkim pedagoškim zavodom. Na taj način ćemo omogućiti kontinuiranu podršku u obrazovanju nadarenih i talentovanih učenika. Takođe, udruženim snagama biće snažniji u suočavanju sa izazovima koji će izvjesno pratiti naša nastojanja da omogućimo kvalitetnije obrazovanje za sve naše učenike. U kabinetu gospođe Željke Cvijanović već je održan sastanak na kojem su razmijenjena iskustva u radu sa nadarenim i talentovanim učenicima, a na njemu je jasno izražena obostrana želja za saradnjom, ali će vrijeme pokazati koliko će ta saradnja biti uspješna.