Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske nastoji da ulaže u finansijske instrumente emitenata s niskim rizikom, a koji donose stabilan prinos, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Miloš Grujić, direktor Društva.
Kako nam je rekao, tom investicionom politikom će se voditi i u narednom periodu.
"Cilj nam je ostvariti strukturu portfelja gdje dominantnu ulogu imaju sigurni finansijski instrumenti. U takvom portfelju će najveće učešće imati dugoročne dužničke hartije od vrijednosti, a onda instrumenti tržišta novca i depoziti kod banaka", kaže Grujić.
NN: S obzirom na pozitivan poslovni rezultat, koliko Fond PIO RS kao vaš osnivač može očekivati novca od vas?
GRUJIĆ: PREF RS je prošle godine ostvario neto dobit u iznosu od 6,1 milion KM, što je za 22% više nego 2017. godine. Ove godine planiramo isplatu dividende Fondu PIO u iznosu većem od pet miliona konvertibilnih maraka, što je devet odsto više nego prošle godine.
NN: Koliku je dividendu PREF naplatio od preduzeća iz svog portfelja?
GRUJIĆ: Iznos naplaćenih dividendi preduzeća iz portfelja PREF-a ima trend pada, ali su i dalje najznačajniji prihodi PREF-a. Po tom osnovu ostvaren je 5,41 milion maraka, što je za 14% manje nego u 2017. godini. Od toga je samo "Telekom Srpske" isplatio 5,1 milion KM.
NN: Brojna preduzeća ste i otpisali?
GRUJIĆ: Poštovanje Međunarodnih računovodstvenih standarda i principa opreznosti i prošle godine nas je primoralo da dio negativnih revalorizacionih rezervi priznamo na teret rashoda u bilansu uspjeha. Taj otpis se odnosi na preduzeća kod kojih je otvoren stečaj i gdje su očekivanja da će doći do stečaja. Na kraju 2018. ovaj iznos je bio oko 1,1 milion KM. Od osnivanja Fonda do sada ukupan iznos otpisa po ovom osnovu je 31,7 miliona konvertibilnih maraka.
NN: U kojem su se pravcu u posljednjih nekoliko godina kretale vaše investicije?
GRUJIĆ: Prethodnih godina je PREF kontinuirano povećavao učešće dužničkih hartija u portfelju, a time i prihode od kamata. Trenutno je 38% portfelja PREF-a, ili oko 92 miliona KM, u dužničkim instrumentima i bankarskim depozitima. Investicione aktivnosti koje smo sprovodili od osnivanja, početkom 2011. godine do sada, u ukupnom iznosu od 175 miliona konvertibilnih maraka sada daju pune efekte. Imovina PREF-a čini jedan odsto ukupne imovine Republike Srpske. Dobiti mandat da njom upravljamo predstavlja veliku odgovornost, privilegiju i čast.
NN: Koji su dugoročni ciljevi Fonda?
GRUJIĆ: Cilj nam je ostvariti strukturu portfelja gdje dominantnu ulogu imaju sigurni finansijski instrumenti. U takvom portfelju će najveće učešće imati dugoročne dužničke hartije od vrijednosti, a onda instrumenti tržišta novca i depoziti kod banaka. Vodimo se načelima sigurnosti i likvidnosti imovine Fonda, diverzifikacije rizika i imovine kojom upravljamo i naravno načelom profitabilnosti. U najkraćem, to znači da nastojimo da ulažemo u finansijske instrumente emitenata s niskim rizikom, a koji donose stabilan prinos. Istovremeno, nastojimo da ostvarimo disperziju rizika. Težimo tome da osiguramo redovne prilive novca za izmirenje svih trenutnih i procijenjenih budućih obaveza koje Fond ima.
NN: U 2017. godini PREF je zajedno sa još dva partnera osnovao Društvo za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom. Kako ta priča napreduje?
GRUJIĆ: Za nešto više od godinu postojanja povjerenje Dobrovoljnom fondu je ukazalo nekoliko hiljada članova, a iznos kojim se upravlja se svakodnevno uvećava. Sadašnji zaposleni će putem Fonda PIO primati penziju u visini koja će zavisti od budućih uplata tada zaposlenih. Sa druge strane, uplate u treći stub akumuliraju se na ličnom računu svakog člana Fonda, a isplate zavise isključivo od uplaćenih iznosa od strane članova Fonda, dužine perioda akumulacije i ostvarenih prinosa na uplaćena sredstva. Uplate u treći stub su dobrovoljne, fleksibilne, kako iznosom, tako i periodom uplate, i predstavljaju ličnu imovinu člana Fonda. Ukoliko pojedinac promijeni poslodavca, novac ostaje na njegovom ličnom računu.
NN: Ljudi često miješaju dobrovoljnu štednju i penziju i životno osiguranje.
GRUJIĆ: Ova dilema je razumljiva. Osnovna funkcija životnog osiguranja je osiguranje od određenih rizika nastupanja bolesti ili od smrti, a suština privatne penzije je štednja za budućnost. Bez obzira na sve, treba misliti na budućnost. Idealno je i štedjeti i uplaćivati u dobrovoljni fond i imati životno osiguranje. Malo ko može da odvaja za sve to. Svi ćemo ostariti i svi želimo zadržati dostojanstvo u starosti. Imaćemo manje-više iste prohtjeve, a trebaće i novac za lijekove. Poželjno je da u starosti ne tražimo novac od svojih nasljednika. Zato za treće doba sa što manje briga treba početi štedjeti - odmah. Na bilo koji način.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.