Nagrada za najboljeg načelnika u BiH priznanje je cijeloj lokalnoj zajednici i svim mojim saradnicima i ne doživljavam je lično. Već dva mandata sam načelnik, a jedan mandat sam proveo kao predsjednik opštinskog parlamenta. To je dovoljno vremena da prepoznam probleme i ono što lokalna vlast treba da radi kako bi bila servis građana i privrednika, kaže Milovan Topolović, načelnik Laktaša.
Govoreći o planovima za budućnost, ističe da je saradnja sa privrednicima ključ uspjeha, a Strategija razvoja Laktaša do 2015. godine putokaz kako treba raditi.
"Privrednici otvaraju nova radna mjesta što je, s obzirom na veliku nezaposlenost, dragocjeno za svaku lokalnu zajednicu. Moramo stvarati uslove da ljudi dolaze i investiraju kod nas, te zapošljavaju naše građane", rekao je Topolović.
NN: Nagradu za najnačelnika 2011. dobili ste zbog rezultata u stvaranju ambijenta za biznis i uticaj na privredni procvat Laktaša. Kako ste uspjeli da postignete takve rezultate?
TOPOLOVIĆ: Prepoznali smo naše resurse, definisali prostore industrijske zone, zakonsku regulativu koja se tiče lokalne zajednice maksimalno smo prilagodili investitorima. Dosta smo fleksibilni i tolerantni kada neko treba da gradi i radi. Pojednostavili smo procedure za dodjelu zemljišta i prikupljanje dokumentacije. Vrijeme je novac, pa pustimo ulagače da rade i ne gube vrijeme na birokratiju, administraciju ubrzamo, posredujemo između investitora i republičkih vlasti kada je to potrebno. To investitorima uliva povjerenje, a nama otvara put za kvalitetnu saradnju.
NN: Po odluci žirija, nagradu opravdava i to što ste znatna sredstva usmjerili u kapitalne investicije. Šta su vaši najvažniji projekti?
TOPOLOVIĆ: To su prije svega javna rasvjeta, kvalitetne saobraćajnice, kanalizacija i vodovod. Gradimo vodovodni sistem Maglajani - Kriškovci, sa kojeg će se 13 sela napajati vodom. U Kriškovcima je sav posao obavljen, a u Maglajanima je završen primarni vod, dug 40 kilometara, dok je projekat sekundarne mreže urađen i nadam se da ćemo je završiti iduće godine. Industrijska zona u Aleksandrovcu treba 110-kilovatnu trafo-stanicu. Zemljište je uređeno, imamo plansku dokumentaciju i samo treba instalirati objekat. Nažalost, taj projekat stoji već dvije i po godine jer nemamo saglasnost jednog člana "Elektroprenosa BiH" iz Federacije BiH. Opština nema toplifikacioni sistem, a imamo termalne izvore, pa smo uradili odgovarajuću studiju za toplifikaciju.
NN: Sve to zahtijeva mnogo novca. Da li ste zadovoljni punjenjem budžeta opštine ove godine?
TOPOLOVIĆ: Veoma smo oprezni kada je u pitanju planiranje budžeta, a ove godine on je ostvaren sa oko 98 procenata. Budžet za narednu godinu planirali smo na osnovu ovih rezultata, nismo htjeli da budemo ambiciozni cijeneći opšte stanje u privredi i društvu. Od 1. januara uvodi se porez na imovinu građana, a treba donijeti odluku o poreskoj stopi. Na lokalnim parlamentima je da odrede koliko će ona iznositi, u rasponu od 0,05 odsto do 0,5 odsto. Smatram da bi Banjalučka regija trebalo da ima ujednačenu stopu ovog poreza. I ovo će uticati na punjenje opštinske kase. Kako bi novca bilo za sve, moramo da mijenjamo potrošački mentalitet i da učimo da štedimo.
NN: Kako investitori vide Laktaše i šta Vi činite za njih?
TOPOLOVIĆ: Mnogi investitori kažu da već na ulasku u Laktaše vide da je riječ o uređenoj zajednici i to ostavlja pozitivan utisak. Tu je i brza administracija po kojoj nas prepoznaju i rado dolaze ovdje. Proširićemo saobraćajnice koje se protežu kroz 38 seoskih naselja, što je bitno onima koji žele da rade sa našim poljoprivrednicima. Veliku pažnju posvetili smo sređivanju infrastrukture koja privlači investitore. Uređena zajednica u svim oblastima života ključ je za njihov dolazak.
NN: Lijevče polje ima odličan potencijal za poljoprivrednu proizvodnju. Kakva je saradnja sa poljoprivrednicima?
TOPOLOVIĆ: Odlično sarađujemo. Naši ljudi imaju izvrsnu tradiciju u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na jugoslovenskom tržištu su se samostalno snalazili, a sada im je potrebna i naša podrška. Poljoprivreda nikada nije visoko profitabilna, ali zapošljava ljude i smanjuje odliv novca za uvoz. Organizujemo edukacije, subvencionišemo proizvodnju mlijeka, obezbjeđujemo besplatne sadnice jagoda i vinove loze, podstičemo razvoj plasteničke proizvodnje. Sve to naš je doprinos za opstanak poljoprivrednih domaćinstava. Nedavno je otvorena i pakirnica za voće i povrće, pa se nadam da će to prepoznati naši megamarketi i da će na njihovim policama biti sve više proizvoda sa naših oranica.
NN: U Laktašima se posebna pažnja poklanja mladima. Da li je ekonomska kriza poremetila ovaj trend?
TOPOLOVIĆ: Iako je budžet za deset miliona KM manji nego 2008. godine, mladi ne trpe. U 38 sela saniraćemo omladinske domove, izgraditi po jedan osvijetljen teren za basket ili mali fudbal. Cilj je da povećamo kvalitet života mladih u selima. Imamo najliberalniju odluku o stipendiranju, ne odustajemo od podrške brojnim nevladinim organizacijama koje rade sa bolesnom i problematičnom djecom te mališanima iz ruralnog dijela opštine.
Kolege vrijedne hvale
NN: Da ste bili u prilici da Vi nekome dodijelite nagradu za najboljeg načelnika, koga od kolega biste odabrali i zašto?
TOPOLOVIĆ: Cijenim ljude koji osjećaju ovo vrijeme, imaju radne navike i odgovorno obavljaju svoj posao. Kada bih birao najboljeg načelnika, u obzir bih uzeo kompletan ambijent, odnos prema građanima i način na koji se sprovodi Zakon o lokalnoj upravi. Izuzetno visoko mišljenje imam o Dragoljubu Davidoviću, gradonačelniku Banjaluke, i o Nikoli Kragulju, načelniku Gradiške, mada i sa ostalim kolegama odlično sarađujem. Poslijeratno vrijeme nije lako, ali moramo da dajemo maksimum od sebe. Teško je reći ko je najbolji u ovom poslu.