Intervju

Mirko Šarović za "Nezavisne": Domaća proizvodnja se ne štiti na granici

Mirko Šarović za "Nezavisne": Domaća proizvodnja se ne štiti na granici
Foto: N.N. | Mirko Šarović za "Nezavisne": Domaća proizvodnja se ne štiti na granici
Dejan Tovilović

Domaća proizvodnja se ne štiti na granici, nego podsticajima i razvijanjem širokog spektra podrške, te ukidanjem brojnih nameta, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Moramo da podignemo standard do tog nivoa da to zadovoljava evropske standarde, a da na taj način spriječimo uvoz u BiH nekvalitetnih proizvoda koji štete domaćoj proizvodnji. Neko misli da je zaštita proizvodnje to što ćemo nekome na granici staviti rampu. To je očigledno pogrešan koncept i očito se u tome ne razumijemo", kaže Šarović.

Odlazeći ministar za svoj najveći uspjeh u ovom mandatu smatra to što je ovo ministarstvo ponovo učinio važnim, a najviše žali zbog činjenice što nije usvojen zakon o električnoj energiji i gasu, koji bi, kako je rekao, donio brojne benefite i odgovorio na brojna pitanja koja će se tek otvoriti u budućnosti.

NN: Kosovo je uvelo prilično visoke carine na mlijeko iz BiH. Osim poziva da se one ukinu, neke veće zvanične reakcije nema. Šta se čeka?

ŠAROVIĆ: I sami znate da smo nedavno u Beogradu imali ministarski skup na koji su se odazvale četiri zemlje, a što je bila moja i inicijativa ministra Ljajića. Pred konferenciju Kosovo je ukinulo dio sankcija koje su uveli za sve zemlje u okviru CEFTA sporazuma. Djelimično su ukinuli mjere za voće i povrće, a ostao je još jedan broj tarifnih linija, te carine na mlijeko iz BiH i pivo kada je u pitanju Crna Gora. Poslali smo poruku vlastima na Kosovu da očekujemo da ukinu i preostale zaštitne mjere jer smatramo da se radi o dažbinama koje su protivne pravilima CEFTA, i iako su ih nazvali zaštitnim mjerama, potpuno je jasno da nisu izvršene nikakve konsultacije te da sve strane nisu obaviještene. Kada je BiH u pitanju, od šest tarifnih linija na koje su uveli carine, na tri uopšte nema izvoz, što govori o apsurdnosti odluke, odnosno da je sve učinjeno bez ikakve pripreme. Naredne sedmice očekujemo sjednicu Vlade Kosova, gdje ćemo vidjeti da li će postupiti u skladu s našim zahtjevima, a ukoliko se to ne desi, svaka od strana će da preduzme bilateralne poteze.

NN: Oni su djelimično ukinuli pojedine carine koje se odnose na Srbiju i Makedoniju, ali kada je BiH u pitanju ne odustaju. Da li je to neka poruka za BiH?

ŠAROVIĆ: Moguće je da Kosovo na ovaj način šalje određene poruke. Ono što ja mogu da kažem je da BiH ni na koji način ne ugrožava njihovu ekonomiju. Kada je riječ o mlijeku, u pitanju je slični ili isti izvoz kao i prošle godine, što znači da nema prekomjernog izvoza, tako da je odluka za uvođenje zaštitnih mjera u vidu carine kada je u pitanju BiH besmislena. Mi ćemo preduzimati korake koji nam stoje na raspolaganju bez obzira na to da li se radi o političkom manevru, pritisku ili se radi o bilo kom drugom razlogu.

NN: Zašto BiH ne uvodi zaštitne mehanizme kod uvoza, ako ih uopšte ima? Mnogi vas često prozivaju kako ne reagujete kad za to ima osnova. Kolika je vaša institucionalna moć u ovakvim slučajevima? Šta vi realno u tim momentima možete uraditi?

ŠAROVIĆ: Da biste uveli zaštitne mjere, za to morate da imate argumentaciju i da sprovedete postupak koji prilično dugo traje. Kada je Kosovo u pitanju, više se isplati da se rješenje traži pregovorima jer BiH mnogo više izvozi nego što uvozi. Moramo da budemo pametni. Ljudi od neznanja pomišljaju odmah na tako nešto, a to je nešto zadnje, jer je pitanje šta bi to donijelo BiH. Ne vidim kakav bi efekat dalo uvođenje kontramjera kada Kosovo u BiH uvozi sirove kože u vrijednosti od oko milion maraka, a BiH na Kosovo izvozi robu vrijednu 150 miliona KM. Mislim da je blesavo razmišljati na takav način.

NN: Da li je, prema Vašem mišljenju, realno da u BiH uskoro dođe do konsenzusa na svim nivoima kada je zaštita domaće proizvodnje u pitanju i nekog jedinstvenog stava?

ŠAROVIĆ: U ovom trenutku ne. Po tom pitanju postoji mnogo nerazumijevanja na svim nivoima i u svim strukturama društva. Zaštita domaće proizvodnje se ne uvodi na granici, i tu je osnovno nerazumijevanje. Ona se uvodi podrškom domaćoj proizvodnji kroz podsticajne mjere, razvijanjem širokog spektra podrške kroz budžete entiteta i lokalnih zajednica, uvođenjem kategorije plavog dizela, podrškom sistema za navodnjavanje, za iskorjenjivanje bolesti, privlačenjem investicija, obezbjeđenjem projekata, nabavkom mehanizacije. To je suština zaštite domaće proizvodnje kako bi ona bila konkurentnija i kako bi mogla da izađe na evropsko i druga tržišta. Da joj pomognemo kroz moderno zakonodavstvo i da je rasteretimo obaveza davanja, da smanjimo njihov udio u različitim necarinskim taksama i drugim dažbinama koje plaćaju, kao i da podignemo standard do tog nivoa da to zadovoljava evropske standarde, a da na taj način spriječimo uvoz u BiH nekvalitetnih proizvoda koji štete domaćoj proizvodnji. O tome se radi. Neko misli da je zaštita proizvodnje to što ćemo nekome na granici staviti rampu. To je očigledno pogrešan koncept i očito se u tome ne razumijemo.

NN: Uz sve probleme nadovezale su se i carine na čelik koje je uvela Evropska unija. Koliko realno BiH tu može na bilo šta uticati i kakve se refleksije mogu očekivati na domaćem tržištu?

ŠAROVIĆ: Ulazimo u vrlo dramatično i opasno vrijeme za trgovinu na globalnom nivou. BiH i zemlje regiona su mali igrači, tako da moraju da se osvrću i lijevo i desno i da pokušaju da uticaj negativnih trendova bude što manji. EU je na osnovu mjera SAD potegla s ovim mjerama dodjeljujući jedinstvenu globalnu opštu kvotu na bazi trogodišnjeg presjeka uvoza u EU i sada je to gotova stvar za narednih šest mjeseci. Pitanje je kako će se to reflektovati na ekonomiju BiH, Srbije, Makedonije, ali i dijelom Crne Gore. Za BiH sigurno je ovo pitanje od izuzetne važnosti. Pitanje je kako će se "ArcelorMittal Zenica" snaći kao finalni proizvođač u korištenju globalne kvote i hoće li ga pojesti veliki proizvođači iz Turske, Kine, Moldavije i Ukrajine, ili će uspjeti da obezbijede izvoz u granici prošlogodišnjeg, što bi bilo zadovoljavajuće. Neki kritični momenat će doći u novembru, kada će se vidjeti koliko su uspjeli da iskoriste globalne kvote. Mi smo kao zemlja, ako se već EK opredijelila za ove zaštitne mjere, da kvota bude bilateralna i da se obezbijedi na nivou prošle i pretprošle godine. Međutim, desetak zemalja je podržalo BiH i Srbiju, a ostali su bili za globalne kvote. Generalno, ova mjera je uglavnom štetna za BiH, a štete nećemo moći odmah sagledati. Moramo se pripremati za vrijeme koje dolazi, a mi kao ministarstvo, ali i drugi komorski sistemi i kompanije, radimo na tome i pripremamo se za jednu vrstu saslušanja koje će biti u septembru i kada će BiH da iznese svoj stav. Mislim da nastojimo u ovoj situaciji pomoći maksimalno.

NN: Jabuke iz BiH ponovo mogu u Rusiju. Da li je sistem kontrole i nadzora sada dobro uspostavljen i da li je moguće da se neka slična zloupotreba desi u budućnosti?

ŠAROVIĆ: Sistem kontrole je bolji nego što je do sada bio, a što se mene tiče, sistem kontrola bi trebalo da bude još rigorozniji. Mislim da nam je bezbjednost i sigurnost isporuke najvažnija. I sami znate koliko sam zajedno sa svojim saradnicima uložio truda da ponovo uspostavimo ovaj sistem izvoza jabuka i zaista bih bio razočaran da ga neko ponovo naruši. Nama ne treba nijedan subjekat koji preprodaje jabuke koje nisu u BiH i prodaje ih u Rusiju i apsolutno sam za sankciju svakog ko to radi. To je kriminal najveće vrste i korist ima samo taj pojedinac. Nama treba sistem. Skoro sam imao sastanak s voćarima u Banjaluci i pozvao sam ih da zajedno otkrivamo one koji se bave zloupotrebama jer je to upravo u njihovom interesu. Jabuke su već krenule u izvoz i mislim da smo najveću radost donijeli desetinama porodica koje u zadovoljstvu beru svoje plodove i šalju u Rusiju.

NN: Gdje su, prema Vašem mišljenju, buduća tržišta na kojima BiH može ostvariti dobre rezultate?

ŠAROVIĆ: Nastojimo da ostvarimo trgovinu s Kinom. Sporazum o veterinarstvu i zdravlju životinja je potpisan i bar neki privrednici će moći da izvoze na to tržište. Izašli smo i na tržište Libana, a očekujemo i da dobijemo zeleno svjetlo iz Rusije za izvoz hrane životinjskog porijekla jer zasad izvozimo samo voće i povrće, te lijekove.

NN: Vaš mandat ističe kroz nekoliko mjeseci. Šta smatrate kao Vaš najveći uspjeh, a zbog čega žalite?

ŠAROVIĆ: U svakom slučaju to je obezbjeđenje visokih standarda koji su nam omogućili izvoz za Evropsku uniju različitih proizvoda, jer u EU od prošle godine možemo da bez carina izvozimo voće i povrće. Završili smo pregovore u vezi s izvozom piletine, a izvoz u Tursku je doživio ekspanziju. Ipak, ispred svega, najvažnijim smatram to što sam ovo ministarstvo učinio važnim, što do sada nije bio slučaj. Ja sam taj koji sam svojim djelovanjem i uticajem, poznanstvima i vezama širom svijeta učinio ovo ministarstvo prepoznatljivim i mislim da je to nešto što je najvažnije što sam uradio. Nekima se to sviđa, a nekima ne, ali su to činjenice. Sa druge strane, žalim što nismo završili postupak u vezi s usvajanjem zakona o električnoj energiji i gasu. Smatram da je to bila najbolja opcija i za Federaciju BiH i za RS, a bili smo na milimetar od rješenja s kojim bismo napravili prodor ka evropskim fondovima, ka sredstvima za zapadni Balkan i za investicije. Loše je da zavisimo samo od jedne cijevi koja iz Rusije ide preko Ukrajine i Srbije, a koja će se uskoro zatvoriti. Pametno bi bilo da razmišljamo šire i drugačije. Mislio sam da smo mogli zajednički da dođemo do rješenja. Taj zakon bi nam omogućio da otvorimo berzu električne energije o kojoj svi pričaju, ali gdje niko neće da vidi da je bez zakona uzaludno razgovarati o tome, gdje će biti njeno sjedište i kako će se dijeliti novac sa te berze. Bez zakona nema ništa od toga. Taj zakon je gotov, na stolu i, ko zna, možda ga ipak donesemo.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije