Intervju

Miro Džakula: Brčko ne zaslužuje prihode koje ima

Miro Džakula: Brčko ne zaslužuje prihode koje ima
Foto: Vladimir Stojaković | Miro Džakula: Brčko ne zaslužuje prihode koje ima
Uroš Vukić

Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" da je Brčko distrikt siva zona i da se u rješavanje problema koji tamo postoje moraju uključiti svi.

Navodeći da od deset firmi za koje zbog malverzacija ode izvještaj u Tužilaštvo BiH, sedam dolazi iz Brčko distrikta, Džakula kaže da taj distrikt mora dijeliti sudbinu entiteta, pitajući se zašto tamo još nema fiskalnih kasa.

"Brčko distrikt je grad od oko 80.000 ljudi, a potroši godišnje oko 160 miliona KM i to bi trebalo da bude pokazatelj svima u BiH, uključujući i međunarodnu zajednicu, da bi tu trebalo nešto raditi", rekao je Džakula.

NN: U prvih pet mjeseci prikupljeno je za oko 250 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine. Kako, s obzirom na to da privreda i BDP ne rastu po toj stopi?

DŽAKULA: Mi smo za prvih pet mjeseci naplatili dvije milijarde i 949 miliona KM, imamo rast bruto prihoda od 9,3 posto i neto prihoda od 9,1 posto i to je znatno više od rasta BDP-a. Nekoliko je razloga za to zahvaljujući svakodnevnim aktivnostima Uprave, transparentnosti u radu i partnerskom odnosu sa carinskim i poreskim obveznicima. BDP u BiH raste okvirno 2,8 do 3,2 posto, a prihodi za prvih pet mjeseci za oko 9,3 posto u bruto iznosu. Razlika jeste u tome što UIO radi kvalitetnije svoj dio posla nego što se to ranije radilo. Uveli smo brojna pojednostavljenja za carinske obveznike, ponudili nove usluge za PDV obveznike. S druge strane, bolji partnerski odnosi sa svima, saradnja sa Tužilaštvom BiH, SIPA, Graničnom policijom..., opredijelili su sve one koji nisu plaćali javne prihode da počnu to plaćati i da poštivajući zakone u BiH izvršavaju svoje obaveze.

NN: Da li je rast prihoda dovoljan da građani osjete neki boljitak?

DŽAKULA: Zona odgovornosti UIO je naplata prihoda. Mišljenja sam da bi upravo građani kroz bolje usluge od države trebalo da osjete boljitak od rasta prihoda.  Međutim, kako i koliko građani treba da osjete rast prihoda u nadležnosti je vlada i onih koji su odgovorni za raspodjelu prihoda. Činjenica je da je prihoda više, ali na nivou entiteta se vode sve one politike bitne za život građana u BiH.

NN: Spomenuli ste prihode... Brčko distriktu od prikupljenih prihoda pripada 3,55 odsto. Da li su oni zaista na tom nivou?

DŽAKULA: Brčko distrikt je jedino područje u BiH gdje ne možete dobiti fiskalni račun za kupljenu robu ili primljene usluge. To znači da Poreska uprava Brčko distrikta još nije organizacijski i potrebnom opremom osposobljena, a s obzirom na trenutno stanje upitno je i koliko postoji želja u Brčko distriktu da se uvedu fiskalne kase. Samim tim otvara se mogućnost zloupotrebe i izbjegavanja plaćanja javnih prihoda, uključujući i indirektne poreze za koje smo mi odgovorni. Iznijet ću konkretne brojke. Od deset tvrtki za koje postoji osnovana sumnja da su počinile krivično djelo iz oblasti indirektnih poreza i za koje je Uprava proslijedila izvještaje Tužiteljstvu BiH, njih sedam je upravo iz Brčko distrikta. To dokazuje da se radi o jednoj velikoj sivoj zoni, a u rješavanje ovog problema moraju su svi uključiti.

NN: Da li Brčko zaslužuje prihode u iznosu od 3,55 odsto?

DŽAKULA: Prema raspoloživim podacima UIO - ne zaslužuje. Odlukom visokog predstavnika Brčko distrikt je dobio koeficijent krajnje potrošnje 3,55 posto. Krajnja potrošnja u Brčko distriktu po osnovu PDV prijava kreće se od 2,94 do 3,17 posto maksimalno, što znači da oko 0,50 posto prihoda po krajnjoj potrošnji gube Federacija BiH i Republika Srpska. Radili smo određene izračune i radi se o ogromnim iznosima novca koji je oduzet od RS i FBiH i koji je dodijeljen Brčko distriktu. Za sve ove godine to je oko 180 miliona KM. U Brčko distriktu živi oko 80.000 ljudi, a potroši godišnje oko 160 miliona KM i to bi trebalo da bude pokazatelj svima u BiH, uključujući i međunarodnu zajednicu, da bi tu trebalo nešto mijenjati. UIO se obratio i Vijeću ministara BiH i svim bitnim institucijama u državi za stanje u Brčko distriktu. To je distrikt u Bosni i Hercegovini, mora poštovati zakone BiH i logično bi bilo da ako imamo fiskalne kase u RS i FBiH da ih imamo i u Brčkom.

NN: Ko treba da pokrene tu priču: Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje ili neko drugi?

DŽAKULA: Tu priču mogu da pokrenu samo predstavnici međunarodne zajednice koji su svojim aktom izuzeli Brčko distrikt iz obračuna krajnje potrošnje kada je u pitanju raspodjela prihoda od indirektnih poreza. Brčko distrikt je u BiH i treba da dijeli sudbinu entiteta kada je u pitanju krajnja potrošnja. Zbog nepostojanja fiskalnih kasa imamo problem sa mnogim tvrtkama koje žele da izbjegavaju plaćanje poreza, na način da svoja sjedišta sele u Brčko distrikt i mislim da s tim treba da bude upoznata cjelokupna javnost.

NN: UO UIO sve teže postiže saglasnost. Na posebnom podračunu jedinstvenog računa nalazi se više od sto miliona KM, koji još nisu raspoređeni korisnicima. Gdje vidite rješenje?

DŽAKULA: Uprava kao institucija je zadužena za naplatu javnih prihoda i sprovođenje zakona, a Upravni odbor je taj koji vodi politiku indirektnog oporezivanja. Po mojoj procjeni, a vođen dosadašnjim iskustvima, mislim da treba da vlade FBiH i RS sjednu, nađu rješenje i izvrše sva poravnanja u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza koja do sada nisu urađena, kao i da donesu odluku o raspodjeli prihoda od posebne putarine za izgradnju autoputeva.

NN: Mislite da ima spremnosti za to i da je sada vrijeme?

DŽAKULA: Nije moje da to komentarišem. Znam samo da ovakvo stanje otežava rad svima - i Upravi i Upravnom odboru UIO. Bez obzira na političke procese koji se vode, ovo je klasično ekonomsko pitanje, gdje se jednostavnim matematičkim izračunom može doći do stvarnih iznosa koji pripadaju i RS i FBiH. Vršeći poravnanja u raspodjeli prihoda na način i u rokovima kako to predviđaju zakonska i podzakonska rješenja, ne bi bilo nagomilavanja dugova među entitetima.

NN: Ima li Uprava problema zbog blokade računa, a zbog duga FBiH prema RS od oko 28 miliona KM sa kamatama?

DŽAKULA: Stvoreni su veliki problemi. To još nije završeno. Odluka Suda BiH se mora poštovati, mora se postupati po toj odluci i izvršiti ista. Uprava je ponudila rješenje za prevazilaženje ovog problema na način da svi budu zadovoljni, ali Upravni odbor ga nije prihvatio. Da postoji samo malo više političke volje mogla su se dogovoriti sva poravnanja u raspodjeli prihoda koja još nisu dogovorena, te uzeti u obzir i ovu sudsku odluku. Na takav način ostala bi sporna samo tri miliona KM, što vjerujem nikome ne bi predstavljalo problem za dogovor. Zakonima iz oblasti indirektnog oporezivanja, jedinstveni račun na koji se vrše uplate javnih prihoda od indirektnih poreza, kao takav je zaštićen od bilo kakvih naplata i bojim se da smo sada u situaciji pravne nesigurnosti iz razloga neusklađenosti sudskih presuda, zakona... Očekivati je da će se RS naplatiti po toj presudi i do sada je sa računa skinuto oko 2,8 miliona KM.

Elektronske prijave

NN: Od iduće godine PDV i akcizne prijave će se podnositi isključivo elektronski. Koliko su obveznici zainteresovani za tu uslugu?

DŽAKULA: Do sada se za elektronsku komunikaciju sa UIO registriralo 4.327 obveznika. Imajući u vidu činjenicu da u jedinstvenom registru Uprave imamo više od 50.000 obveznika, a da je do kraja prijelaznog razdoblja u kojem se mogu podnositi prijave i u papirnom obliku ostalo još nešto više od šest mjeseci, svakako želim pozvati sve one obveznike koji to još nisu, da se registriraju na portalu E-porezi kod UIO. Od početka 2019. godine svi obveznici će svoje PDV i akcizne prijave moći podnositi isključivo elektronskim putem i zato ne treba da čekaju zadnji trenutak za registraciju za elektronsku komunikaciju s Upravom. Želim naglasiti da smo ove nove usluge i ponudili obveznicima kako bismo im olakšali ispunjavanje obaveza i smanjili troškove.

Akcize na cigarete

NN: Upravni odbor UIO nedavno je prihvatio informaciju Radne grupe o izmjenama Zakona o akcizama. Predlaže se uvođenje moratorijuma na rast posebnih akciza na cigarete. Da li je bila greška pratiti akciznu politiku EU?

DŽAKULA: Kada se vodi odgovorna politika, ona se mora voditi na način da se zaštite interesi domaće privrede i svih građana BiH. Mi smo sa EU potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, trgovinski dio tog sporazuma predviđao je da će nam gotovo svi proizvodi porijeklom iz EU 2014. godine biti oslobođeni plaćanja svih carinskih pristojbi. Koliko je to dobro za ekonomiju BiH nije moje da procjenjujem, ali znam da BiH po tom osnovu na godišnjoj razini gubi 200 do 300 miliona KM prihoda po osnovu carina.

Činjenica je da će se konstantnim povećanjem akcize na cigarete znatno smanjiti potražnja za cigaretama, da će se znatno smanjiti i prihodi po tom osnovu, a da će se zbog povećanja akcize ići u crnu zonu jer će oni koji puše tražiti jeftiniji način da sebi pruže to zadovoljstvo.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije