BiH i Hrvatska treba da nađu svoje mjesto u Evropskoj uniji i NATO savezu koji je faktor sigurnosti, ocjenjujući da je to dobra perspektiva za obje zemlje, izjavio je Mladen Nakić, član Upravnog odbora Atlantskog vijeća Hrvatske.
''Imajući u vidu sva naša iskustava, pa i nedavna iz devedesetih, i određene elemente sigurnosti koji i danas egzistiraju u BiH, sasvim sigurno da NATO može biti samo jak sigurnosni čimbenik i da su ratovi iza nas'', kazao je Nakić, inače zaposlen u Odjelu za analitiku Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske.
On je poručio da će NATO i u BiH trajno riješiti pitanje sigurnosti.
NN: Koliko iskustva iz Hrvatske mogu pomoći BiH na putu ka NATO savezu?
NAKIĆ: Iskustva iz Hrvatske svakako mogu doprinijeti BiH na putu evropskih integracija. Hrvatska u martu na samitu ulazi u NATO kao punopravna članica i upravo s tog aspekta mi iz Hrvatske možemo pomoći kolegama u susjednoj zemlji da nađu način da BiH uspješno završi svoj put evrointegriranja. Tu smo da razgovaramo o ukupnoj regionalnoj sigurnosti kako bi i BiH našla svoje mjesto u tom sigurnosnom aspektu i integracijama NATO-a. BiH treba da nastavi intenzivan dijalog vezano za regionalnu sigurnost u kontekstu perspektive same BiH u procesu ka priključenju NATO-u. NATO je globalna sigurnosna organizacija i u svakom slučaju ima svoje mjesto i upravo sa stanovišta prevencije daljih konflikata u BiH, ali i šire u regiji može doprinijeti dosta u tom pravcu.
NN: Koliko je s aspekta sigurnosti NATO bitan za BiH kada spominjete mogućnost konflikata?
NAKIĆ: Imajući u vidu sva naša iskustva, pa i nedavna iz devedesetih, i određene elemente sigurnosti koji i danas egzistiraju u BiH sasvim sigurno da NATO može biti samo jak sigurnosni čimbenik i da su ratovi iza nas. Ne vjerujem da je ikom na pameti da se konflikti u budućnosti rješavaju ratom na ovim prostorima nakon svega što su narodi prošli. NATO, naravno, nije sam sebi dovoljan i u prvom redu priključenje NATO-u je pitanje za ljude koji žive u BiH da sami odrede svoju budućnost. NATO je tu da pokuša prevenirati u slučaju da stvari izmaknu kontroli, mada sam uvjeren da su svi ratovi iza nas. Siguran sam da su i narodi u BiH, kao i svuda u regiji, svjesni da se budućnost treba graditi ne na onom što je bilo u prošlosti, već sasvim sigurno na određenim vrijednostima koje su primarne i kod drugih naroda u Evropi. BiH, kao i Hrvatska, treba da ide tamo gdje joj je mjesto, a to je Evropska unija i NATO kao sigurnosni čimbenik. Za Hrvatsku i BiH NATO predstavlja sigurnosni čimbenik uz koji se narod osjeća mnogo sigurnije. Prva stepenica prije priključenja Evropskoj uniji je NATO, koji će ispuniti sigurnosni aspekt. NATO je sigurnosni čimbenik koji su svi narodi sa prostora bivše Jugoslavije prihvatili kao stvarnost.
NN: Kakva je saradnja između BiH i Hrvatske u pogledu integracija ka NATO savezu?
NAKIĆ: Hrvatska sasvim sigurno sa svojim iskustvima i pregovorima za Partnerstvo za mir ima dobar dijalog sa BiH po raznim pitanjima, bilo da je to Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija ili Ministarstvo odbrane i tu smo jako otvoreni za iskustva. Na državnim organima je da rade na toj saradnji koliko je u njihovom interesu.
NN: Koje su prednosti ulaska u NATO?
NAKIĆ: Članstvo u NATO savezu trajno rješava pitanje sigurnosti, daje jamstva stranim investitorima da je sigurno ulagati u zemlju i posredno povećava standard građana. Članstvo u NATO-u pridonosi i daljem jačanju ugleda države kao stabilne i demokratske države. Euroatlantsko povezivanje nema samo vojnu i sigurnosnu važnost, nego uz političku afirmaciju donosi i ekonomsku stabilnost i mogućnost ostvarivanja gospodarskog rasta za države članice.
NN: Kako su građani Hrvatske reagovali na početku procesa vezanih za ulazak u NATO savez, a kako reaguju danas, jer je bilo poziva za raspisivanje referenduma zbog ulaska u NATO?
NAKIĆ: U početku je bilo otpora. Ključno je za BiH na koji način će bh. javnost shvatiti u kojoj mjeri je NATO uključen u sigurnost BiH, a naravno i u regiji. Ono što je najvažnije je da sva tri konstitutivna naroda u BiH sjednu i dogovore se i onda će biti puno lakše graditi zajedničku budućnost. Sigurno da nije bilo nimalo lako. Postojali su otpori. Ne znam kako je u BiH, vjerujem da je slično, ali se to mora prevazići. U Hrvatskoj u početku nije bilo dovoljno informacija, ali kako se razvijala strategija hrvatske vlade, ali i nevladinog sektora, posebno Atlantskog vijeća, to pitanje je otvoreno. Nama nije bilo u interesu nagovarati ljude iako je interes Hrvatske da bude članica NATO-a ili EU. Važno je da damo objektivne i realne informacije i da ljudi sami ocijene šta je za Hrvatsku bolje, da li da bude članica takvog saveza i da dijelimo zajedničke vrijednosti, interese ili da izaberemo neki drugi put za Hrvatsku. U Hrvatskoj je bilo riječi o nekakvoj neutralnosti i to je išlo do nesvrstanosti, nameću se razni kreativi, ali o svemu treba razgovarati. NATO je perspektiva i za Hrvatsku i BiH. Ne čini mi se drugi put optimalan. I u BiH, kao i u Hrvatskoj, sve opcije treba staviti na sto i na taj način nastaviti dijalog za ukupnu regionalnu sigurnost svake zemlje ponaosob.
Bezbjednost ključni faktor
Igor Davidović, ambasador BiH u OEBS-u, istakao je juče da je bezbjednost vrlo bitan element prilikom prijema države u članstvo nekih od evroatlantskih asocijacija. Davidović je na konferenciji "Intenzivni dijalog - naredni koraci u odnosima BiH i NATO-a'', koja se održava u Banjaluci, naveo da je upravo taj faktor bio odlučujući kod prijema Rumunije i Bugarske u EU.
Ketrin Het, službenik Odjeljenja za diplomatiju NATO-a, istakla je da BiH ima zadatak da utvrdi prioritete na osnovu kojih će biti naredni koraci na njenom putu prema Sjevernoatlantskom savezu.
Miloš Šolaja, predsjednik banjalučkog Centra za međunarodne odnose, istakao je da je BiH u fazi intenzivnog dijaloga u ovim procesima i da unutrašnjim reformama nastoji dokazati i pokazati svoju spremnost na putu evroatlantskih integracija.
Organizator ove dvodnevne konferencije je Centar za međunarodne odnose i Odjeljenje NATO-a za javnu diplomatiju.