U RS će prije početka naredne školske godine najvjerovatnije biti zatvoreno još 13 područnih škola, najavio je Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS.
Kasipović je rekao da se ta odluka mora donijeti tada zbog potreba za obezbjeđivanjem smještaja djece i nastavnika u centralne škole.
NN: Pored sedam područnih škola koje će biti zatvorene, da li će biti zatvorene još neke područne škole? Koji uslovi treba da budu ispunjeni da bi došlo do zatvaranja tih škola?
KASIPOVIĆ: Postoje škole u kojima više nema djece, ali njihovo zatvaranje se formalno mora provesti kroz inicijativu Školskog odbora i to je onih sedam škola koje će biti zatvorene. Pored ovih škola Ministarstvo će razmatrati zatvaranje još 69 područnih škola. Status 577 područnih škola je dosta komplikovan, a Ministarstvo prosvjete i kulture RS radi analizu počev od broja djece, svrsishodnosti nastave, zahtjeva škola za zatvaranje područnih odjeljenja i, naravno, dogovora sa roditeljima i lokalnim zajednicama. Delikatna je odluka zatvoriti školu, jer se smatra da na taj način nazaduje lokalna zajednica, ali to ne mora uvijek biti tako. Suštinski, Ministarstvo će po tim kriterijima napraviti analizu u područnim školama i u konačnosti se opredijeliti da li će te škole biti zatvorene.
NN: Koliko je za učenike dobro da idu u centralne škole?
KASIPOVIĆ: Učenicima to znači mnogo jer zamislite ako imate djetinjstvo u kome nemate školske drugove, a niste ni krivi ni dužni što živite u neurbanom dijelu, gdje se ruralni razvoj ne odvija onako kako bi trebalo i što se sva komunikacija tih mališana svodi na druženje sa dvoje djece u neposrednom okruženju. Ti učenici nemaju vannastavne aktivnosti i ono što imaju djeca u centralnim školama. S druge strane, da se ne bi stekla pogrešna slika, ljudi koji rade u područnim školama su pravi heroji u obrazovanju, oni se muče kako će doputovati do škole, a uče i djecu različitih uzrasta. Potpunom rekonstrukcijom mreže škola i obezbjeđivanjem prevoza učenicima i učenja u centralnim školama znatno će se unaprijediti sistem i pomoći toj djeci.
NN: Kada će doći do zatvaranja ovih škola?
KASIPOVIĆ: Realno, tu vrstu odluka moramo donijeti do početka naredne školske godine, odnosno do septembra, ali ne dan uoči i zbog djece i zbog nastavnika i zbog njihovog smještaja u centralne škole. To znači da ćemo u naredna dva mjeseca proučiti sve elemente i obaviti sve kontakte sa lokalnim zajednicama i pokušati uključiti Ministarstvo lokalne uprave i samouprave RS. Kontaktiraćemo menadžere, te po mogućnosti do početka naredne školske godine zatvoriti škole za koje se opredijelimo.
NN: Da li će lokalne zajednice biti saglasne za zatvaranje škola?
KASIPOVIĆ: Veoma je važno kako dokazati prednosti zatvaranja škola jer niko nije sretan da se u njegovoj sredini zatvori škola. Ljudi na selu kažu: "Nema škole, nema sela", a sad logički gledano imamo škole, a nemamo selo zato što se nismo iz drugih mjera opredijelili u tom pravcu. Treba da podignemo kvalitet života na selu, kako bi ljudi više težili ka životu na selu. Ako na ovaj način budemo razgovarali sa lokalnim zajednicama, mislim da mogu prihvatiti naš prijedlog i da zajedno dođemo do zaključka.
NN: Imate li podatke koliko sredstava bi trebalo da bude izdvojeno za prevoz učenika u centralne škole?
KASIPOVIĆ: U budžetu imamo predviđen 6,1 milion KM za prevoz učenika, a u ovom trenutku prevozimo 20.000 đaka.
Ako zatvaramo školu moramo obezbijediti prevoz za učenike i ne možemo donositi odluku na teret roditelja. Moramo voditi računa o bezbjednosti djece, jer je riječ o lošim i nekategorisanim putevima.
NN: Šta će biti s objektima škola koje su zatvorene?
KASIPOVIĆ: To će biti predmet dogovora lokalne zajednice i Ministarstva prosvjete i kulture RS, koji će ovih dana održati sastanke sa ostalim ministarstvima u Vladi RS. Želimo govoriti o konkretnom objektu škole u selu, a u prostorijama škola uz dogovor naravno možemo otvoriti ambulante, prostorije za otkup ljekobilja, pošta i slično kako bi ti prostori bili iskorišteni na najbolji način.
NN: Kakvo je Vaše mišljenje o osmočasovnom radnom vremenu učitelja?
KASIPOVIĆ: Najveći broj tih ljudi je izuzetno posvećen svom poslu, nosi ih entuzijazam i oni su godinama izdržali u veoma teškom materijalnom položaju, ali Vlada RS je u 2006. godini u pet navrata povećavala njihove plate. Smatramo da četrdesetočasovna radna sedmica nije postavljena tako da ljudi sjede osam sati u školi, nego njihov cjelokupan angažman, razgovor sa učenicima, priprema za nastavu i slično, a posebno prepoznavanje talenata među djecom.
NN: Kakvi su planovi Vašeg ministarstva u narednom periodu?
KASIPOVIĆ: Radićemo na strategiji razvoja obrazovanja, donijećemo strateški dokument u oblasti kulture, radićemo na zakonu obrazovanja odraslih, zakonu o finansiranju javnih visokoškolskih ustanova, zakonu o uniji studenata RS i podzakonskim aktima koji će sve to pratiti. Poboljšavaćemo dalje uslove u školama putem ulaganja, a posebno ćemo pratiti i usvajanje zakona o javnom i privatnom partnerstvu. To je odlična mogućnost za poboljšanje obrazovanja, odnosno materijalno-tehničkih pretpostavki. Počeli smo posao na upisnoj politici za srednje škole za narednu godinu. Stimulisaćemo deficitarne studijske programe, reforme u visokom obrazovanju, a u oblasti kulture donijećemo zakone o kinematografiji, zakon o pozorišnoj djelatnosti, razviti centar za razvoj fotografije i još puno toga.
Vjeronauka nije ugrožena
NN: Da li možete prokomentarisati uvođenje novog predmeta kultura religije u škole i da li to podrazumijeva zapošljavanje novog kadra?
KASIPOVIĆ: Mislim da je veoma važno da taj predmet spoznaje religija apsolutno ne ugrožava vjeronauku. Nakon drugog polugodišta razgovaraćemo sa učenicima, roditeljima, nastavnicima i stručnjacima iz te oblasti. Ministarstvo želi ocijeniti situaciju iz 2005. godine kada smo imali predmet kultura religija u osnovnim školama i želimo provjeriti kakav će biti doživljaj djece. Možda će oni reći da to ne žele učiti. Neće biti potrebno novo zapošljavanje. Riječ je o profesorima koji su već angažovani u srednjim školama, a oni su dodatnim seminarima edukovani da mogu predavati novi predmet.