Intervju

Murisa Marić za "Nezavisne": Ne mogu biti optimista, ovdje i bankari kukaju

Murisa Marić za "Nezavisne": Ne mogu biti optimista, ovdje i bankari kukaju
Foto: Arhiva | Murisa Marić za "Nezavisne": Ne mogu biti optimista, ovdje i bankari kukaju
Dragan Sladojević Dragan Sladojević

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, iznoseći prognoze za 2022. godinu ističe da voli da bude optimista, ali to ne može biti ovaj put.

Kako kaže, željela bi, kao i svi ostali, da su cijene znatno niže te da ne dolazi do poskupljenja, ali je realnost nešto drugo.

"Ako plate i penzije ostanu ovakve kakve jesu, definitivno na sva ova poskupljenja mislim da ćemo i te kako teško sklapati kraj s krajem. Evo, i bankari kukaju da je manjak plasiranja kredita. Naši građani su primorani da dižu različite pozajmice da bi preživjeli mjesec. To nije nimalo optimistično", ističe Marićeva u intervjuu za "Nezavisne novine".

NN: Kakva je 2021. godina bila po pitanju položaja potrošača?

MARIĆ: Što se tiče potrošača, sve je veći broj ljudi koji su nezadovoljni proizvodima ili uslugama koje imamo na našem tržištu. Samo u Udruženju DON nalazi se više od 1.900 predmeta u 2021. godini. Svakodnevno se povećava broj ljudi koji znaju da postoji zaštita potrošača. Ovo je dobra prilika promocije zakona, a s druge strane dobro je i što postoje udruženja koja se bave ovom problematikom.

NN: Da li se zakonska regulativa kod nas mijenja u korist potrošača?

MARIĆ: Mi u BiH imamo dva zakona, na nivou države iz 2006. godine i Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj iz 2011. godine. Zakon na nivou BiH nije mijenjan osim jedne kozmetičke izmjene, dok je zakon u Republici Srpskoj doživio nekoliko izmjena koje su išle u skladu sa direktivama Evropske unije. Mogu slobodno reći da zakon u Republici Srpskoj u zaista dobroj mjeri štiti potrošače. Mislim da danas građani Republike Srpske imaju mnogo veću zaštitu nego što je to slučaj u Federaciji.

NN: Vratimo se na više od 1.900 predmeta koje imate u 2021. godini... Zbog čega vam se građani najčešće obraćaju?

MARIĆ: Mi godinama unazad bilježimo rast broja ljudi koji nam se obraćaju, a u vezi sa proizvodima i uslugama. Poznato je da na našem tržištu postoji veliki broj proizvoda koji nisu baš onakvog kvaliteta kakav mi kao potrošači očekujemo. Još ima mnogo proizvoda koji imaju onu oznaku za treće zemlje. Što se tiče predmeta koji pristignu u DON, naravno najviše je i dalje komunalnih. Imamo i predmete koji se odnose na bijelu tehniku, ali i obuću itd. Imamo zaista veliki broj pritužbi na kvalitet obuće koja je na našem tržištu.

NN: Prema podacima Saveza sindikata RS, prosječna plata u novembru iznosila je 1.030 KM, a sindikalna potrošačka korpa koštala je 2.015 maraka. Kako Vi posmatrate ove brojke?

MARIĆ: Mi se ne možemo držati statistike, pogotovo ako pričamo iz ovog našeg, potrošačkog ugla. Svjesni smo da jako veliki broj naših sugrađana ima platu od 540 maraka, dok i veliki broj penzionera uzima primat u ovoj potrošačkoj korpi, tako da je možda previsoka cifra potrošačke korpe. Ona jeste takva ako saberemo sva ova poskupljenja u zadnjih četiri-pet mjeseci. Da li je prosječna plata baš tolika? Statistika kaže da jeste. Mi ipak smatramo da jako veliki broj naših sugrađana živi na rubu egzistencije, što je vidljivo po svim drugim pokazateljima, a to su svi ovi redovi pred javnim kuhinjama, sve veći broj ljudi koji po kontejnerima traže ostatke hrane. Tako se baš u potpunosti i ne slažemo da ova statistika odgovara stvarnom stanju u BiH, jer i ostale svjetske statistike pokazuju da smo negdje na zadnjem ili prezadnjem mjestu. Mislim da mi imamo sve manje novca. Robe je mnogo, ali je ona jako skupa za naša primanja. Danas vidimo gužve u našim trgovinama. Svjesni smo da je došlo mnogo naših ljudi iz dijaspore i neka ih, naravno. Tako će se slika u statistici promijeniti, ali to nije stvarno stanje nas koji živimo ovdje u ovoj zemlji. Nama više od 50 odsto primanja ide na režije, pa onda kako preživjeti s onim ostatkom? Mi iz ugla potrošača smatramo da je ovo jako krizni period, koji će se nastaviti i u 2022. godini.

NN: Je li to znači da će nam 2022. biti teža od prethodne?

MARIĆ: Volim biti optimista, ali to ne mogu biti ovaj put. Sve ove najave poskupljenja električne energije će znatno uticati na svu robu i usluge. Taj lanac je neprekidan. Željela bih, kao i svi ostali, da su cijene znatno niže, da ne dolazi do ovih poskupljenja, ali je realnost nešto drugo.

NN: Da li to znači da nemamo dobre vijesti kada su u pitanju naši kućni budžeti?

MARIĆ: Ako plate i penzije ostanu ovakve kakve jesu, definitivno na sva ova poskupljenja mislim da ćemo i te kako teško sklapati kraj s krajem. Evo, i bankari kukaju da je manjak plasiranja kredita. Naši građani su primorani da dižu različite pozajmice da bi preživjeli mjesec. To nije nimalo optimistično. Ni mi nismo optimistični da će doći do nekih promjena koje će ići u korist građana.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije