Intervju

Mustafa Mujezinović: Bez političkog dogovora blokada Vlade FBiH

Mustafa Mujezinović: Bez političkog dogovora blokada Vlade FBiH
Mustafa Mujezinović: Bez političkog dogovora blokada Vlade FBiH

Novi saziv Vlade FBiH neće moći funkcionirati ako političke stranke, koje budu činile parlamentarnu većinu, ne riješe sporna pitanja, a koja se prije svega odnose na kadrovska rješenja, upozorio je Mustafa Mujezinović, premijer FBiH.

Tvrdi da je nekoliko imenovanja, zbog neriješenih međusobnih odnosa vladajućih političkih stranaka, uvelike otežavalo rad i funkcionisanje Vlade FBiH. Među tim kadrovskim rješenjima su povlačenje Vladine saglasnosti na imenovanje predsjednika Uprave HT Mostar, smjena direktora Terminala FBiH i predsjednika Nadzornog odbora "Elektroprivrede BiH".

"Nekoliko kadrovskih rješenja sporno je zbog neriješenih odnosa između HDZ BiH i HDZ 1990 i Stranke za BiH i SDA. Ako političke partije koje budu većina u FBiH ne riješe taj problem i unesu nestabilnost u federalnu vladu, ona definitivno neće moći funkcionisati", poručio je Mujezinović.

Tvrdi da pred ovom vladom nije ostalo nedovršenog posla, ali i naglasio kako prioriteti naredne vlade defitivno moraju biti ulaganja u energetski sektor i privatizacija pojedinih firmi.

"Tu prije svega mislim na 'Energoinvest' i 'Bosnalijek'. Njihova privatizacija što prije mora biti okončana, jer će rezultirati finansijskom stabilizacijom FBiH", rekao je Mujezinović, koji je prema ocjeni čitalaca "Nezavsinih", proglašen najboljim članom Vlade FBiH u ovoj godini.

NN: Koliko Vam priznanje "Nezavsnih" i podrška čitalaca mogu biti podsrtek u radu do kraja mandata?

MUJEZINOVIĆ: Ovo priznanje je prvi otvoreni manifest za satisfakciju, za jednu veliku žrtvu. Drago mi je što dolazi od "Nezavisnih" koje su uvijek vrlo korektno pratile rad Vlade. Bili su oštri prema onome što nije bilo u redu, a korektni tamo gdje su bili pozitivne odluke. Ovo priznanje govori da je Vlada FBiH radila u interesu svih građana u cijeloj državi. To je lijep događaj u ovom današnjem turbulentnom vremenu i vremenu bespoštedne borbe za vlast, koja u ovom momentu i nije slast.

NN: Prije više od godinu i po naslijedili ste Nedžada Brankovića. Sjeli ste u više nego užarenu premijersku fotelju. S kakvim ste se problemima susretali?

MUJEZINOVIĆ: Ništa posebno situacija nije bila gora u FBiH nego u čitavoj BiH. Teže je donositi odluke kad imate više stranaka u Vladi, a mi imamo njih pet. Često su konsultacije trajale duže, s obzirom da je vlast rasparčana na puno manjih faktora koji odlučuju. U tom slučaju je teže odlučivati, ali to je do glasača koji hoće da to bude tako. Na kraju se pokazalo da sve što je trebalo bilo je urađeno i to na ispravan način.

NN: Na šta ste posebno ponosni?

MUJEZINOVIĆ: Prije svega na to koliku sam žrtvu lično podnio u postizanju opštedruštvenih ciljeva. Mislim da je to nešto čime se čovjek može podičiti i reći da nije džaba život proveo.

NN: Vaš mandat je na izmaku. Hoćete li ponovo biti član federalne vlade?

MUJEZINOVIĆ: O tim stvarima pojedinac sam ne odlučuje. Ne želim to ni komentarisati. Bezobrazno je kad vam niko ništa nije ponudio da to odbijate. Pogotovo bi bilo bezobrazno da to prihvatate. To ne ovisi od mene. Zadovoljan sam svojim prethodnim životom. Ne želim se opterećivati tim stvarima.

NN: Da li je pred ovom vladom ostalo nezavršenih obaveza, koje neće moći sačekati novi saziv?

MUJEZINOVIĆ: Nemamo nekih ključnih obaveza. Nastojimo da se rasteretimo svih ključnih odluka u ovom periodu osim onih koje su neophodne za funkcionisanje države. U slučaju da period do formiranja valsti potraje duže, nećemo moći voziti smanjenim gasom. Ovo je i poruka da budu ubrzani procesi formiranja većina na svim nivoima u BiH. Ova vlada formalnopravno ima sve ingerencije. Jedino nam je mana što nemamo parlament i parlamentarnu većinu koja bi trebalo da stoji iza nas. Ako proces formiranja vlasti potraje duže, učinit ćemo sve da život normalno funkcioniše. Nažalost, nekoliko je oblasti koje čekaju konačno rješenje. To je oblast novih investicija u javne radove, posebno kada su u pitanju elektroenergetski objekti, infrastrukturni objekti, kao što su autoputevi i putevi. I sad idu svojim tokovima, ali taj proces mora biti ubrzan. Predstoji nam još gotovo 290 kilometara autoputa i nekoliko desetina kilometara brzih cesta što u principu treba da sačeka puni kapacitet Vlade. Tu je i završetak privatizacije, gdje je evidentan zastoj koji mora biti otklonjen što prije. Moraju biti obezbijeđeni uslovi da firme, koje ne donose profit državi niti država dobro upravlja njima, budu privatizirane. Imamo obavezu dokapitalizacije Razvojne banke FBiH. Po zakonu u nju treba ubaciti 400 miliona KM novca od privatizacije. Ono što je na dobrom kolosijeku je penzioni fond. I tu što prije treba provesti strategiju penzionog fonda.

NN: Na koje ste firme mislili kad ste govorili o privatizaciji?

MUJEZINOVIĆ: Svakako na one koje su u planu Agencije za privatizaciju FBiH. Među najznačajnijim je "Energoinvest". Bilo je planirano da "Energoinvest", kao državna kompanija, uđe u veće projekte i za sobom povuče i pomogne manje firme. Nažalost, to se nije desilo zbog političkih predizbornih dešavanja. Tu je svakako i "Bosnalijek", koji je spreman za privatizaciju već duže vrijeme. Znamo da 30 odsto novca od privatizacije direktno ide u penzioni fond bez ikakvih obaveza i povezivanja staža. Ovdje svoj stav moraju dati i penzioneri. Ljudi koji su radili u ovim kompanijama nakon njihove prodaje poboljšanje će osjetiti na svojim penzijama. Ranije, kad smo pokušali završiti privatizaciju ovih kompanija, glas ove populacije se nije čuo. Ostale procese privatizacije treba završavati. To je nešto što je zadatak, ali i prilika za finansijsku stabilizaciju FBiH u sljedećoj godini.

NN: Ranije ste upozorili kako je rad Vlade otežan zbog izbornih rezultata i formiranja vlasti. Nedavno ste imali sjednicu Vlade FBiH. U kakvoj ste atmosferi radili?

MUJEZINOVIĆ: Malo je pitanja na kojima je Vlada zastajala. Jedina dva pitanja koja su opterećavala i dalje opterećavaju njen rad je nekoliko kadrovskih rješenja i prostorni plan na koridoru 5c. To nije pitanje Vlade, nego stranaka koje čine većinu. Tačno je da proces formiranja buduće većine negativno utiče na Vladu. Voljeli bismo da se lideri političkih stranaka što prije dogovore, ponajprije zbog usvajanja budžeta za narednu godinu.

NN: Osim predsjednika Uprave HT Mostar, koja su sporna kadrovska rješenja?

MUJEZINOVIĆ: Imenovanje, odnosno povlačenje ranije Vladine saglasnosti na imenovanje predsjednika Uprave HT Mostar je rezultat neriješenih odnosa između HDZ BiH i HDZ 1990. Dva kadrovska rješenja otvorena su zbog nepostojanja saglasnosti između SDA i Stranke za BiH. Riječ je o direktoru Terminala FBiH i predsjednika Nadzornog odbora "Elektroprivrede BiH". Ministar energetike. rudarstva i industrije (Stranka za BiH) želi da smijeni ljude na rukovodećim pozicijama u ovim dvjema kompanijama koji su inače kadrovi SDA. Ovo ne smatram greškom Vlade, nego političkih stranaka. Političke partije koje uđu u većinu, ako ne riješe međusobna pitanja, novi saziv Vlade neće moći funkcionisati. To prvo treba da bude raščišćeno.

NN: Hoće li se Vlada FBiH do isteka mandata baviti ovim imenovanjima?

MUJEZINOVIĆ: Ne mogu prejudicirati o čemu će se baviti Vlada. Resorni ministar može tražiti da imenovanja budu na dnevnom redu. Problem su određeni ljudi koje smo imenovali i vode svoju politiku. Već dvije godine nisam bio na godišnjem odmoru zbog tih ljudi. I takav njihov odnos je krajnje nekorektan. Šta će se desiti ako odem sedam dana na godišnji. Onda neka pokažu svoju pamet da se spase. Ovdje prije svega mislim na direktora Terminala FBiH i predsjednika NO "Elektroprivrede BiH".

NN: Istakli ste da vlast što prije mora biti formirana zbog budžeta za narednu godinu. Šta sadrži projicirani bdužet FBiH za narednu godinu?

MUJEZINOVIĆ: To je birokratsko viđenje budžeta stručnih službi Ministarstva finansija FBiH. Zbog toga su se odmah po novinama pojavili naslovi "Vlada ovo, Vlada ono". Vlada nije razmatrala taj budžet i nije mu dala podršku. Ministar finansija nas je upoznao o globalnim ciframa koje svakako treba da dožive određene korekcije. Ono što je najinteresantnije je razrada po pojednim stavkama, gdje se prepoznaju projekti, politika i raspored novca u konačnici. Ništa od onoga što je pisano po novinama nije tačno i neće moći poroći.

NN: Mediji su objavili kako će stavka za plate administraciji i visokopozicioniranim dužnosnicima biti uvećana. Je li to tačno?

MUJEZINOVIĆ: Neće biti uvećana zbog povećanja plata niti za to ima mogućnosti. Tačno je da je stavka za plate uvećana i to za 0,5 odsto i to za minuli staž. Znamo da se staž svake godine uvećava. Ova cifra uključuje još nešto. Bit će 450 novih uposlenika u Direkciji za ceste, inspekcijama, Poreskoj upravi za fiskalizaciju i u zatvorima. Ovo zaposlenje bilo je planirano i u ovoj godini, ali smo tempo prijema usporili. U dvije godine ostali smo bez 180 zaposlenika. Otišli su u penziju, neki od njih su umrli, dali otkaz ili prešli na državni nivo. S obzirom da ne možemo raditi bez ljudi vraćamo tih 180 i zapošljavamo novih 450 produktivnih ljudi.

NN: Znači li to da i naredne godine budžet FBiH neće biti razvojni, čemu se težilo?

MUJEZINOVIĆ: Ne može biti razvojni, ali proces privatizacije može omogućiti da dođe do određene razvojne komponentne u svemu ovome. Tome mogu doprinijeti i razgovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom investicijskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom. Iako je bilo planirano da ćemo petu tranšu kreditnog aranžmana s MMF-om dobiti do kraja godine, po mojoj slobodnoj procjeni to se neće desiti i preći će u 2011. godinu. Kada govorimo o budžetu, definitivno ne smijemo i ne možemo izbjeći vanjski faktor, oporavak svjetske ekonomije koji gotovo 70 ili 80 odsto utiče na dešavanja u cijeloj BiH.

NN: Hoće li stavka za boračke populacije u budžetu za narednu godinu biti umanjena za deset miliona KM, kako je to najavljeno iz Ministarstva finansija FBiH?

MUJEZINOVIĆ: To su želje onih koji kroje matrice, DPL itd. To bi objektivno trebalo uraditi, ali se postavlja pitanje da li je moguće. To će biti pitanje za slijedeću vladu. Nastojat ćemo ovu stavku projektovati na nivou ovogdišnjih ušteda, kada je iznosila 301 milion KM. Ako bi bila provedena revizija i u potpunosti uveden cenzus, onda bi ova cifra bila i znatno niža. Možemo podilaziti borcima i govoriti im kako im pare uzimaju ovi ili oni lažni korisnici ovog prava. Činjenica je da im niko ništa ne uzima i da se za ovu populaciju zaista puno troši. Vidjeli smo da deset odsto dobitnika najviših ratnih priznanja, nakon najave o uvođenju iznimno visokog cenzusa od 2.000 KM, nije podnijelo zahtjev za primanje te naknade. To govori da je upravo deset odsto ove populacije iznad cenzusa.

Slučaj "kardinal"

NN: Iako se Vlada FBiH opredijelila da riješi stambeno pitanje porodici Smajović, koja je tužila Vrhbosansku nadbiskupiju, na posljednjoj sjednici toga nije bilo. U čemu je problem?

MUJEZINOVIĆ: Čekamo direktora Službe za zajedničke poslove. Ponudio je rješenje, ali nije mogao prisustvovati posljednjoj sjednici Vlade FBiH. Važno je naći pravno rješenje koje će zadovoljiti obje strane i mislim da smo na dobrom putu.

Vladini stanovi

NN: Hoće li Vlada u ovom mandatu podijeliti stanove kojima raspolaže, a koji su bili kamen spoticanja među članovima Vlade FBiH?

MUJEZINOVIĆ: Ta tačka skinuta je sa dnevnog reda. Ako se ja pitam, nikom stan ne bih dodjeljivao. I vi i ja moramo kupiti stan, ako ga hoćemo. Niko nam ga neće dodijeliti. Da se ja pitam, sve stanove bih ili prodao ili proglasio državnim, koji bi trebalo jednokratno da se koriste u određene svrhe. Ali u ovom slučaju konkurs je davno raspisan. Bila bi stvorena pravna nesigurnost ako bismo nešto mijenjali. Raspodjelu stanova prepustit ćemo novom sazivu Vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije