Njemačka nije zadovoljna načinom podnošenja izvještaja SIPA Tužilaštvu BiH protiv premijera RS i nekoliko osoba iz RS i neko mora snositi posljedice zbog toga, rekao je Gernot Erler, savezni ministar Njemačke.
"Jako je loše kada se to dešava sa takvim institucijama, koje djelimično stoje pod kontrolom i pod uticajem OHR-a i međunarodne zajednice, koje se moraju posebno striktno držati pravila", naveo je Erler.
On je naglasio da Njemačka podržava ulaz BiH u EU, ali da zbog loših iskustava sa prijemom Bugarske i Rumunije neće biti popuštanja, niti ubrzanog prijema za bilo koju zemlju.
NN: Postoje mišljenja da u posljednjih nekoliko godina spoljna politika EU nije puno toga postigla na zapadnom Balkanu. Da li se Vi s time slažete?
ERLER: Ako idemo dalje nazad u prošlost, ja bih se s time složio. Jedna od tamnijih mrlja na mapi Evrope je rat koji se desio na evropskom tlu devedesetih godina sa više od dva miliona izbjeglica i više od 300.000 poginulih. Ali nakon toga mislim da je vođena jedna razumna politika jer smo ponudili evropsku perspektivu balkanskim zemljama. I Njemačka je uvijek ulagala napore da se ta politika do kraja provede uprkos kritičarima kojih ima puno. Tu postoji jedan objektivan problem, a to je problem mogućnosti Evrope za dalje širenje. To mnogo zavisi i od ratifikacije Lisabonskog ugovora.
NN: Makedonija ima problem zbog imena s Grčkom, pitanje Kosova nije do kraja riješeno, BiH takođe ima probleme, a sada postoji i granični problem Hrvatske i Slovenije. Nije li to dokaz da evropska politika na Balkanu ne uspijeva?
ERLER: Ne slažem se. Politički uspjeh se ne mjeri time koliko ima problema, nego ima li adekvatnih odgovora i da li postoji prostor za djelovanje. U svim područjima koje ste pomenuli pokazuje se da je Evropa nešto pozitivno uradila. Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, napetosti su smanjene, a stanje je stabilnije. Ulažemo napor i u rješavanje slovenačko-hrvatskog pitanja. U ovom trenutku ipak je najveća briga BiH.
NN: Kako komentarišete da u BiH toliko godina nakon rata i dalje postoji jako prisustvo međunarodne zajednice?
ERLER: Nakon smanjenja napetosti na Kosovu naša pažnja je ponovo usmjerena na BiH i ovdje smo pred jednom novom fazom. Vi znate da se Njemačka zalaže za zatvaranje OHR-a i utvrđivanje mandata evropskog specijalnog predstavnika, ali postoji još nekoliko preduslova za zatvaranje OHR-a. Mi želimo da zemlja sama preuzme odgovornost. Možda ćete reći da to traje predugo i to je tačno, ali BiH je najkomplikovaniji slučaj u konfliktima na Balkanu tokom devedesetih godina.
NN: Neki kažu da je prisustvo međunarodne zajednice dokaz da evropska politika ipak ne funkcioniše dobro u BiH?
ERLER: Situacija je takva da različito grupisanje, koje je uglavnom na etničkim linijama, zahtijeva jako angažovanje međunarodne zajednice. Mi smo puno pomogli BiH. Evropa je u BiH investirala skoro deset milijardi evra, a to je novac naših poreskih obveznika. Nije uvijek bilo lagodno za vas da se prepustite međunarodnoj zajednici. Zato mislim da je krajnje vrijeme da se to promijeni.
NN: Neki kažu da je potrebno da EU ipak napravi ustupke kako bi se BiH i druge balkanske zemlje što prije priključile EU?
ERLER: Imali smo nažalost loša iskustva sa političkim ustupcima u pristupnom procesu, kao na primjer kod pristupanja Bugarske i Rumunije. Tada smo napravili ustupke jer smo rekli da ćemo preostali dio posla u pitanjima kao što su pravna država, borba protiv korupcije i slično, uraditi kasnije. To nije bilo dobro. Sada imamo pragmatičniji i odlučniji stav EU da više nema ustupaka. Čak i ako bi to bilo svrsishodno i ako bi to pomoglo u procesu, to se više neće dešavati. Drugo, nema više ni grupnog pristupa EU. Mi smo 1. maja 2004. godine u EU primili 10 zemalja. Svi su došli u isto vrijeme. Ni toga više nema. Od sada će to ići samo prema individualnim zaslugama. Prva će vjerovatno biti Hrvatska, ali neko će nažalost morati biti zadnji. I o tome morate voditi računa.
NN: Kako komentarišete nedavni slučaj oko izvještaja koji je SIPA podnijela protiv premijera RS i više osoba iz RS Tužilaštvu BiH?
ERLER: Naravno, razumjećete da vam ne mogu ništa reći oko eventualne krivice ili nevinosti bilo koga, ali i mi smo pažljivo proučili cijeli taj postupak i zaključili da on nije bio proveden prema pravilima. Bilo je puno neregularnosti. To se mora razjasniti i Njemačka smatra da neko mora snositi posljedice zbog toga. Jako je loše kada se to dešava sa takvim institucijama, koje djelimično stoje pod kontrolom i pod uticajem OHR-a i međunarodne zajednice, koje se moraju posebno striktno držati pravila. Zbog toga smo nezadovoljni načinom na koji je to provedeno.
NN: Šta bi se desilo da u Njemačkoj zamjenik šefa Savezne policije uputi izvještaj u Savezno tužilaštvo u vezi s predsjednikom jedne njemačke savezne zemlje bez znanja direktora policije i glavnog tužioca?
ERLER: To je teško usporediti jer mi imamo institucije koje funkcionišu prema pravu i propisima, a nismo ni pod kontrolom međunarodne zajednice, ali kao i u bilo kojoj drugoj zemlji to bi izazvalo mnogo gnjeva.
NN: Prije nekoliko dana Hrišćansko-demokratska unija Njemačke (CDU) je u izbornom programu za evropske izbore navela da nakon prijema Hrvatske treba napraviti pauzu u širenju EU. Treba li mi u BiH da se zabrinemo?
ERLER: Mislim da to treba uzeti za ono što jeste, a to je predizborna kampanja, ali činjenice su drugačije. U ovom trenutku imamo obavezujući program Vlade u velikoj koaliciji u kojem stoji da evropska perspektiva za sve balkanske zemlje ostaje na snazi. To je stav i moje partije, SPD-a. Oko toga će biti još puno govora i u predizbornoj kampanji u septembru za njemačke izbore, ali mi smatramo da je politika proširenja u stvari politika mira. Alternativa bi ponovo bili ratovi poput onih devedesetih godina. Za mene bi bilo posebno problematično ako sad neko pokuša da tim zemljama zatvori evropska vrata.