Sistem prijema državnih službenika u institucijama BiH nije neefikasan, a procedure ne traju 900 dana kako su to utvrdili revizori na osnovu jednog ekstremnog slučaja.
Tvrdi ovo Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu (ADS) BiH, koji je ovu dužnost preuzeo prije dva mjeseca od Jakoba Fincija.
"Ubuduće neće biti korjenitih promjena u načinu izbora kandidata, a promjene nastupaju uvođenjem informacionih sistema i u unutrašnjoj strukturi, jer nam treba dovoljan broj izvršilaca da ADS ne bude 'usko grlo'", kaže Akšamija u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Da li je izvještaj o reviziji učinka u procesu zapošljavanja državnih službenika pokazao da je ovaj sistem loš i neefikasan, a procedure jako spore?
AKŠAMIJA: Izvještaj je pokazao da je bilo određenih slabosti u proceduri i da je u navedenom periodu bilo neefikasnosti u provođenju, ali nije pokazao da je sistem loš i neefikasan. I u mnogim zapadnoevropskim zemljama procedure traju oko šest mjeseci bez primjene informacionih tehnologija. Tako da uvođenje sistema u ADS, koja je bila kadrovski slaba, te procedura koje su trajale nešto duže od šest mjesci pokazuje da je bilo slabosti. One nisu takve da se sistem više ne bi mogao poboljšati.
NN: Koliko u prosjeku traju procedure i koji su slučajevi trajali po 900 dana što su naveli revizori?
AKŠAMIJA: Procedure trenutno traju oko pet mjeseci, što znači da nema govora o 900 dana. To je bio ekstrem koji se pojavio u jednom slučaju konkursa koji nije bio raspisan za upražnjeno radno mjesto, nego za radno mjesto gdje je neko bio primljen prije stupanja na snagu Zakona o državnoj službi BiH protivno tadašnjem zakonu i morao je biti proveden konkurs da bi taj status bio razriješen. Institucija nije insistirala da taj konkurs bude proveden, jer je već neko radio na tom mjestu, nego smo imali insistiranja institucija da budu popunjena ostala upražnjena radna mjesta.
NN: Koja je to institucija bila?
AKŠAMIJA: Čini mi se Direkcija za evropske integracije. No, bilo je i u drugim institucijama desetak ovakvih konkursa koji su dugo trajali, ali ni blizu 900 dana. Po tadašnjem zakonu, nekoliko desetina ljudi bilo je primljeno mimo javnog konkursa i provodila se kompletna procedura, ali smo tada bili slabi sa resursima. Institucije su insistirale na upražnjenim mjestima u vrijeme kada se povećavao broj bh. institucija i državnih službenika.
NN: Kolika je odgovornost rukovodstva ADS-a za ocjene revizora?
AKŠAMIJA: Trebalo je povećati broj izvršilaca na pozicijama sekretara komisija i taj broj je kasnije povećan. To je bila najslabija karika, ali i tadašnji direktor Jakob Finci bio je ograničen ne samo Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, nego i prostorom koji se tek sad rješava, jer smo dobili novac za zakup prostora. Tada nismo imali ni salu za testiranje kandidata, čak nismo imali ni ove sadašnje podrumske prostorije. Ni Vijeće ministara objektivno nije moglo pomoći jer smo svi bili podstanari u Parlamentarnoj skupštini BiH.
NN: Da li u ovom cijelom procesu više trpe kandidati koji mjesecima čekaju krajnji ishod ili institucije koje traže službenike?
AKŠAMIJA: Veći je problem za institucije, jer kandidati često konkurišu i na više mjesta i svjesni su da će čekati krajnji ishod. Institucije ipak nemaju službenika iako znaju kada raspisuju konkurs da će to čekati oko pola godine. Kandidati u tom periodu često dobiju neku poziciju i odustaju od druge gdje su konkurisali.
NN: Šta je lista eksperata, ko je na toj listi i mogu li se namještati članovi komisija?
AKŠAMIJA: To je lista ljudi koju je ADS uspostavila i upotpunjava je ljudima različitih struka da bi mogla da testira vrlo različite profile stručne spreme. Lista je uspostavljena još dok je ADS bila projekat i proširivana je. Skoro je nemoguće da se namjesti komisija. Dva člana daje institucija koja prima službenika, a tri člana imenuje ADS sa liste i tu ima interna procedura u kojoj četiri do pet lica učestvuju u imenovanju ta tri člana. Kod procedura koje revizija naziva decentralizovanim, četiri institucije imenuju tri člana i teško bi bilo izlobirati sve te institucije. Pitanja za usmeni ispit utvrđuju članovi komisije neposredno prije početka testiranja i vrlo je teško nekome dostaviti ih ranije.
NN: Bilo je žalbi kandidata da im odgovore kako je dokumentacija nepotpuna. Osim njihovih tvrdnji, nema dokaza za to. Jesu li tu moguće malverzacije?
AKŠAMIJA: Gotovo nikada nismo imali takvih žalbi i ne vidi se interes zašto bi to neko uradio, a sva dokumentacija se čuva. Dešava se da umjesto ovjerene kopije lične karte dostavljaju prijavnicu iz CIPS-a ili rodne listove, a umjesto uvjerenja šalju radne knjižice. Sve se može preispitati pred Odborom za žalbe. Sada idemo u on line prijave, tako ćemo staviti tačku i na to.
Nema korupcije zbog dugih procedura
NN: Da li je moguća korupcija i nepotizam zbog dugih procedura izbora državnih službenika?
AKŠAMIJA: To je jako začuđujuća konstatacija. Ne vidim objašnjenje zašto bi duga procedura omogućila nepotizam i korupciju, a kratka ne bi. Uvijek je sve moguće. Korupcija nikada nije pomenuta čak ni u javnosti i čudi me takva izjava na pres-konferenciji revizora. Do sada je bilo desetak krivičnih postupaka o zloupotrebi položaja u procedurama u kojima smo učestvovali i to nikada protiv nas. Sve su završene u Tužilaštvu da nema elemenata krivične odgovornosti.